REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-11091/2021
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog V.B. zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (N.N. broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj:1.PpJ-67/2019 od 24. kolovoza 2021., na sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljeni V.B. je oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem da je prvostupanjski sud ispitujući optužni prijedlog zaključio da djelo za koje se okrivljenik optužuje onako kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu nije prekršaj jer ne ispunjava zakonsko biće navedenog prekršaja budući da nedostaje bitni element prekršaja iz tog članka, a to je javno mjesto.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Policijska postaja Dubrovnik je pravodobno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenično stanja, kako bi to proizlazilo iz sadržaja žalbe. Žalitelj u bitnom ističe da je omaškom izostavljeno da je prekršaj počinjen na javnom mjestu, odnosno u hodniku Opće bolnice Dubrovnik koji hodnik predstavlja realno javno mjesto dostupno javnosti, međutim tužitelj citira odredbu članka 160. stavak 2. točka 5. Prekršajnog zakona u kojem je navedeno da je obavezni sadržaj optužnog prijedloga činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje prekršaja, a da je člankom 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano, da ukoliko u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona sud će ovlaštenog tužitelja pozvati da u roku osam dana nadopuni ili ispravi optužni prijedlog te kako prvostupanjski sud nije postupio sukladno članku 161. stavku 4. da je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka.
2.1. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda preinači na način da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje, te da se okrivljenik kazni predloženom kaznom u optužnom prijedlogu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe i ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (N.N. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te pritom ovaj Sud nije utvrdio gore navedene povrede na koje pazi po službenoj dužnosti.
5. Nije prihvaćen žalbeni navod žalitelja da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, s tim da nije niti obrazložio o kojoj bitnoj povredi se radi jer da nije postupio u smislu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona, odnosno nije pozvao tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od osam dana.
6. Naime, odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona je izričito propisano: „Ako sud ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.“
6.1. Prema tome iz prethodno citirane zakonske odredbe jasno je da prvostupanjski sud nije dužan pozvati tužitelja na ispravak odnosno dopunu optužnog prijedloga kada, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. U takvoj procesnoj situaciji prema citiranoj zakonskoj odredbi prvostupanjski sud je dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.
7. Slijedom navedenog kako je odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano, tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir te iz činjeničnog opisa prekršaja ne proizlazi da se događaj odvijao na javnom mjestu, pa u optužnom prijedlogu nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata koji mora biti naveden u činjeničnom opisu prekršaja.
8. Dakle, kako je zakonski opis prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod bića odgovarajućih prekršaja te iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja. S
9. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona odlučio kao u izreci pobijane presude.
10. Zbog navedenih razloga trebalo je na temelju članka 205. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 12. srpnja 2023.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Mladen Budiša v.r.
Ivanka Mašić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
