REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4115/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića, predsjednika vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića, člana vijeća, mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, te Slavka Pavkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Lj. P. iz V., ..., OIB ..., zastupane po punomoćniku D. T., odvjetniku u V., protiv tuženika A. d.d. sa sjedištem u Z., ..., zastupanog po punomoćniku Z. K., odvjetniku iz Odvjetničkog društva K. & partneri j.t.d., Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-505/2021- 4 od 22. ožujka 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-1132/2019-35 od 2. prosinca 2020., u sjednici održanoj 12. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije predložio dopustiti reviziju protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž- 505/2021-4 od 22. ožujka 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-1132/2019-35 od 2. prosinca 2020.
2. Na prijedlog tužitelj nije odgovorio.
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik postavlja slijedeća pravna pitanja:
"i. Je li sud u pojedinačnom postupku u kojemu potrošač zahtijeva restituciju zbog nepošteno ugovorenih i posljedično ništetnih ugovornih odredbi dužan utvrđivati pretpostavke nepoštenosti tih ugovornih odredbi ili je ovlašten utvrditi njihovu nepoštenost i posljedično ništetnost isključivo na temelju utvrđenja iz presuda donesenih u postupku za zaštitu kolektivnih prava i interesa potrošača? ii. Primjenjuju li se pravomoćna utvrđenja iz presude donesene u postupku za zaštitu kolektivnih prava i interesa potrošača u pojedinačnom postupku koji je pokrenuo potrošač pozivajući se na ta utvrđenja ako se u pojedinačnom postupku utvrde drukčije činjenične okolnosti od onih koje su utvrđene u postupku za zaštitu kolektivnih prava i interesa potrošača?
iii. Primjenjuju li se pravomoćna utvrđenja presuda za zaštitu kolektivnih prava i interesa u pojedinačnim sudskim postupcima koji su pokrenuti radi vraćanja stečenog bez osnove prije nego što je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 70/19)?
iv. Prilikom provođenja kontrole nepoštenosti ugovorne odredbe u smislu članka 96. Zakona o zaštiti potrošača (NN 79/2007), je li materijalno pravo pogrešno primijenjeno ako sud zanemari pretpostavku suprotnosti načelu savjesnosti i poštenja i pretpostavku znatne neravnoteže u pravima i obvezama stranaka na štetu potrošača?
v. U slučaju restitucije na osnovi ništetnosti odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, teku li zakonske zatezne kamate od dana uplate svakog pojedinog iznosa ili od dana podnošenja tužbe?
vi. Je li odredba ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi u cijelosti ništetna ako je prethodno utvrđen ništetnim isključivo način njezine promjene?
vii. Je li sud ovlašten tumačiti ugovor suprotno zajedničkoj namjeri ugovornih strana tako da odredi primjenu fiksne kamatne stope za solemnizirani ugovor o kreditu u kojemu su se stranke jasno opredijelile za ugovaranje promjenjive kamatne stope?
viii. Može li se podnošenje tužbe koju je Udruga potrošača podnijela radi zaštite kolektivnih prava i interesa potrošača smatrati radnjom vjerovnika iz članka 241. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja dovodi do prekida zastare u pojedinačnom sudskom postupku koji je pokrenuo potrošač koji nije bio stranka tog kolektivnog spora?
ix. Ako sud u pojedinačnom postupku utvrdi ništetnost odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, i time ga pretvori u ugovor o kreditu u hrvatskim kunama bez valutne klauzule s fiksnom kamatnom stopom, smije li sud u tom kreditu (kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom) kao fiksnu kamatnu stopu primijeniti iznos početno ugovorene kamatne stope koja je vrijedila za ugovor o kreditu s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom ili treba primijeniti kamatnu stopu koju su banke redovito naplaćivale za kunske kredite s fiksnom kamatnom stopom u tom razdoblju?",
a za koja navodi da su važna za odluku u predmetnom sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Naime, pobijana presuda je u odnosu na ta pitanja utemeljena na suđenju u skladu sa stabilnom, već ustaljenom i dosljednom sudskom praksom (izraženom, primjerice, u odlukama revizijskog suda poslovni br. Revd 1250/2022-2 od 30. ožujka 2022., Revd 1142/2022-2 od 30. ožujka 2022., Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev- 2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/18-2 od 19. ožujka 2019.), koju bi upravo stoga što je takva bilo i ustavnopravno neprihvatljivo (s aspekta pravne sigurnosti i vladavine prava te jednakosti svih pred zakonom) mijenjati.
5. Pritom, u odnosu na prva dva pitanja, valja dodati i kako je u konkretnom slučaju izveden dokaz saslušanjem svjedoka, u sporno vrijeme, zaposlenika tuženika, koji je, prema tvrdnji tuženika, imao ''neposrednih saznanja o sklapanju predmetnog ugovora o kreditu'' (dok ostali predloženi svjedoci, također, prema njegovoj tvrdnji, nisu).
6. Pitanja iz prijedloga tuženika nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu s obzirom na to kako su formulirana i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu presudu nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu - niti smatrati da u vezi postavljenih pitanja postoji neujednačena ili nesigurna sudska praksa, čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.
7. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 12. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Ante Perkušić, v.r.
