REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 180/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća u pravnoj stvari ovrhovoditelja Suvlasnici stambene zgrade u Z., i to: Ž. B., OIB …, M. C., OIB …, I. J., OIB …, I. K., N. L., V. M., R. B. P., Državni u. za …, D. Š., M. V., svi zastupani po upravitelju D. u. d.o.o., Z., OIB …, a on po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Š. & P. d.o.o. iz Z., protiv ovršenice G. Dž. Ž. iz Z., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž Ovr-208/2020- 2 od 3. travnja 2020., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-823/2019-4 od 12. travnja 2019., u sjednici održanoj 11. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija ovrhovoditelja, ukidaju se rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-208/2020-2 od 3. travnja 2020., i Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-823/2019-4 od 12. travnja 2019., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem proglašena su nedopuštenima pljenidba i prijenos novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave-presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić Gradu poslovni broj Povrv-650/15 od 23. siječnja 2017.
2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba ovrhovoditelja te je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-823/2019-4 od 12. travnja 2019.
3. Ovaj sud rješenjem poslovni broj Revd-2511/2020-2 od 13. listopada 2020., dopustio je ovrhovoditelju podnijeti reviziju protiv drugostupanjskog rješenja u odnosu na pitanje:
"Može li sud odluku o prijedlogu ovršenika iz odredbe čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13 i 93/14) za proglašenje nedopuštenima pljenidbe i prijenosa, donijeti bez dostavljanja tog prijedloga ovrhovoditelju radi očitovanja?".
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv citiranog rješenja orhovoditelji su podnijeli reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog procesnopravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže ukinuti oba nižestupanjska rješenja i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je proglašenje nedopuštenima pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave-presude, a s obzirom na sadržaj pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporno treba li se ovrhovoditelju dostaviti prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedloga za odgodu izvršenja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, prije odlučivanja o tim prijedlozima.
8. Prvostupanjski sud je utvrdio da je ovršenica 4. veljače 2019. podnijela Općinskom sudu u Velikoj Gorici prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (u daljnjem tekstu: FINA), da je navedeni prijedlog ovršenice dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju, te da se isti nije o njemu očitovao do dana donošenja pobijanog rješenja. Prvostupanjski sud je zaključio da je ovršenica podmirila dužnu tražbinu jer je u spis dostavila preslike izvršenih uplata za predmetno dugovanje u utuženom razdoblju, pa je donio pobijano rješenje kojim je proglasio pljenidbu i prijenos novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate nedopuštenim.
9. Drugostupanjski sud je utvrdio da su točni su navodi sadašnjeg upravitelja ovrhovoditelja – D. u. d.o.o. da mu nije dostavljen prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, u postupku izravne naplate pred FINA-om, jer je navedeni prijedlog očito omaškom dostavio prijašnjem upravitelju ovrhovoditelja - G. s. k. g. d.o.o. (list 40. spisa), te smatra da unatoč navedenoj činjenici u konkretnom slučaju nije ostvarena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2. ZPP-a, jer ovrhovoditelj u svakom slučaju ima na raspolaganju mogućnost korištenja pravnog lijeka – žalbe protiv prvostupanjskog rješenja u dijelu kojim je prijedlog ovršenice utvrđen osnovanim, pa okolnost da mu nije dostavljen navedeni prijedlog ovršenice na očitovanje nije od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja te mu na taj način nisu povrijeđena prava u ovom postupku.
10. Postupanje po naprijed navedenim prijedlozima regulirano je u odredbi čl. 210. i čl. 53. i čl. 54. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13 i 93/14 - dalje: OZ), a navedene odredbe glase:
''Pravna sredstva ovršenika
Članak 210.
(1) Nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.
(2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
Žalba protiv rješenja o ovrsi
Članak 50.
(1) Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu:
1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava,
2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti,
3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,
4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu,
5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha,
6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena,
7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,
8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano,
9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave,
10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili
11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.
Žalba nakon proteka roka
Članak 53.
(1) Ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.
Članak 54.
(1) Žalba iz članka 53. ovoga Zakona dostavit će se bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana.
(2) Kad primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, sud će, prema okolnostima slučaja, zakazati ročište radi raspravljanja o žalbi ili će donijeti rješenje bez održavanja ročišta, osim u slučaju iz članka 55. ovoga Zakona“.
11. Iz navedenih odredbi OZ-a više je nego jasno propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. čl. 210. OZ-a na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi i to odredbe čl. 50. i 53. OZ-a, a žalba iz čl. 53. OZ-a, prema izričitoj odredbi čl. 54. OZ-a dostavit će se bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana.
12. Pogrešno je stoga shvaćanje nižestupanjskih sudova prema kojem su ovrhovoditelji mogli svoje pravo očitovanja ostvariti „u punom opsegu u žalbi koju bi podnijeli protiv rješenja“, kada ovrhovoditeljima nije uredno dostavljen navedeni prijedlog ovršenice, pa ovrhovoditelj niti ne može znati sadržaj toga prijedloga, niti zna iz kojeg je žalbenog razloga iz čl. 50. OZ-a prijedlog ovršenika izjavljen, a to tim više što to nije vidljivo ni iz nižestupanjskih rješenja. Stoga ovrhovoditelju nije moglo biti poznato je li ovršenik podnio predmetne prijedloge na temelju čl. 50. ili čl. 53. OZ- a, i zavisno od toga poduzeti odgovarajuće radnje, te je upravo u tome smislu ovrhovoditelju i onemogućeno raspravljanje pred sudom jer ne može provjeriti pravilnost postupanja prvostupanjskog niti drugostupanjskog suda.
13. Pogrešno je i shvaćanje drugostupanjskog suda prema kojem ovrhovoditelj ima mogućnost korištenja pravnog lijeka-žalbe protiv prvostupanjskog rješenja pa da nije onemogućen u raspravljanju jer je ovrhovoditelj to svoje pravo mogao ostvariti jedino da mu je bio poznat sadržaj navedenih prijedloga ovršenika, a on mu nije mogao biti poznat jer mu prijedlozi ovršenika nisu ni dostavljeni.
14. Slijedom navedenog odgovor na postavljeno pitanje glasi:
Odluku o prijedlogu ovršenika iz odredbe čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13 i 93/14.) za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa, sud ne može donijeti bez dostavljanja tog prijedloga ovrhovoditelju radi očitovanja.
15. Stoga su, nedostavljanjem ovrhovoditelju prijedloga ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave-presude, nižestupanjski sudovi počinili bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZP-a jer je ovrhovoditelju nezakonitim postupanjem, odnosno propuštanjem dostave onemogućeno raspravljanje pred sudom.
16. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a ukinuti nižestupanjska rješenja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.
17. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).
Zagreb, 11. srpnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Jasenka Žabčić, v.r.
