Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž-96/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinje Dobrile Ćuruvija kao predsjednika vijeća, sutkinje Nade Sambol kao člana vijeća i suca izvjestitelja i sutkinje Vesne Šuflaj-Šestak kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. M. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima M. M. i I. F., odvjetnicima u Z., protiv tuženice N. M. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćnici M. M. J. C., odvjetnici u Z., radi opoziva darovanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3030/2020-54 od 12. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 13. srpnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3030/2020-54 od 12. listopada 2022.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3030/2020-54 od 12. listopada 2022. presuđeno je tako da izreka glasi:

„ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

''1. Opoziva se darovanje s osnove darovnog ugovora sklopljenog između tužitelja i tuženice dana 10.03.2014., ovjerenog 12.03.2014. po javnom bilježniku V. Š. pod brojem OV-1710/14, kojim je tuženica stekla vlasništvo 4/6 idealnog suvlasničkog dijela k.č.br. …, stambena zgrada u Z. u …i dvorište površine .. čhv, odnosno .m2, koja nekretnina je upisana u zemljišnu knjigu kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk.ul... k.o. G. Z..

2. Nalaže se na temelju ove presude uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja nekretnine iz toč. 1. izreke ove presude kakvo je ono bilo prije uknjižbe prava vlasništva navedene nekretnine u korist tuženice po osnovi darovnog ugovora od 10.03.2014., ovjerenog po javnom bilježniku V. Š. dana 12.03.2014. pod brojem OV- 1710/14, tako da se briše uknjižba prava vlasništva na istoj nekretnini s imena tuženice uz istovremeni upis te nekretnine u vlasništvo tužitelja.

3. Tuženici se nalaže da tužitelju preda u posjed nekretninu iz toč. 1 izreke ove presude, slobodne od osoba i stvari, u roku od 15 dana.

4. Tuženici se nalaže da tužitelju nadoknadi prouzročeni trošak parničnog postupka, u roku od 15 dana.''

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak ovog postupka u iznosu od 8.437,50 kn / 1.119,85 EUR[1] , sve u roku od 15 dana.„

2. Protiv presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 – dalje: ZPP), predlaže žalbu uvažiti i presudu preinačiti i prihvati tužbeni zahtjev ili ukinuti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, potražuje trošak žalbe.

3. Tuženica u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući presudu utvrđeno je da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje tužitelj u žalbi, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, dani su jasni i neproturječni razlozi o bitnim činjenicama koji nisu u suprotnosti sa izvedenim dokazima. Točno je da prvostupanjski sud nakon što je presuda prvostupanjskog suda povodom žalbe tužitelja ukinuta nije mogao izvest dokaz saslušanjem svjedoka M. K. i R. M., jer predmet nije vraćen u fazu prethodnog postupka, pa je tako prvostupanjski sud postupio protivno odredbi članka 377. ZPP-a, međutim prvostupanjski sud utvrđeno činjenično stanje temeljio je i na drugim izvedenim dokazima čiji iskazi potvrđuju zaključak prvostupanjskog suda o nepostojanju razloga za opoziv ugovora o darovanju. Dakle, postupanje prvostupanjskog suda protivno odredbi članka 370. ZPP-a nije bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude (članka 354. stavak 1. ZPP-a). Nije počinjena ni neka druga bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet ove parnice je tužbeni zahtjev radi opoziva ugovora o darovanju kojeg su tužitelj kao darovatelj i tužena kao obdarenik sklopili 10. ožujka 2014., kojim tužitelj daruje tuženoj 4/6 dijela čk.br. .. stambena zgrada u Z. u .. površine … m/2, uspostava zemljišnoknjižnog stanja nekretnine kakvo je bilo prije uknjižbe prava vlasništva nekretnine u korist tužene, te zahtjev za predaju u posjed nekretnine.

7. Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na činjenicama, da se tužena u više navrata na grub način obraćala tužitelju što je kulminiralo porukama od 15. veljače 2018. u kojima ga tuženica naziva smećem i sramotom od čovjeka i dala mu do znanja da ga više ne želi vidjeti, niti s njim komunicirati, da je u međuvremenu postao teško bolestan, a radi se o bolesti čiji će troškovi liječenja biti visoki. Tužitelj tvrdi da su ispunjeni razlozi za opoziv ugovora o darovanju zbog grube nezahvalnosti i osiromašenja darovatelja.

8. Prvostupanjski sud je analizirajući sadržaj preslika SMS i Whatsapp poruka između tužitelja i tuženice koje je tužitelj dostavio uz tužbu (list 7 - 9 spisa) i preslika Whatsapp poruka razmijenjenih između tužitelja i tuženice 23.06.2017., 11.09.2017. i 12.07.2017., a koje je tuženica dostavila uz odgovor na tužbu (list 21 - 25 spisa) utvrdio da se samo radi o dijelovima komunikacije između stranaka te zaključio da iz sadržaja poruka ne proizlazi da bi tuženica grubo uvrijedila tužitelja što bi opravdavalo opoziv ugovora o darovanju. Prvostupanjski sud je u odnosu na poruke u kojoj je tuženica navela da neće dopustit da joj se tužitelj više ikad u životu približi i da je tužitelj sramota i smeće od čovjeka, zaključio da je to samo dio razmijenjenih poruka između stranaka i da su istima prethodile poruke tužitelja u kojima optužuje tuženicu da je prodala darovanu nekretninu, što nije točno, da iz poruka tuženice proizlazi da prigovara tužitelju što se ne zanima za nju i ne doprinosi za njezino uzdržavanje. Prvostupanjski sud je zaključio da se tuženica u porukama poslužila riječima uvredljivog sadržaja, ali bez stvarne namjere da uvrijedi tužitelja sa intenzitetom koji bi se mogao smatrati kao počinjenje kaznenog djela uvrede i bez namjere da time prekinu svaku daljnju komunikaciju.

9. Točni su žalbeni navodi da nije normalno, niti uobičajeno da djeca svoje roditelje u međusobnoj komunikaciji nazivaju smećem i sramotom od čovjeka. Međutim, zaključak prvostupanjskog suda je da se tuženica porukama navedenog sadržaja obratila tužitelju, ali bez stvarne namjere da uvrijedi tužitelja sa intenzitetom i namjerom koja bi se mogla smatrati počinjenje kaznenog djela uvrede. U okolnostima kada je tužitelj napustio svoju obitelj, dakle i tuženicu te sa osobom gotovo starosti tuženice otišao živjeti u inozemstvo, što je imalo utjecaja na odnos stranaka, kada nije doprinosio za njezino uzdržavanje, optužio tuženicu da je prodala darovanu nekretninu, što nije točno, onda sadržaj poruka koje su neprimjerene (smeće i sramota za čovjeka) treba sagledat u kontekstu cjelokupnih odnosa stranaka. Pozivanje tužitelja u žalbi na odluku Vrhovnog suda RH Rev-631/2008 od 28. siječnja 2009. ne utječe na pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude. Točno je da je u navedenoj odluci navedeno da se opoziv darovanja može tražiti zbog svakog onog dijela ili ponašanja koje po svojoj težini ili posljedicama na odnose među strankama razumno opravdava opoziv darovanja. Međutim, činjenice u tom predmetu na kojima se temelji tužbeni zahtjev su doista takve uvrede obdarenika prema darovatelju i samo ponašanje obdarenika prema darovatelju koje razumno opravdavaju opoziv darovanja. Težina uvreda u tom predmetu i postupanje obdarenika prema darovatelju u tom predmetu i poruke kojima se tuženica u ovom predmetu obraćala tužitelju nisu po svom sadržaju i težini usporedive.

10. Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđenu dužnost prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji. Međutim, svaka uvreda kažnjiva po kaznenim propisima ne mora opravdavat opoziv darovanja već opoziv ovisi o tome, da li je to izolirani slučaj i težini same uvrede. Nezahvalnost je skup činjenica i okolnosti koje upućuju na to da se obdarenik nakon primitka dara nekorektno, grubo ponio prema darodavcu pa bi bilo nepravilno takav posao održati na snazi. Stoga sud kod donošenja odluke o tužbenom zahtjevu radi opoziva darovanja treba cijeniti okolnosti pod kojima je nezahvalnost ispoljena, težinu postupka obdarenika i posljedice na odnose između stranaka te procijeniti je li, ponašanje obdarenika takav stupanj nezahvalnosti koji opravdava opoziv darovanja zbog njegove grube nezahvalnosti. Stoga sporne poruke i kada bi imale obilježje kaznenog djela uvrede, obzirom na okolnosti u kojima su napisane, da se radi o izoliranom slučaju i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda ne mogu se cijeniti grubom nezahvalnošću zbog kojih bi se opozvao ugovor o darovanju.

11. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da se postupanje tuženice ne može cijeniti grubom nezahvalnošću i da ne postoji razlog za opoziv ugovora i pravilno je primijenio odredbu članka 493. stavak 1. i 494. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15. – dalje: ZOO) kada je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev.

12. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužitelj nije dokazao da boluje od bolesti multipla skleroza i da bi njegovo zdravstveno stanje utjecalo na životnu i radnu sposobnost tužitelja. Ni jedan saslušan svjedok nema neposrednih saznanja da tužitelj doista boluje od navedene bolesti, već su neki od njih o tome čuli od drugih osoba, a niti je tužitelj u spis priložio medicinsku dokumentaciju iz koje bi to proizlazilo. Naime, iz dokumentacije, a to je potvrda o narudžbi pacijenta i račun KBC Zagreba od 22. listopada 2018. samo proizlazi da je tužitelj obavio konzultacije i subspecijalistički pregled u KBC Zagreb, ambulanta za demijelinizacijske bolesti za dana 22. listopada 2018. te je naručen u dnevnu bolnicu za dan 12. studenog 2018. Obzirom da je tužba podnijeta 25. travnja 2018., ako tužitelj raspolaže sa medicinskom dokumentacijom u kojoj je navedeno da boluje od multiple skleroze, imao je dovoljno vremena za dostavljanje tog dokaza u spis. Suprotno žalbenim navodima zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao da boluje od bolesti multipla skleroza nije arbitraran i kontradiktoran iskazima i medicinskoj dokumentaciji, jer iz priložene medicinske dokumentacije to ne proizlazi, a niti iz iskaza svjedoka ne proizlazi da zdravstveno stanje tužitelja utječe na njegovu životnu i radnu sposobnost, a niti je tužitelj iznio činjenice o tome. Prema sadržaju prvostupanjskog spisa tuženik je u podnesku (list spisa 36) i to nakon što je zaključen prethodni postupak naveo da će medicinsku dokumentaciju dostavljati usporedno s njezinom izradom, pa je predložio i po potrebi izvođenje dokaza medicinsko vještačenje. Međutim, prema sadržaju zapisnika sa održanog ročišta 7. rujna 2022. na kojem je zaključena glavna rasprava punomoćnik tužitelja je naveo da tužitelj nema daljnjih dokaznih prijedloga, predlaže zaključiti glavnu raspravu i tužbeni zahtjev prihvatiti. Obzirom da u spisu za tužitelja osim potvrde o narudžbi pacijenta nema druge dokumentacije, a ako je tužitelju dijagnosticirana bolest multipla skleroza, onda za to postoji medicinska dokumentacija i nema potrebe na tu okolnost izvodit dokaz medicinsko vještačenje. Niti iz jednog izvedenog dokaza ne proizlazi da je tužitelj osiromašio i da nema sredstava za uzdržavanje, pa da bi postojao razlog za opoziv ugovora o darovanju.

13. U odnosu na žalbene navode da se stranke ne viđaju i ne komuniciraju i da to sve ukazuje na volju tuženice da odnos stranaka ostane prekinut, ističe se da su stranke i nakon neprimjerene poruke tuženice tužitelju razmjenjivale SMS poruke, tuženica je navela da se po povratku tužitelja u Z. s njim viđala, a vođenje parničnog postupaka utječe na komunikaciju stranaka i odnos stranaka.

14. Pravilno je odbijen tužbeni zahtjev radi uspostave zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije uknjižbe prava vlasništva i radi predaje u posjed nekretnine, jer ti zahtjevi ovise o zahtjevu o opozivu darovanja.

15. Odluka o parničnom trošku donijeta je pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a.

16. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, a ni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda.

17. Tužitelj nije uspio sa žalbom pa mu se ne dosuđuje trošak žalbe.

Bjelovar, 13. srpnja 2023.

Predsjednica vijeća

Dobrila Ćuruvija v.r.