REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4964/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SRC SI d.o.o., (OIB 71027293801), iz Republike Slovenije, Ljubljana, Tržaška cesta 116, kojeg zastupa punomoćnica Danijela Božić, odvjetnica u Zagrebu, Radnička cesta 39, protiv prvotuženice EL, (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], koju zastupa punomoćnik ŠL, odvjetnik u [adresa] i drugotuženika ŠL, (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mate Manola, odvjetnik u [adresa], radi pobijanja dužnikove pravne radnje, odlučujući o prijedlozima za dopuštenje revizije prvotuženice i drugotuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3972/2022-2 od 26. rujna 2022. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1011/2019 od 19. srpnja 2022., u sjednici održanoj 11. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije prvotuženice.
II. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije drugotuženika.
Obrazloženje
1. Prvotuženica i drugotuženik su podnijeli prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3972/2022-2 od 26. rujna 2022. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1011/2019 od 19. srpnja 2022.
2. Prvotuženica i drugotuženik su u prijedlogu (svatko u svom) za dopuštenje revizije naveli pet istovjetnih pravna pitanja za koja smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Na prijedloge nije odgovoreno.
4. Prijedlozi su neosnovani.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da se prvo postavljeno pravno pitanje, u kojem tuženici u bitnom pitaju je li pravilno shvaćanje u pobijanoj odluci da obveza restitucije, u situaciji kada je ništetnost utvrđena pravomoćnom presudom, nastaje u trenutku kada je vjerovnik ispunio svoju obvezu odnosno dospijeva li tražbina tužitelja po pravomoćnosti te presude sukladno shvaćanju ovoga suda zauzetog na sjednici Građanskog odjela 30. siječnja 2020., ne može cijeniti kao pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se shvaćanje ovoga suda, na koje se tuženici kroz pitanje pozivaju, odnosi se na početak tijeka zastarnog roka u slučaju restitucijskog zahtjeva, a ne na učinke ništavosti, o čemu je drugostupanjski sud zauzeo shvaćanje koje tuženici pitanjem pobijaju. Nadalje, ni odluke ovoga suda (poslovni broj Rev-488/721, Rev-1808/19, Rev-3241/19, i dr.) na koje se tuženici pozivaju u odnosu na prvo pitanje ne daju tom pitanju razloge važnosti jer se odnose na drugačije činjenične i pravne situacije (utvrđenje ništetnosti pojedinih odredaba Ugovora o kreditima koje su potrošači sklapali s bakama, a u kojima se tužitelji pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite te shodno tome i isplata).
5.1. Nadalje, drugo, treće i četvrto pitanje polaze od pogrešnih pretpostavki da tražbina tužitelja nije dospjela u trenutku podnošenja tužbe, što je upravo suprotno utvrđenju u pobijanom rješenju.
5.2. Ni peto postavljeno pitanje ne može se cijeniti kao pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer odgovor na tako postavljeno činjenično pitanje bio bi važan za odluku u konkretnom sporu, ali ne i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, što je odlučno za dopuštenost revizije.
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti kao neosnovan prijedlog za dopuštenje revizije prvotuženice (točka I. izreke) i drugotuženika (točka II. izreke).
Zagreb, 11. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
