REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1936/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice K. K. iz G., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv ovršenice Republike Hrvatske, OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u S., Stalna služba u G., radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-1356/2021-4 od 10. siječnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini, poslovnog broja Ovr-219/2019-7 od 12. svibnja 2021., u sjednici održanoj 11. srpnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Ovršenica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavila pravna pitanja za koja je navela da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu.

3. Ovrhovoditeljica je podnijela odgovor na taj prijedlog, usprotivila se njegovim navodima i predložila ga odbaciti.

4. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. i 400. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).

5. U pogledu prvog pravnog pitanja je za navesti je da ono ne predstavlja pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP-a. Njime podnositelj zapravo ukazuje na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije.

5.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takove povrede u konkretnom slučaju - osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda - njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.

6. Ovaj sud odluku o dopuštenosti revizije sagledava u okviru činjeničnog stanja utvrđenog po nižestupanjskim sudovima, a drugo pravno pitanje se temelji na, u nižestupanjskim postupcima neutvrđenoj činjenici da određena parnična radnja ne bila obavljena po punomoćniku, pa tako to pitanje nema utjecaj na odluku u sporu. K tome je dodatno za navesti da ovršenica u prijedlogu za dopuštenje revizije ne dostavlja dijelove spisa koji bi upućivali na tu činjenicu (čl. 387. st. 3. ZPP-a).

7. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. u svezi čl. 400. st. 3. ZPP i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017), odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 11. srpnja 2023.

Predsjednik vijeća:

dr.  sc.  Jadranko  Jug, v.r.