REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr1 107/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Željku Pajaliću, u pravnoj stvari ovrhovoditelja PHRIXUS d.o.o., Zagreb, Ulica Roberta Frangeša - Mihanovića 9, OIB 51149085686, kojeg zastupa Matej Klaričić, odvjetnik u Zagrebu, Gundulićeva ulica 31, protiv ovršenika DELTA BLATO d.o.o. u stečaju, Zagreb, Ulica Jurja Dalmatinca 7, OIB 02734240858, kojeg zastupa Jurica Tončić, stečajni upravitelj u Zagrebu, Đorđićeva ulica 19, radi ovrhe, odlučujući o sukobu nadležnosti između Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koji se oglasio stvarno nenadležnim rješenjem poslovni broj Ovrv-118447/2022-7 od 4. siječnja 2023. i Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je sukob nadležnosti izazvao dopisom poslovni broj Ovrv-16/2023-2 od 10. ožujka 2023., 18. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Za postupanje u ovom predmetu stvarno je nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu.
Obrazloženje
1. Općinski građanski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Ovrv-118447/2022 od 4. siječnja 2023. je utvrdio prekid postupka, oglasio se stvarno nenadležnim za postupanje te je odredio da će se nakon pravomoćnosti tog rješenja spis ustupiti Trgovačkom sudu u Zagrebu kao stvarno nadležnom za postupanje, sve pozivom na odredbe čl. 169. st. 5.-7. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15, 104/17, 36/22, dalje u tekstu: SZ).
2. Trgovački sud u Zagrebu je dopisom poslovni broj Ovrv-16/2023-2 od 10. ožujka 2023. izazvao sukob stvarne nadležnosti, navodeći u bitnom da je u predmetnom ovršnom postupku nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu, pozivajući se na odredbu čl. 37. Ovršnog zakona, prema kojoj su općinski sudovi nadležni određivati ovrhu, osim ako rješavanje tih predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi. Ističe da ovrhovoditelj nije razlučni vjerovnik te stoga nema mjesta primjeni odredbe čl. 169. SZ na koju se poziva Općinski građanski sud u Zagrebu.
3. Za postupanje u ovom predmetu stvarno nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
4. Iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj putem informacijskog sustava e-Ovrhe podnio 6. prosinca 2022. prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, koji je automatskom dodjelom raspoređen u rad javnom bilježniku te da je javni bilježnik Boža Svedrec iz Zagreba dostavio spis predmeta Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na daljnje postupanje uslijed stečajnog postupka nad ovršenikom.
5. Stečajni postupak nad ovršenikom, prema izvatku iz sudskog registra, otvoren je 26. srpnja 2017. rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-5877/2016 od 26. srpnja 2017., dakle, u konkretnom slučaju je postupak ovrhe pokrenut nakon otvaranja stečajnog postupka nad ovršenikom.
6. Člankom 18. toč. 1. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23 - dalje: ZS) je propisano da općinski sudovi rješavaju ovršne predmete, dok je čl. 21. toč. 1. istoga Zakona propisano da trgovački sudovi odlučuju u parničnim i izvanparničnim predmetima kada je to propisano posebnim zakonom.
7. Člankom 37. st. 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) propisano je da su općinski sudovi nadležni za određivanje ovrhe, osim ako rješavanje tih predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi. Sudovi koji su nadležni određivati ovrhu ovlašteni su postupati i u povodu pravnih lijekova podnesenih protiv rješenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu prijedloga za ovrhu. Oni su ovlašteni odlučivati i o drugim pitanjima tijekom postupka prije nego što je sud nadležan za provedbu ovrhe započeo s provedbom ovrhe.
8. Odredbom čl. 169. st. 5. SZ propisano je da nakon otvaranja stečajnog postupka razlučni vjerovnici nisu ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja. Odredbama čl. 169. st. 6. i 7. SZ propisano je da se postupci ovrhe i osiguranja po prijedlogu razlučnih vjerovnika koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka prekidaju osim ako u ovršnom postupku već nije doneseno rješenje o namirenju razlučnog vjerovnika; da će prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastaviti sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku; da je sud koji vodi postupak ovrhe ili osiguranja iz st. 6. tog članka dužan u roku od osam dana od dana otvaranja stečajnog postupka rješenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i ustupiti predmet sudu koji vodi stečajni postupak.
9. Odredba čl. 149. SZ propisuje kako vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi imaju pravo odvojenoga namirenja na toj stvari ili pravo unovčenja prema odredbama čl. 248. toga Zakona,
10. Iz sadržaja ovršnog prijedloga, kao i priloga koji su uz isti dostavljeni, ne proizlazi da bi ovrhovoditelj imao status razlučnog vjerovnika. Naime, ovrhovoditelj se ne poziva na pravo odvojenoga namirenja iz stvari I prava upisanih u javne knjige (čl. 149. SZ), ne tvrdi da njegova prava proizlaze iz sudskoga ili javnobilježničkoga osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava (čl. 150. SZ), ne tvrdi da na nekom predmetu iz stečajne mase ima kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu (čl. 151. SZ), niti se poziva na okolnosti iz čl. 152. toč. 1-3. SZ, a ovrhovoditelj ne udovoljava uvjetima za stjecanje razlučnog prava niti temeljem čl. 152. toč. 4. SZ. Ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu ne iznosi niti činjenice koje bi upućivale da bi svojstvo razlučnog vjerovnika mogao imati temeljem čl. 153. SZ. Dakle, nije riječ o razlučnom vjerovniku u skladu sa naprijed citiranim odredbama SZ, a niti je ovršni postupak bio u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.
11. Slijedom svega navedenog, u predmetnom ovršnom postupku ne postoje uvjeti za postupanje sukladno odredbi čl. 169. st. 7. SZ i za donošenje rješenja o prekidu postupka, proglašavanju nenadležnosti i ustupanju predmeta Trgovačkom sudu u Zagrebu, već je za postupanje u konkretnom ovršnom predmetu, a s obzirom da je zatražena ovrha na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika pravne osobe, stvarno nadležan kao ovršni sud Općinski građanski sud u Zagrebu pred kojim je postupak ovrhe i pokrenut.
12. Iz navedenih je razloga, na temelju odredbe čl. 23. st. 2. i 3. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 18. srpnja 2023.
Sudac:
Željko Pajalić
Broj zapisa: 9-3085a-9c7e1
Kontrolni broj: 074d7-48d09-323de
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ŽELJKO PAJALIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
