Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-129/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Š. K., OIB: …, iz Z., zastupanog po punomoćnici M. M., odvjetnici iz T., protiv protustranke T. H., OIB: …, iz K. T., zastupane po punomoćniku T. K., odvjetniku iz Z. i protustranke Ž. Š., OIB: …, iz M., zastupanog po punomoćniku Š. M., odvjetniku iz Š., radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbama protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1-214/2018 od 31. kolovoza 2021., 13. srpnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranaka te se ukida rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1-214/2018 od 31. kolovoza 2021. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

"1. Osniva se nužni prolaz kao pravo stvarne služnosti puta i to prva staze i prava kolnika u širini od 3 metra, u korist nekretnine označene kao čest. zem. 1993/12 k.o. M. B., Z.U. 4803, kao povlasne, preko nekretnina označenih kao čest. zem. 1906/5 k.o. M. B., Z.U. 6446, te čest. zem. 1993/14 k.o. M. B., Z.U. 7207, kao poslužnih, a koji put je na skici mjesta očevida izgrađenoj od strane A. M. ing,. geod. od 01. listopada 2019. označen likom A-B-C-D-E-F-G-H-I-A , ukupne površine 78 m2. 2. Nalaže se predlagatelju isplatiti predloženici ad1) T. H. naknadu za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 96.303,00 kn, te predloženiku ad2) Ž. Š. naknadu za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 78.761,00 kuna, sve u roku od 30 dana.

3. Nakon izvršene isplate uz dokaz o isplati i nakon pravomoćnosti ovog rješenja, ovo rješenje će biti dostavljeno zemljišnoknjižnom odjelu radi provedbe i upisa osnivanja nužnog prolaza iz točke 1. ovog rješenja.

4. Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadu troškova ovog izvanparničnog postupka."

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je protustranka T. H. iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.- Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP) u vezi paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije od 26. srpnja 1934. godine („Službene novine“ broj 178/34, Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, „Narodne novine“ 73/91) koji se primjenjuje kao pravno pravilo te predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači, a podredno da ga ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu radi donošenja zakonite odluke.

3. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je protustranka Ž. Š. iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a te predlaže da sud drugog stupnja žalbu usvoji, a pobijano rješenje preinači tako da odbije prijedlog predlagatelja za osnivanjem nužnog prolaza, odnosno podredno da rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

4. U odgovoru na žalbe protustranaka predlagatelj ocjenjuje da je sud prvog stupnja potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo zbog čega predlaže da sud drugog stupnja odbije žalbe protustranaka kao neosnovane, a potvrdi odluku suda prvog stupnja.

5. Žalbe su osnovane.

6. Protustranka T. H. u žalbi tvrdi da je donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer nije obrazložio na koji način je utvrdio da bi predlagatelj bio vlasnik povlasne nekretnine. Također tvrdi da su izneseni razlozi u obrazloženju pobijanog rješenja nerazumljivi i proturječni, da sud nije u obrazloženju naveo koje činjenično stanje je utvrdio, temeljem kojih dokaza, odnosno, da nije objasnio kojim dokazima je poklonio vjeru, a koje je dokaze smatrao neuvjerljivim. Također tvrdi da je sud pogrešno primijenio odredbe članaka 258. i 259. ZPP-a, odnosno, da je nalaz i mišljenje vještaka M. S. izrađen suprotno tim odredbama zbog toga što je iz usmenog očitovanja vještaka, kao i iz obrazloženja pobijanog rješenja, razvidno da je vještak pri izradi svog nalaza i mišljenja koristio ranije izrađeni nalaz i mišljenje građevinskog vještaka N. V., a po ocjeni protustranke sud je otklonio mogućnost temeljiti odluku na nalazu tog vještaka obzirom da je odredio novo građevinsko vještačenje, koje je povjerio vještaku S.. Također u žalbi protustranka navodi da je sud neosnovano otklonio prigovor protustranke da nije bila pozvana na očevid koji je vještak M. S. obavio „na svoju ruku“ samostalno, iako mu to sud nije naložio, te osporava zaključak suda da ta činjenica ne predstavlja kršenje prava na pristup sudu i na pravično suđenje.

7. Ispitujući pobijano rješenje u smislu tako iznesenih žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka utvrđeno je da su žalbene tvrdnje osnovane jer sud u obrazloženju pobijanog rješenja doista nije obrazložio je li utvrdio i na koji način da je predlagatelj vlasnik nekretnine, a što je odlučna činjenica, jer prema odredbi članka 224. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15.-pročišćeni tekst; dalje: ZV) sud će osnovati nužni prolaz preko neke nekretnine svojom odlukom na zahtjev vlasnika druge nekretnine pod uvjetima određenim tim člankom. Kako sud nije obrazložio je li predlagatelj vlasnik nekretnine, u tom dijelu rješenje suda prvog stupnja nije bilo moguće ispitati. Na opisani način sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

7.1. Odredbom članka 259. stavak 1. ZPP-a propisano je da sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaku predmet koji će razgledati, postavlja mu pitanja i, prema potrebi, traži objašnjenja u vezi s danim nalazom i mišljenjem. U skladu s tom odredbom pravilan je stav protustranke T. H. da vještak nije mogao sam razgledati predmet vještačenja, nekretnine predlagatelja i protustranaka, a što je očito bilo nužno učiniti s obzirom da je vještak sam, radi izrade nalaza i mišljenja, otišao na nekretnine stranaka. I po ocjeni ovog suda u ovoj vrsti predmeta vještak je bio dužan radi izrade nalaza i mišljenja razgledati nekretnine stranaka te je to mogao jedino na način da je sud zakazao očevid uz sudjelovanje vještaka, na koji je svakako trebao pozvati stranke, jer strankama treba omogućiti prisustvovanje svakoj od radnji u postupku, i očevidom utvrditi relevantne činjenice na temelju kojih bi građevinski vještak dao nalaz i mišljenje o mogućnosti i načinu otvaranja nužnog prolaza. Na opisani način sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 259. stavak 1. ZPP-a, a ta povreda bila je od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke.

8. Protustranka Ž. Š. u žalbi paušalno navodi žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka, ali ne navodi konkretno u čemu se sastoji eventualno počinjena bitna povreda iz kojih razloga je ovaj sud na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a ispitivao pobijano rješenje po žalbi protustranke Ž. Š. samo u odnosu na bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti te je utvrđeno da sud prvog stupnja u odnosu na dio rješenja koji pobija žalbom protustranka Ž. Š. nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Po ocjeni ovog suda osnovane su i žalbene tvrdnje protustranaka da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, zbog čega za sada niti materijalno pravo nije pravilno primijenjeno.

10. Odredbom članka 224. stavak 1. ZV-a propisano je da će nužni prolaz preko neke nekretnine, kao poslužne, osnovati svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Stavkom 2. istog članka propisano je da nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači; a kroz ograđene vrtove i vinograde može se osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog. Naime, sud je tijekom postupka proveo očevid na nekretninama stranaka uz sudjelovanje vještaka N. V., međutim iz sadržaja zapisnika o obavljenom očevidu nije vidljivo, odnosno ne proizlazi da je sud na očevidu utvrđivao jesu li nekretnine protustranaka ograđeno dvorište odnosno ograđeni vrt, a što je također jedna od odlučnih činjenica u ovoj vrsti postupka iz razloga što odredba članka 224. stavak 2. ZV-a zabranjuje sudu da osnuje nužni prolaz kroz ograđena dvorišta, dok kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog. U obrazloženju pobijanog rješenja suda utvrđuje da je nekretnina protustranke T. H. ograđena sa desne i stražnje strane suhozidom, a da je u odnosu na javnu ulicu D. K. S. omeđena samo na metalne stupiće razapetom žicom, nakon čega utvrđuje da među čini i predložena trasa nužnog prolaza na suhozidu iz čega sud izvodi zaključak da nužni prolaz osnovan pobijanim rješenjem ne ide kroz ograđeno kućno dvorište, već uz rub dvorišta - međe u širini od 1,5 m. U odnosu na nekretninu protustranke Ž. Š. sud ne utvrđuje radi li se o ograđenom vrtu, odnosno masliniku, iz kojih razloga činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. Nerazumljivo je obrazloženje pobijanog rješenja da nužni prolaz ne ide kroz ograđeno dvorište, već uz rub dvorišta što bi ukazivalo da ide kroz ograđeno dvorište. Također, iz usmenog iskaza saslušanog vještaka M. S. jasno proizlazi da je suhozid ograda, a također iz njegovog iskaza proizlazi da nije bio siguran je li nekretnina protustranke T. H. ograđena sa svih strana. Kako niti sud na očevidu tu činjenicu nije utvrdio, a trebao je, činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. Po ocjeni ovog suda u postupku je trebalo utvrditi jesu li nekretnine protustranaka nekretnine navedene u članku 224. stavak 2. ZV-a te ocijeniti je li moguće preko takvih nekretnina otvoriti nužni prolaz.

11. Iz obrazloženih razloga rješenje suda prvog stupnja trebalo je ukinuti primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a.

11.1. U ponovnom postupku sud prvog stupnja provest će očevid na nekretninama stranaka uz sudjelovanje stranaka i vještaka te će utvrditi spornu činjenicu među strankama jesu li nekretnine protustranaka ograđena dvorišta ili ograđeni vrtovi, a radi ocjene osnovanosti zahtjeva predlagatelja za otvaranje nužnog prolaza u smislu odredbe članka 224. stavak 2. ZV-a.

11.2. Ukoliko bi sud u nastavku postupka utvrdio da je nužni prolaz moguće osnovati pravcem kojim predlaže predlagatelj, odnosno, da nekretnine protustranaka nisu ograđena dvorišta, odnosno ograđeni vrt (maslinik), tada je potrebno kod donošenja ponovne odluke voditi računa o utvrđenoj činjenici postojanja visinske razlike između nekretnine protustranke T. H. i protustranke Ž. Š.. Naime, iz do sada provedenih dokaza proizlazi da između nekretnina protustranaka postoji visinska razlika te bi po prijedlogu građevinskog vještaka radi osnivanja nužnog prolaza bilo potrebno obaviti građevinske radove u smislu zidanja potpornih zidova, koji prema nekretnini protustranke Ž. Š. trebaju biti visine 30 cm, dok prema nekretnini protustranke T. H. potporni zid treba biti visine od 30 odnosno 60 cm do 200 cm, jer je mišljenje vještaka da bi nužni prolaz trebalo napraviti u razini nekretnine protustranke Ž. Š.. Vještak M. S. nije odgovorio na prigovore protustranke T. H. o tome je li za izgradnju zida visine preko jedan i pol metar potrebna građevinska dozvola, odnosno, po ocjeni ovoga suda prilikom donošenja odluke bilo je potrebno voditi računa o tome da podizanjem visine nekretnine protustranke T. H. radi osnivanja nužnog prolaza ona faktično ostaje bez mogućnosti posjedovanja tog dijela nekretnine i za površinu nužnog prolaza, koji se nalazi na njezinim nekretninama, njezina se nekretnina smanjuje faktično, iako ne i pravno, kako to u nalazu navodi vještak S., jer svakako da zid od 2 m onemogućava protustranku T. H., da posjeduje taj dio nekretnine. Naime, prema odredbi članka 224. stavak 1. ZV-a korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom mora biti veća od štete na poslužnoj nekretnini, zbog čega je sud dužan voditi računa o činjenici da protustranka T. H. neće moći posjedovati dio svoje nekretnine jer će zbog visinske razlike taj dio njezine nekretnine služiti isključivo predlagatelju.

11.3. Također, prilikom donošenja nove odluke o osnovanosti prijedloga predlagatelja sud prvog stupnja otklonit će bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano u ovoj odluci tako što će o svim odlučnim činjenicama dati jasne razloge pa tako, između ostalog, sud je dužan obrazložiti je li predlagatelj vlasnik nekretnine, a isto tako je li moguće otvoriti nužni prolaz sukladno prijedlogu predlagatelja. Prilikom donošenja nove odluke o osnovanosti prijedloga predlagatelja sud je također dužan obrazložiti u smislu odredbe članka 224. stavak 1. ZV-a je li korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje povlasnom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini.

Koprivnica, 13. srpnja 2023.

Sutkinja

Tatjana Kučić v. r.