REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2082/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. Đ. iz C., OIB: ..., zastupane po punomoćnici K. H., odvjetnici u D., protiv I-tuženika M. V. iz C., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku B. R., odvjetniku u D., II-tuženika B. V. iz C., OIB ..., zastupanog po punomoćniku A. I., odvjetniku u R. i III-tužene M. V. iz C., OIB: ..., zastupane po punomoćniku B. R., odvjetniku u D., radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-3658/2022-2 od 31. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-1104/2016 od 29. srpnja 2022., u sjednici održanoj 12. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-3658/2022-2 od 31. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-1104/2016 od 29. srpnja 2022. postavljajući tri pitanja koja drži važnima za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
„1. Može li sud meritorno odbiti zahtjev za pobijanje pravnih radnji dužnika izvan stečaja paulijanskom tužbom samo zato što je vjerovnik – nakon podizanja obiteljske paulijanske tužbe ishodio prisilnu naplatu duga u postupku izvršena pravomoćne sudske presude ili je u opisanom slučaju sud dužan raspraviti osnovanost paulijanske zaštite i donijeti meritornu odluku ocjenom svih suprotstavljenih navoda parničnih stranaka?
2. Da li okolnost prisilne naplate potraživanja po pravomoćnoj sudskoj odluci u tijeku parnice radi pobijanja pravnih radnji izvan stečaja dokazuje da su tuženi nakon podizanja tužbe udovoljili tužbenom zahtjevu ili da nisu ni bili dužni?
3. Može li se protivljenje dužnika-tuženika povlačenju paulijanske tužbe tumačiti u korist dužnika-tuženika u postupku povodom paulijanske tužbe neovisno o tome što dug nisu dobrovoljno vratili vjerovniku?
Odnosno
Može li se protivljenje tuženika povlačenju paulijanske tužbe (koje je uslijedilo nakon prisilnog izvršenja tražbine u ovršnom postupku u tijeku postupka po paulijanskoj tužbi) tumačiti u korist tuženika neovisno o tome što su tuženi istodobno osporavali i prisilnu sudsku naplatu duga u ovršnom postupku i tužbeni zahtjev za pobijanje pravnih radnji izvan stečaja u cijelosti i odbijali dobrovoljno vratiti dug?“.
2. Kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, tužiteljica se poziva na odluke Županijskog suda u Vukovaru broj Gž 682/2020 od 17. studenog 2020., Županijskog suda u Rijeci broj Gž 3701/2015 od 3. prosinca 2015., Visokog trgovačkog suda Rebublike Hrvatske Pž-3559/88 od 31. siječnja 1989., Županijskog suda u Splitu broj Gž 1865/2022 od 22. studenog 2022, Županijskog suda u Šibeniku Gž-1244/2015 od 27. veljače 2017. i Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr-667/2016 od 16. svibnja 2018.
3. Tužiteljica je navela da su joj zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom, sadržana i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – pravo na jednakost pred sudom (čl. 26. Ustava Republike Hrvatske - „Narodne novine“ br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 – dalje: Ustav) te pravo na nepristrano i pravično suđenje (čl. 29. Ustava).
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5.1. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja koja je tužiteljica postavila u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.2. Naime, postavljena pitanja polaze od pogrešne pretpostavke da nižestupanjski sudovi nakon što je tužiteljica predala podnesak kojim povlači tužbu, a tuženici su se tome protivili, nisu raspravili osnovanost paulijanske zaštite i donijeli meritorne odluke ocjenom svih suprotstavljenih navoda parničnih stranaka; u kojem smjeru se poziva i na odluke županijskih sudova i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Međutim upravo suprotno, nižestupanjski sudovi su donijeli meritorne presude koje se temelje na utvrđenju da je tražbina radi koje se traži pobijanje dužnikovih pravnih radnji u vrijeme zaključenja glavne rasprave prestala namirenjem te da stoga nije ispunjena osnovna pretpostavka za pobijanje dužnikovih pravnih radnji, a to je da vjerovnik ima nenamirenu tražbinu, dospjelu za isplatu (čl. 66. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22).
5.3. Nadalje, tužiteljica je navela da su joj zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom, sadržana i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – pravo na jednakost pred sudom (čl. 26. Ustava) te pravo na nepristrano i pravično suđenje (čl. 29. Ustava). Tužiteljica je istaknula da je tražila izuzeće sutkinje, koji zahtjev je međutim odlukom predsjednice Općinskog suda u Dubrovniku broj Su-593/2022 Dubrovnik od 11. svibnja 2022. odbijen s obrazloženjem da sutkinja čije se izuzeće zahtjeva u ovom predmetu kao mentor sudskoj savjetnici u predmetu posl.br Ovr-341/2018, koji je povezan s ovim predmetom, potpisala i nadzirala izradu sudskih odluka ne predstavlja niti jedan razlog prema kojem sutkinja ne može obavljati sudačku dužnost u predmetu P- 110/2016 u smislu odredbe čl. 71 ZPP. Dakle, tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj u tom smislu osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka bila povrijeđena gore navedena temeljna Ustavom zajamčena prava. Također, tužiteljica ne može sa uspjehom pozivati na povredu prava na pravično suđenje sa aspekta suđenja u razumnom roku iz čl. 29. st. 1. Ustava u sadržaju svog prijedloga za dopuštenje revizije. Valja reći kako iz stanja spisa suda ne proizlazi da se tužiteljica poslužila zahtjevom iz čl. 63. - 70. Zakona o sudovima ("Narodne novine" br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22 i 60/22) za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku kao osnovnim sredstvom za zaštitu toga prava, dakle tužiteljica u vezi prava na suđenje u razumnom roku nije iscrpila dopušteni pravni put u smislu čl. 387. st. 2. toč. 2. ZPP.
6. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP – zbog pravnih pitanja koje tužiteljica smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava – valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i. 2. ZPP, odlučiti kao pod stavkom I. izreke, dok je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP – u pogledu pozivanja na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – valjalo na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 12. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
