REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 323/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Trajektna luka Split d.d., Split, Gat sv. Duje 1, OIB 09153277779, zastupanog po punomoćniku Jošku Biliškovu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Lučka uprava Split, Split, Gat sv. Duje 1, OIB 06992092556, zastupanog po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja ništetnosti cjenika lučkih tarifa, odlučujući o tužiteljevoj reviziji podnesenoj protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1724/2018-2 od 22. veljače 2021., kojim je ukinuta presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-150/2014-34 od 8. veljače 2018. i tužba odbačena, na sjednici održanoj 12. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Revizija se odbija.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-150/2014-34 od 8. veljače 2018., utvrđen je ništetnim Cjenik (Tarife) naknada uz koje trgovačka društva – ovlaštenici koncesija – pružaju usluge korisnicima luke, Lučke uprave Split, Ur. broj: 4645-128435 od 24. listopada 2013. i naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove.
2. Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 1724/2018-2 od 22. veljače 2021. uvažena je žalba tuženika, ukinuta je prvostupanjska presuda i tužba odbačena, tužitelju je naloženo naknaditi tuženiku parnične troškove dok je odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-3166/2021-4 od 11. siječnja 2023., tužitelju je dopušteno podnošenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1724/2018-2 od 22. veljače 2021., zbog pravnog pitanja koje glasi:
„Je li Visoki trgovački sud, kao drugostupanjski sud, ukoliko smatra da je za suđenje stvarno nadležan Visoki upravni sud Republike Hrvatske, takvu stvarnu nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, ovlašten tumačiti i prikazivati kao nadležnost drugog državnog tijela i je li, u tom slučaju, po službenoj dužnosti ovlašten zadirati u prvostupanjsku meritornu presudu iz razloga apsolutne sudske nenadležnosti, njenim ukidanjem i odbacivanjem tužbe?“
4. Na temelju dopuštenja revizijskog suda tužitelj je u zakonskom roku podnio reviziju zbog navedenog pravnog pitanja te je predložio da se revizija usvoji, pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje pred drugostupanjski sud u drugo, izmijenjeno vijeće.
5. Tuženik u odgovoru na reviziju predlaže istu odbaciti, podredno odbiti.
6. Revizija nije osnovana.
7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. u svezi čl. 400. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 – pročišćeni tekst, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19; dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. u svezi čl. 400. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. u svezi čl. 400. st. 3. ZPP stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
9. Drugostupanjski sud u pobijanom rješenju zaključuje da je donošenjem prvostupanjske presude učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2. ZPP na koju pazi po službenoj dužnosti i koja uvijek postoji ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost (čl. 16. st. 1. ZPP). U bitnome, drugostupanjski sud obrazlaže da je predmetni Cjenik (Tarife) tuženik donio kao pravna osoba koja na temelju zakona (čl. 63. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama - "Narodne novine" broj 158/03, 141/06, 38/09 i 123/11; dalje: ZPDML) ima javne ovlasti, u obavljanju tih ovlasti i radi provedbe zakona, koja se odnosi na neodređeni krug adresata. Stoga je riječ o općem aktu tijela koje obavlja javne ovlasti. Kako je od 1. siječnja 2012. stupio na snagu novi Zakon o upravnim sporovima, koji ocjenu zakonitosti općeg akta stavlja u isključivu nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, to parnični sud ne može odlučivati o zakonitosti općeg akta kojeg donose pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti.
10. Podnoseći reviziju, tužitelj obrazlaže da su upravni sudovi i Visoki upravni sud ustanovljeni kao redovni sudovi određene vrste s propisanom stvarnom nadležnošću, pa se ne može govoriti o apsolutnoj nenadležnosti sudova. U konkretnom slučaju došlo je do ustaljenja stvarne nadležnosti trgovačkog suda u smislu čl. 17. ZPP nakon što je postupak došao u fazu u kojoj se sud nije mogao oglasiti stvarno nenadležnim po službenoj dužnosti, a tuženik nije isticao prigovor stvarne nenadležnosti. Stoga, smatra neosnovanim ukidanje prvostupanjske odluke uz obrazloženje kakvo je izneseno od strane drugostupanjskog suda, a tužitelju je uskraćeno pravo na pristup sudu.
11.1. U ovoj fazi postupka, s obzirom na postavljeno revizijsko pitanje, potrebno je naglasiti da je donošenjem Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10 i 143/12; dalje: ZUS), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012., ocjena zakonitosti općeg akta pravne osobe koja ima javnu ovlast izričito određena kao predmet upravnog spora (čl. 3. st. 2. ZUS) i stavljena u nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (čl. 12. st. 3. toč. 2. ZUS). ZUS je posebno reguliran postupak ocjene zakonitosti općeg akta kao zasebnog postupka u kojem se izravno ne ostvaruje pojedinačna pravna zaštita u smislu čl. 1. ZPP.
11.2. Nadalje, čl. 83. st. 1. i 2. ZUS određeno je pod kojim pretpostavkama se taj postupak ima pokrenuti, odnosno kada se može pokrenuti. Dalje je propisan sadržaj i način predaja zahtjeva za ocjenu zakonitosti (čl. 84. ZUS), postupanje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske po zahtjevu (čl. 85. ZUS) i njegovo odlučivanje o zahtjevu (čl. 86. ZUS), pri čemu je izričito određeno da će Visoki upravni sud Republike Hrvatske ukinuti opći akt, ili pojedinu njegovu odredbu, ako utvrdi da nije suglasan sa zakonom ili statutom javnopravnog tijela, nakon čega ukinuti opći akt prestaje važiti, odnosno ukinute odredbe općeg akta prestaju važiti danom objave presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u "Narodnim novinama".
12. Polazeći od navedenog normativnog okvira, ovaj sud zaključuje da je ocjena zakonitosti općeg akta stavljena u nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na način koji – s obzirom na postupak ocjene zakonitosti općeg akta, način odlučivanja, pravni učinak sudske odluke u tome postupku i trenutak od kojeg opći akt prestaje važiti ako se utvrdi njegova nesuglasnost sa zakonom ili statutom – apsolutno isključuje mogućnost da parnični sud prema pravilima ZPP odlučuje o ništetnosti općeg akta za čiju ocjenu zakonitosti je u smislu čl. 3. st. 2. u svezi čl. 12. st. 3. toč. 2. ZUS nadležan Visoki upravni sud Republike Hrvatske. S tim u vezi, postupak ocjene zakonitosti općeg akta kao apstraktnog akta ne može se izjednačiti s postupkom u kojem pojedinac traži pojedinačnu i konkretnu pravnu zaštitu u smislu čl. 1. ZPP na način da bi se čl. 17. st. 1. i 2. ZPP mogao primijeniti u onom pravcu koji tužitelj izlaže u reviziji. Posljedično, čl. 16. ZPP treba tumačiti na odgovarajući način, uvažavajući specifičnosti postupka, svrhe i propisanog učinka ocjene zakonitosti općeg akta, kako je reguliran ZUS, zbog čega je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u žalbenom postupku ovlašten po službenoj dužnosti, zbog bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2. ZPP, na temelju čl. 369. st. 2. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu kojom je utvrđena ništetnost općeg akta, za čiju ocjenu zakonitosti je nadležan Visoki upravni sud u smislu čl. 3. st. 2. u svezi čl. 12. st. 3. toč. 2. ZUS, i odbaciti tužbu, što je ujedno i odgovor na postavljeno revizijsko pitanje.
13. U odnosu na sudsku praksu koju tužitelj navodi u reviziji, ukazuje se da su pojedine odluke donesene u drugom pravnom kontekstu koji nije bio vezan uz pitanje nadležnosti za ocjenu zakonitosti općeg akta (Gzz-29/1988, Rev-2624/1988, Revr- 628/2004, Gž-1029/2006), odnosno u postupcima pokrenutim prije stupanja na snagu ZUS i u svezi cjenika donesenog prije stupanja na snagu ZUS (Pž-6898/10).
14. Općenito, ocjena zakonitosti cjenika naknada uz koje trgovačka društva - ovlaštenici koncesija - pružaju usluge korisnicima luke, kao općih akata donesenih od strane tuženika u primjeni čl. 63. ZPDML, ulazi u nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, što potvrđuje ustavnosudska praksa (U-III-5451/2016). Ne mogu se prihvatiti navodi tužitelja o uskrati prava na pristup sudu u svezi ocjene zakonitosti predmetnog Cjenika kao općeg akta, jer je u tu svrhu mogao koristiti pravna sredstva iz čl. 83. ZUS, kako to proizlazi iz ustavnosudske prakse (U-III-5451/2016).
15. Kako dakle ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena te oni ne utječu na donošenje drukčije odluke, valjalo je, na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP u svezi čl. 400. st. 3. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Broj zapisa: 9-3085c-41c60
Kontrolni broj: 09676-5ed0e-f7821
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Đuro Sessa, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
