REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4731/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Z., (OIB: ...), zastupanog po punomoćniku I. P., diplomiranom pravniku zaposlenom kod tužitelja, protiv tuženika C. o. d.d. iz Z., (OIB: ...), zastupanog po punomoćnici M. D., diplomiranoj pravnici zaposlenoj kod tuženika, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-1535/2020-2 od 1. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru posl. br. Pn-53/2019-7 od 25. veljače 2020., na sjednici održanoj 11. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Tuženiku se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-1535/2020-2 od 1. rujna 2022. u odnosu na u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačena pitanja:
1. „Po kojem propisu odnosno Zakonu se ima procijenjivati osnovanost zahtjeva tužitelja u sporu, sporovima, koje pokreće tužitelj HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine odnosno treba li u konkretnom slučaju po pitanju osnovanosti i visine postavljenog zahtjeva (opsega štete) primijeniti Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme izvršenih isplata točnije odredbu čl. 27. ZOOP ili Zakon o mirovinskom osiguranju?“
2. „Ima li pravo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u predmetima pokrenutim protiv osiguravatelja motornog vozila štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine pravo na povrat cjelokupno isplaćenog iznosa mirovine ili ima pravo na naknadu stvarne štete odnosno pravo na povrat razmjernog iznosa mirovine sukladno odredbi čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?“.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju „na ime regresne naknade štete novčani iznos od 204.504,14 kn“, uz zatezne kamate tekuće od 11. listopada 2019. do isplate“ određene u izreci presude.
2. Tuženik je podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnih pitanja naznačenih u izreci ovoga rješenja, a koje (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. Tužitelj je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije i predložio da se ovaj odbije.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 1. rujna 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja 2022. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredaba čl. 387., koje propisuju obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojima: (...) "Prijedlog za dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati: (...) 2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, 3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. (...) Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.“,
- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi,...“.
7. Pritom treba imati na umu da te odredbe ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.
8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tuženika postavljena pitanja Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji (primjerice: odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl br. Revx-388/18 od 25. kolovoza 2020. i Rev-2320/15 od 21. svibnja 2019.) i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa.
9. Stoga je pravilno za zaključiti:
9.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljena pitanja postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),
9.2. da su (time) u odnosu na ta pitanja nastali uvjeti za dopuštenje revizije, te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a).
Zagreb, 11. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
