Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-706/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke više sudske savjetnice Mirne Veža, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja I. d.o.o. za usluge, OIB ..., Z., protiv ovršenika O. V. društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge, OIB ..., S. B. zastupanog po punomoćniku P. K., radi ovrhe,odlučujući o žalbama ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Ovr-1168/2022-2 od 21. listopada 2022. i posl.br.: Ovr-1168/2022-4 od 28. listopada 2022., dana 17. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovršenika kao osnovana, ukidaju se rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Ovr-1168/2022-2 od 21. listopada 2022. i poslovni broj: Ovr-1168/2022-4 od 28. listopada 2022. i spis predmeta vraća na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda od 21. listopada 2022. odbačen je kao nedopušten prijedlog da se donese rješenje o zabrani prijenosa i isplate novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja te da se predložena pljenidba i prijenos novčanih sredstava proglasi nedopuštenim, naslovljen kao prigovor.
2. Rješenjem prvostupanjskog suda od 28. listopada 2022. odbačen je kao nedopušten prijedlog od 27. listopada 2022. da se donese rješenje o odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.
3. Protiv citiranih rješenja, ovršenik je izjavio žalbe zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., dalje: ZPP-a), u svezi s člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., dalje: OZ) s prijedlogom da se pobijana rješenja preinače sukladno žalbenim razlozima, podredno, ukinu i predmet vrati na ponovno postupanje.
4. Žalbe su osnovane.
5. Iz spisa predmeta proizlazi da je pobijanim odlukama prvostupanjski sud odlučivao o prijedlogu ovršenika za donošenje rješenja kojim će se proglasiti nedopuštenim pljenidba i prijenos, kojim će naložiti Agenciji da zabrani prijenos i isplatu novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja, odnosno, odgodu izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a sve vezano na postupak izravne naplate koji je kod agencije pokrenuo ovrhovoditelj na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika S. P. Č. iz S. broj Ovrv- 501/2017 od 2. listopada 2017.
6. Prvostupanjski je sud prijedlog ovršenika od 7. listopada 2022.(naslovljen kao prigovor) za odgodom prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ocijenio nedopuštenim, uz obrazloženje pozivom na odredbu članka 209. OZ-a, kojom je propisano da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud. Nadalje u obrazloženju se navodi da je člankom 210. OZ-a propisano, da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. ovog Zakona, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavak 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim.
7. Nadalje, prvostupanjski je sud, na temelju citiranih odredaba, prijedlog ovršenika ocijenio kao nedopušten s obzirom da na to da se ovrha u ovom predmetu provodi pred Financijskom agencijom na temelju ovršne javnobilježničke isprave- rješenja o ovrsi javnog bilježnika, a navedeno rješenje o ovrsi ne predstavlja niti jednu od taksativno nabrojanih isprava iz čl. 209. stavak 1. OZ-a.
8. Ovršni zakon, dakle, sadrži posebne odredbe koje se odnose na postupak ovrhe izravnom naplatom kod agencije i odredbe o izvansudskoj ovrsi. Razlika između ovrhe izravnom naplatom i izvansudske ovrhe temelji se na različitosti ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti naplata na računima ovršenika.
9. Valja istaknuti da rješenje o ovrsi koje donosi javni bilježnik odredbom iz članka 209. stavak 1. OZ-a nije navedeno kao ovršna isprava na temelju koje se može zahtijevati izravna naplata, zbog čega se ne može primijeniti niti odredba članka 210. stavak 1. OZ-a, kojom su propisana pravna sredstva ovršenika u slučaju izravne naplate.
10. Na temelju rješenja o ovrsi koje je donio javni bilježnik, a kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može pokrenuti postupak izvansudske ovrhe koji je propisan u članku 284. OZ, a na način da može izravno zatražiti od agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe. U stavku 5. navedenog članka propisana su i pravna sredstva koje stoje na raspolaganju ovršeniku, a to je podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
11. Prvostupanjski sud je stoga pravilno ocijenio da ovršenik nema pravo na pravna sredstva iz članka 210. OZ-a jer je zahtjev za izravnu naplatu od Agencije zatražen na temelju isprave koja ne spada u ispravu iz članka 209. stavak 1. OZ-a. Međutim, pozivom na članak 284. stavak 5. OZ- ovršenik tijekom izvansudske ovrhe može protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti odgodu ovrhe, odnosno pred sudom poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe te je prvostupanjski sud trebao tretirati prijedlog ovršenika kao žalbu nakon proteka roka i istu ispitati u smislu odredaba članka 53. OZ-a te donijeti odgovarajuću odluku o žalbi, kao i odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe.
12. Slijedom navedenoga ovaj sud je na temelju članka 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a uvažio žalbe ovršenika kao osnovane te ukinuo pobijana rješenja i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak u kojemu će prijedlog ovršenika tretirati kao žalbu nakon proteka roka i prijedlog za odgodu ovrhe te donijeti odgovarajuće odluke .
U Splitu 17. srpnja 2023.
Sudac:
Miho Mratović, v. r.
