REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 112/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača S. V. iz S., OIB: ..., odlučujući o reviziji vjerovnika E. o. d.d. Z., kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu G. & P. u Z., protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2939/2019-3 od 12. veljače 2020. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Sp-93/2019 od 21. studenog 2019., u sjednici održanoj 11. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e :
Revizija vjerovnika E. o. d.d. Z. odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja je otvoren i zaključen jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača S. V. iz S., te je potrošač oslobođen od preostalih obveza u odnosu na vjerovnike I.h. d.o.o. O., A. H. d.o.o. Z. i E. o. d.d. Z.
2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je kao neosnovana žalba vjerovnika E. o. d.d. Z. i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd 4084/2020-2 od 24. ožujka 2021. dopušteno je predlagatelju izjavljivanje revizije zbog sljedećih pravnih pitanja:
"Smatra li se poštenim potrošačem onaj koji se nije očitovao o suglasnosti postupka stečaja i/ili koji nije dostavio popis imovine?
Podrazumijeva li obveza suda po službenoj dužnosti prema čl.79.f.st.2. ZSP utvrditi vrijednost imovine potrošača istovremeno i njegovu obvezu utvrditi i vrijednost potrošačevih pokretnina u situaciji kada se potrošač nije odazvao pozivu Financijske Agencije i nije dostavio svoj popis imovine?".
4. Na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) vjerovnik E. o. d.d. Z. je podnijelo reviziju protiv drugostupanjskog rješenja, zbog navedenih pravnih pitanja, predlažući da ovaj sud preinači pobijano rješenje u odnosu na postavljena pitanja.
5. Potrošač nije podnio odgovor na reviziju.
6. Revizija nije osnovana.
7. Na temelju odredbe čl. 391. st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se revizija dopušta i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. U ovom postupku Financijska agencija (dalje u tekstu FINA) je 15. veljače 2019. podnijela sudu prvog stupnja prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača, na temelju odredbe čl. 79.d st. 1. Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" broj 100/15 i 67/18 – dalje: ZSP) te je sud prvog stupnja utvrdio:
- da potrošač ima u razdoblju duljem od tri godine evidentirane neizvršene osnove za plaćanje koje po osnovi glavnice iznose 13.249,47 kuna, te jednu osnovu koju je Fina prestala izvršavati po čl. 12. ZPONS-a u iznosu od 1.203.43. kune,
- da potrošač nije dostavio popis imovine niti se očitovao glede suglasnosti za provođenje ovog postupka,
- da je provjerom podataka iz očevidnika redosljeda osnova za plaćanje te podataka o imovini potrošača utvrđeno da ne postoji imovina potrošača iz koje bi se mogli namiriti vjerovnici budući da je potrošačev račun u blokadi 3180 dana, da je u 2019. ostvario dohodak od 26.751,84 kune, u 2018. dohodak u iznosu od 24.391,31 kuna, a u 2017. nije ostvario dohodak već socijalne potpore,
- da potrošač nije vlasnik neke imovine koja bi se mogla unovčiti,
- da u evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova nije evidentiran kao vlasnik motornog vozila, nije evidentiran kao vlasnik pokretnina u evidencijama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te nema evidentiranih poslovnih udjela i vrijedonosnih papira.
Na temelju takvog činjeničnog utvrđenja sud prvog stupnja je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za otvaranje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača te da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kuna, stoga da postoje uvjeti iz odredbe čl. 79.g st. 1. ZSP za otvaranje i istovremeno zaključivanje jednostavnog stečajnog postupka nad imovinom potrošača.
9. Drugostupanjski sud također smatra da je vrijednost imovine potrošača manja od 10.000,00 kuna odnosno da potrošač ne posjeduje imovinu koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa te ističe da iz priloženih isprava proizlazi da je u očevidniku redosljeda osnova za plaćanje koji vodi Fina na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača bilo više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbine u iznosu do 20.000,00 kuna s osnova glavnice, da je u razdoblju u kojem je potrošač imao evidentirane neizvršene osnove neprekidno trajalo duže od tri godine, te da nisu utvrđene činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da se radi o nepoštenom potrošaču, slijedom čega odbija žalbu vjerovnika i potvrđuje prvostupanjsko rješenje ocijenivši da je sud drugog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 79.g st. 1. i 4. ZSP.
10. U vezi poštenja odnosno nepoštenja potrošača ovaj sud je dopustio vjerovniku podnošenje revizije glede pravnih pitanja koja su naprijed naznačena.
11. U odnosu na prvo postavljeno pitanje valja odgovoriti da potrošač na temelju odredbe čl. 79.b st. 1. i 2. ZSP popis svoje imovine mora dostaviti na poziv Fine, a ne prema rješenju suda. Ocjena je revizijskog suda da se u okolnostima konkretnog slučaja potrošač u smislu odredaba ZSP može smatrati poštenim, iako nije dostavio popis svoje imovine, a niti se očitovao u roku od 15 dana od dana dostave poziva s obzirom je sud provjerom utvrdio da ovršiva imovina potrošača ne postoji, već da postoje određena primanja koja su minimalna (uzimajući u obzir godišnja primanja s obzirom je primjerice 2019. ostvario dohodak u iznosu od 26.751,84 kune. I sam ZSP je u odredbi čl. 2. st. 2. ZSP propisao da poštenje potrošača utvrđuje sud uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenje prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača te njegovo ponašanje tijekom sudskog postupka i razdoblja provjere ponašanja, u skladu sa ZSP.
12. Prema tome, ocjena (pa time i odgovor na pitanje) je li potrošač pošten ili nije pošten ovisi o utvrđenjima u svakom konkretnom slučaju, jer je sud pri toj ocjeni dužan uzeti u obzir ponašanje konkretnog potrošača u odnosu na kojeg je postupak pokrenut.
13. U svezi s pitanjem poštenja odnosno nepoštenja potrošača ovaj sud je već odgovorio na postavljena pitanja izražavajući pravno shvaćanje (Rev 276/2021-2 od 27. travnja 2021.) iz kojeg, u bitnom proizlazi "je li potrošač pošten ili nije pošten ovisi o utvrđenjima u svakom konkretnom slučaju, jer je sud pri toj ocjeni dužan uzeti u obzir ponašanje konkretnog potrošača u odnosu na kojeg je postupak pokrenut".
14. U odnosu na drugo postavljeno pitanje valja odgovoriti da se u konkretnom slučaju potrošač može smatrati poštenim u smislu odredbe čl. 79.c st. 3. ZSP, obzirom su sudovi utvrdili da nema imovinu te su mu primanja minimalna i isplaćuju se na zaštićeni račun.
15. U Zakonu o stečaju potrošača postoje presumpcije kada se smatra da potrošač nije pošten (čl. 14. st. 5., čl. 79.i st. 3., čl. 79.m, al. 5. ZSP). Međutim, ne postoji izričita presumpcija da će se smatrati da potrošač nije pošten ako ne dostavi popis imovine. Utvrđivanje poštenja potrošača zakon je prepustio sudu (čl. 2. st. 2. ZSP). Upravo zato odgovori na pitanja o poštenju potrošača i ovise o okolnostima svakog konkretnog slučaja.
16. Presumpcija nepostojanja imovine potrošača primjenjuje se samo u situaciji kada je potrošač dao izričitu suglasnost za postupak ali nije popisao imovinu (čl. 79.c st. 3. ZSP). U opisanoj situaciji ako sud utvrdi (vanjskim provjerama ili iz dokaza koje dostave vjerovnici) da ovršiva imovina postoji, navedenog potrošača smatrati će se nepoštenim.
17. Stoga se u konkretnom slučaju ne može smatrati da potrošač nije pošten (jer nije dao niti izričitu suglasnost niti je dostavio popis imovine), kako su to pravilno zaključili nižestupanjski sudovi pa ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnose pravna pitanja zbog kojeg je dopuštena.
18. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP, odbiti reviziju tuženika.
Zagreb, 11. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.
