Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 13 Gž-774/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. predlagateljice K. K. iz B. n. M., OIB: …, te 2. predlagatelja B. Š. iz B. n. M., OIB: …, zastupanog po sestri i predlagateljici ad. 1., a ona po punomoćniku J. S., odvjetniku u Z.1 , protiv 1. predloženika M. Š. iz B. n. M., OIB: …, zastupane po punomoćniku B. G., odvjetniku u B. na M., 2. predloženika C. K. iz B. n. M., OIB: …, (na adresi u S.), 3. predloženika M. S.-Š. iz B. n. M., OIB: …, 4. predloženika A. Š. iz B., M., OIB: …, 5. predloženika I. Š. iz B. n. M., OIB: …, 6. predloženika N. Š. iz B. na M., OIB: …, 7. predloženika M. Š.2 iz B. n. M., OIB: …, zastupanog po punomoćnici S. P., odvjetnici u Z.1 , 8. predloženika B. S. iz Z.2 , OIB: …, 9. predloženice N. L. iz iz B. n. M., OIB: … te 10. predloženice M. R. iz B. n. M., OIB: …, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj R1-73/2020 od 2. rujna 2022., dana 12. srpnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj R1-73/2020 od 2. rujna 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja pod točkom I. izreke obustavljen je predmetni izvanparnični postupak, dok su pod točkom II. izreke predlagatelji s prijedlogom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina oznaka kat. čest. 1264, kat. čest. 1265, kat. čest. 1267 i kat. čest. 1269, sve k.o. B. n. M., upućeni u parnicu.

2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji ne navodeći zakonom propisane žalbene razloge predviđene odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), te predlažu pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak te naložiti prvostupanjskom sudu da izvrši diobu suvlasničke zajednice navedenih nekretnina.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku („Službene novine“, br. 175- XLV/1934) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“, br. 73/91), a niti žalitelji ne ističu da bi bila učinjena takva povreda.

5. Iz stanja spisa proizlazi da su predlagatelji podnijeli prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina oznake kat. čest. 1264, kat. čest. 1265, kat. čest. 1267 i kat. čest. 1269, sve k.o. B. n. M., sukladno njihovim suvlasničkim dijelovima, budući da ne postoji sporazum s predloženicima.

6. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da je među strankama sporno postojanje suvlasništva na dijelu nekretnine za koji predlagatelji traže da im pripada jer predloženici M. Š.2 i M. R. smatraju da predmet diobe ne može biti prizemlje, odnosno lokali u prizemlju, nego samo stanovi na katu i druge čestice, dok je predloženica N. L. izjavila da ona i njezina sestra predloženica M. R. zahtijevaju 1/5 dijela predmetnih nekretnina koja im je pripala iza smrti oca S. Također, podneskom od 25. listopada 2021. predloženica M. Š.1 izjavila je da osporava da bi nekretnina označena kao kat. čest. 1269 k.o. B. n. M. predstavljala suvlasničku zajednicu nekretnina i kao takva da bi bila predmet razvrgnuća, obzirom da ista predstavlja zasebnu uporabnu jedinicu, u naravi poslovni prostor u isključivom vlasništvu predloženice.

7. Isto tako, proizlazi da su na ročištu održanom dana 29. studenoga 2021., predloženik M. Š.2 izjavio je da predmetni prijedlog treba odbaciti iz razloga što su stranke svoju zajednicu nekretnina davnih dana razvrgnule, te tijekom svih ovih godina niti jedna od istih nije pokretala nikakve postupke na utvrđenje prava vlasništva, tako da se radi o mirnom posjedu, te smatra da bi on bio suvlasnik 1/2 dijela svih nekretnina, pa da ako neki od ostalih suvlasnika smatra da je oštećen da je on spreman njega isplatiti za njegov suvlasnički udio, a čemu su se predloženice N. L. protivile, kao i predloženica M. R., iz razloga što ne želi dio kuće, već traži svoju 1/5 svega, dok je predloženica C. K. izjavila da ona svoj dio koji je dobila po nasljedstvu koristi već trideset godina, pa da se stoga protivi razvrgnuću.

8. Temeljem takvih utvrđenja, prvostupanjski sud pozivom na pravna pravila § 267. i § 268. Zakona o sudskom vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju, utvrđuje da se sporne činjenice mogu utvrđivati isključivo u parničnom postupku, dok se u izvanparničnom postupku može provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina samo ako među suvlasnicima nema nikakvog prijepora, dakle nikakvog spora o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela, kako je propisano u § 267. bivšega Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine, koji se ima primijeniti na ovaj slučaj, a ako se u postupku ospori bilo koje od tih pitanja te se o tome ne može postići sporazum, sud mora stranku s njenim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice uputiti na parnicu. Stoga kako se u ovom postupku pojavio ranije navedeni spor glede diobene mase, to obustavlja ovaj izvanparnični postupak jer više ne postoje uvjeti da predlagatelji svoj zahtjev za diobu ostvare na ovaj način, već svoj zahtjev mogu jedino ostvariti u parnici.

9. Utvrđenja suda i pravna shvaćanja prvostupanjskog suda kao pravilna prihvaća i ovaj sud. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

10. Naime, izvanparnični postupak je u osnovi nesporni sudski postupak, a kada neka činjenica, odlučna za donošenje odluke postane sporna tada se takav postupak obustavlja i stranka svoja prava ostvaruje u parničnom postupku. Svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili/i neko drugo pravo, izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje, a što je propisano čl. 55. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14). Međutim, ako između suvlasnika postoji spor o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine, ili spor o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili veličini njihovih dijelova, sud će stranku sa njezinim zahtjevom za razvrgnuće uputiti na parnicu (paragraf 268. ZVP-a).

11. Žalbeni navodi da su u spis predmeta predani zapisnici iz postupka obnove zemljišne knjige za navedenu katastarsku općinu te je utvrđeno da su stranke suvlasnici navedenih nekretnina u navedenim suvlasničkim omjerima kako je navedeno u vlasničkom listu u sukladno zapisnicima, pa kako nisu podnijeli prigovor ili tužbu osim prednika 1. predloženice za česticu 1269 k.o. B. n. m. pa da se smatra da su vezani odlukom suda u postupku obnove zemljišne knjige po pitanju veličine suvlasničkih dijelova i predmeta suvlasništva, valja reći da su neosnovani.

12. Naime, u smislu pravnog pravila paragrafa 267. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe, opsegu zajedničkih stvari ili pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku pred sudom postoji spor u pogledu ma i jednog gore navedenog pitanja, u smislu pravnog pravila paragrafa 268. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku, sud će predlagatelja sa njegovim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu. U konkretnom slučaju, protustranke su osporavale suvlasničke udjele u nekretnini koja je predmet diobe, pa unatoč činjenici da su stranke upisane kao suvlasnici na navedenim nekretninama, osporavanjem suvlasničkog dijela predlagateljima od strane prostustranaka, nastao je spor predviđen odredbom pravnog pravila paragrafa 267. st. 2. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, zbog čega je prvostupanjski sud pravilno uputio predlagatelje sa zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice sporne nekretnine na parnicu pri čemu predlagatelji nisu upućeni u parnicu radi utvrđenja prava suvlasništva u spornoj nekretnini, nego na raskidanje odnosno razvrgnuće suvlasničke zajednice. (tako i Županijski sud u Varaždinu Gž 177/2006-2 od 9. 2. 2006. u Izboru odluka VSRH građansko pravo, 20 Godina: 2006 mjesec: 2 Odluka: 268.)

13. Dakle, prvostupanjski sud u ovom izvanparničnom postupku ne može se upuštati u ocjenu prigovora protustranki, a radi ocjene vjerojatnosti tvrdnji protustranke kojim se osporavaju suvlasnički omjeri na nekretnini, odnosno samo suvlasništvo, jer bi se tada ovaj izvanparnični sud stavljao u poziciju parničnog suda što nije dopušteno ni moguće. Izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina je postupak koji je ovlašten pokrenuti svaki suvlasnik s voljom ili protiv volje drugih suvlasnika radi ishođenja promjene postojećeg stanja i prestanka suvlasničke zajednice kakva je do tada postojala. Dakle, u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice postojeći odnos suvlasnika se preobražava, mijenja se postojeće stanje i prestaje postojati dosadašnja zajednica suvlasnika na nekretnini koja je predmet diobe. Stoga kako je u predmetnom slučaju od strane protustranaka osporen predmet diobe i opseg zajedničke stvari, budući stranke čine spornim nekretnine koju imaju u suvlasništvu kao i suvlasničke omjere, a između stranaka se nije postigao sporazum, to je sud prvoga stupnja pravilno ocjenjujući da izneseni prigovor predstavlja prepreku za provođenje postupka razvrgnuća u izvanparničnom postupku, bio dužan uputiti predlagatelja na pokretanje parničnog postupka.

14. Pri tome, valja napomenuti da postojanje spora dokazuje i činjenica da je prednik 1. predloženice podnio tužbu za česticu 1269 k.o. B. n. m., kako to ističu žalitelji u žalbi, slijedom čega su neosnovani navodi da bi prvostupanjski sud bio vezan odlukom suda u postupku obnove zemljišne knjige po pitanju veličine suvlasničkih dijelova i predmeta suvlasništva.

15. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s paragrafom 21. stavak 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 12. srpnja 2023.

Sutkinja

Sabina Dugonjić, v.r.