REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2435/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PLISTEN FOKA d.o.o., Zagreb, Ante Šercera 78b, OIB 40581390143 (pravni sljednik PLISTEN d.o.o., OIB 42477578684, Zagreb, Heinzelova 62/A), kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ećimović & Kaleb d.o.o. u Zagreb, protiv tuženika RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., Zagreb, Petrinjska 59, OIB 53056966535, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Glamuzina & Grošeta d.o.o., Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, utvrđenja da je ugovor nepostojeći i isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5074/2021-3 od 11. veljače 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-55/2015 od 26. veljače 2021., u sjednici održanoj 12. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovom sudu podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5074/2021-3 od 11. veljače 2022., kojom je odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-55/2015 od 26. veljače 2021.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj predlaže da se dopusti revizija radi sljedećih postavljenih pitanja:
"1. Stječe li sklapanjem ugovora o kreditu iz čl. 1021. ZOO-a korisnik kredita pravo potraživati od banke da mu stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava te za to kao protuvrijednost banci plaćati ugovorene kamate?
2. Predstavlja li stambeno-poslovna građevina u vlasništvu društva s ograničenom odgovornošću, izrađena radi stjecanja dobiti, pogon društva s ograničenom odgovornošću u smislu čl. 441. st. 1. toč. 10. ZTD-a?
3. Je li ugovor sklopljen između vjerovnika, dužnika i založnog dužnika, u kojem je direktor ili prokurist dužnika nastupao i kao direktor ili prokurist u ime i za račun založnog dužnika bez posebne ovlasti skupštine založnog dužnika, protivan članku 49. u svezi s člankom 41. stavkom 3. ZTD-a?
4. Može li opstati ugovor o kreditu u slučaju kada je njegova odredba o ugovorenim kamatama ništetna?
5. Je li ugovor o kreditu ništetan ako je njegova odredba o ugovorenim kamatama ništetna?
6. Je li ugovor o kreditu ništetan ako je njegova odredba o vremenu i načinu plaćanja ugovorenih kamata te vraćanja iskorištenog iznosa novca ništetna?
7. Može li opstati ugovor o kreditu u slučaju kada je njegova odredba o vremenu i načinu plaćanja ugovorenih kamata te vraćanja iskorištenog iznosa novca ništetna?
8. Postoji li povreda odredaba iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a kada sud u obrazloženju presude, kojom u izreci odbija tužbeni zahtjev da se utvrdi nepostojećim, navodi jedino razlog koji se odnosi na odbijanje tužbenog zahtjeva radi utvrđenja pobojnosti ugovora koji nije predložen, a ne navodi razloge koji se odnose na tužbeni zahtjev da se ugovor utvrdi nepostojećim koji jest predložen?
9. Postoji li povreda odredaba iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a kada sud u obrazloženju presude, kojom u izreci odbija tužbeni zahtjev da se ugovor utvrdi nepostojećim koji jest predložen, navodi jedino razlog koji se odnosi na odbijanje tužbenog zahtjeva radi utvrđenja pobojnosti ugovora koji nije predložen, a ne navodi razloge koji se odnose na tužbeni zahtjev da se ugovor utvrdi nepostojećim?
10. Postoji li bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP-a, kao i bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a kada u obrazloženju presude kojom potvrđuje prvostupanjsku presudu, sud ne daje razloge niti iznosi svoj stav u odnosu na žalbeni navod žalitelja da mu je prvostupanjski sud uskratio mogućnost da raspravlja pred sudom?
11. Postoji li povreda odredaba iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a kada sud propušta utvrditi je li prvostupanjski sud primijenio pogrešno materijalno pravo te propušta utvrditi koje je materijalno pravo potrebno primijeniti pri odlučivanju o žaliteljevom tužbenom zahtjevu?
12. Postoji li pogrešna primjena materijalnog prava iz čl. 356. ZPP-a u slučaju kada sud propusti utvrditi je li prvostupanjski sud ispravno primijenio materijalno pravo pri odlučivanju o žaliteljevom tužbenom zahtjevu (navodeći da je prvostupanjski sud "moguće" i "eventualno" pogrešno primijenio materijalno pravo) te propušta utvrditi koje je materijalno pravo potrebno primijeniti pri odlučivanju o žaliteljevom tužbenom zahtjevu?
13. Jesu li se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora o kreditu ako je odredba o ugovorenim kamatama u tom ugovoru ništetna, odnosno postoji li u tom slučaju ugovor o kreditu?
14. Jesu li se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora o kreditu ako je odredba o vremenu i načinu plaćanja ugovorenih kamata te vraćanja iskorištenog iznosa novca u tom ugovoru ništetna, odnosno postoji li u tom slučaju ugovor o kreditu?"
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ocijenjeno je da postavljena pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. To stoga, što odgovor na prvo do sedmog, te na trinaesto i četrnaesto postavljena pitanja tužitelja iz prijedloga, ovisi o specifičnim i jedinstvenim okolnostima svakog pojedinog slučaja, pa ta pitanja stoga nemaju elemente univerzalnosti zbog kojih bi se smatrala pitanjima važnim za jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a sve u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a.
4.2. Nadalje, u odnosu na osmo do dvanaesto postavljeno pitanje, treba reći da tim pitanjima tužitelj u suštini ističe da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka prilikom donošenja pobijane presude, kao i presude suda prvog stupnja. Međutim, u odnosu na ta pitanja valja napomenuti da eventualno počinjenje bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje se ista odnose nije samo po sebi dovoljno za intervenciju revizijskog suda i dopuštenje revizije (osim u slučaju da se radi o kakvim grubim povredama postupovnog prava koje bi ugrožavale pravnu sigurnost, a o čemu u konkretnom slučaju nije riječ), već bi se takva pitanja morala odnositi na pravno shvaćanje izraženo o počinjenju takve bitne postupovne povrede, što je u ovom slučaju svakako izostalo.
5. Osim toga, tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije u odnosu na prvo, trinaesto i četrnaesto pitanje nije određeno izložio razloge važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, a u odnosu na ostala pitanja nije izložilo odgovarajuće razloge važnosti, budući da se pozvao na odluke koje nisu donesene u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.
6. Slijedom navedenog, a s obzirom da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i za dopuštenost revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 12. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
