Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 27 Gž-208/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja K. G. iz L., OIB:..., zastupanog po punomoćniku A. Š., odvjetniku u Z., protiv tuženika J. K. iz N. G., OIB:..., sa boravištem u I., P. T., zastupanog po punomoćniku I. J., odvjetniku u Odvjetničkom društvu J. i dr. j.t.d. u N. G., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-338/2022-7 od 22. prosinca 2022., dana 17. srpnja 2023.

r i j e š i o  j e

Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-338/2022-7 od 22. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke određen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja parnice pod brojem P-31/2019, dok je pod točkom II. izreke određeno da će se postupak nastaviti po pravomoćnom okončanju postupka koji se vodi kod istog suda pod poslovnim brojem P-31/2019. ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na završetak tih postupaka.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, povrede materijalnog prava te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud, obrazlažući pobijano rješenje, navodi da je tužitelj podnio tužbu protiv tuženika radi isplate, da je na raspravi 20. prosinca 2022. tuženik predložio prekinuti ovaj parnični postupak do okončanja vlasničke parnice poslovni broj P-31/2019 koja se po tužbi tužitelja (ovdje tuženika) podnesenoj protiv tuženika (ovdje tužitelja) vodi radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini za koju tužitelj u ovoj parnici zahtijeva isplatu s osnova korištenja dijela zemljišta obzirom da je u ovoj parnici potrebno utvrditi poštenje tuženika kao posjednika, te da se tužitelj protivio prekidu smatrajući da je nepoštenje tuženika kao posjednika nedvojbeno utvrđeno u ovom parničnom postupku jer je tuženik najranije nepošten od zabilježbe postupka za vraćanje oduzete imovine odnosno od primitka ove tužbe. Prvostupanjski sud, zaključivši da je utvrđenje prava vlasništva ovdje tuženika na predmetnoj nekretnini, prethodno pitanje obzirom da je u ovoj parnici potrebno utvrditi poštenje tuženika kao posjednika, primjenom odredbe čl. 213. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022– dalje u tekstu: ZPP), odlučio je da sam ne rješava o prethodnom pitanju, te je odredio prekid postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod istog suda pod poslovnim brojem P-31/2019.

6. Tužitelj u žalbi prvenstveno ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, navodeći da je izreka rješenja nerazumljiva te proturječi sama sebi i razlozima navedenim u rješenju. Ističe i bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. ZPP-a navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odredio prekid postupka poistovjećujući pravo vlasništva sa posjedom te vezujući jedno za drugo, iako je u ovom postupku nakon nesporno utvrđenog prava vlasništva tužitelja (upisani zemljišnoknjižni vlasnik – napomena ovog suda), sukladno uputi drugostupanjskog suda iz ukidne odluke, bilo potrebno utvrditi poštenje odnosno nepoštenje tuženika radi odluke o plaćanju naknade za korištenje stvari u vlasništvu tužitelja, a ujedno je i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer prvostupanjski sud nije izvršio niti uvid u parnični spis poslovni broj P-31/2019.

7. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutog žalbenog razloga tužitelja, ovaj sud nije utvrdio počinjenje bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer suprotno žalbenim navodima tužitelja, izreka i obrazloženje pobijanog rješenja kao i razlozi o odlučnim činjenicama nisu proturječni stanju spisa te se prvostupanjsko rješenje može ispitati. Prvostupanjski sud nije počinio niti bilo koju drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

8. Iz stanja spisa proizlazi da se tuženik protivi zahtjevu za naknadu za korištenje zemljišta i garaže od 19,93 m2 izgrađenoj na nekretnini u vlasništvu tužitelja tvrdnjom da je predmetnu garažu sagradio krajem 80-tih godina 20. st. uz suglasnost svih tadašnjih stanara te da mu nitko nikad nije osporavao vlasništvo predmetne garaže niti ga smetao u posjedu iste, radi čega je kao pošteni posjednik izgradnjom predmetne garaže sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stekao pravo vlasništva nad predmetnim objektom.

9. Kako tuženik u parnici, koja se vodi kod istog suda pod poslovnim brojem P- 31/2019 radi utvrđenja prava vlasništva dijela zemljišta na kojem je izgrađena garaža, tvrdi da je kao pošten posjednik građenjem stekao pravo vlasništva na dijelu nekretnine na kojem je sagrađena garaža, te imajući u vidu da tužitelj nije osporavao činjenicu da se između njega i tuženika kod istog suda vodi vlasnička parnica pod poslovnim brojem P-31/2019, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je utvrđenje prava vlasništva ovdje tuženika na predmetnoj nekretnini prethodno pitanje za odlučivanje u ovoj parnici jer o istome ovisi utvrđenje da li je tuženik kao posjednik pošten ili nepošten.

9.1. Obzirom da je, i prema ocjeni ovog suda, u ovoj parnici potrebno utvrditi da li je tuženik pošten ili nepošten posjednik spornog dijela zemljišta i garaže jer je sukladno odredbi čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014 i 81/2015) samo nepošten posjednik dužan vlasniku naknaditi sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja, a tuženik se protivi plaćanju naknade za korištenje tvrdnjom da je vlasnik tog spornog dijela zemljišta i time njegov pošteni posjednik, prvostupanjski sud je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio odredbu čl. 213. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 12. st. 1. ZPP-a, a koja činjenična utvrđenja kao i primjenu materijalnog prava pravilnim prihvaća i ovaj sud, te isto nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima tužitelja.

10. Slijedom iznijetih razloga valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u cijelosti.

U Varaždinu 17. srpnja 2023.

Sutkinja

Amalija Švegović v.r.