REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 3 Pr-7112/2020-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Vandi Mostovac, kao sucu pojedincu,u pravnoj stvari tužiteljice Lj.T., OIB …, V. zastupane po punomoćniku M.B., odvjetniku u Z., protiv tuženika SVEUČILIŠTE, OIB …, Z., nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. travnja 2023., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, 10.srpnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku SVEUČILIŠTE,

OIB …, Z. da tužiteljici Lj.T., OIB

…, V. isplati iznos od 948,11 EUR*/

7.143,52 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 13,19 EUR/99,39 kn od dana 16. siječnja 2016. do isplate,

- na iznos od 36,67 EUR/276,27 kn od dana 16. veljače 2016. do isplate,

- na iznos od 90,34 EUR/680,66kn od dana 16. ožujka 2016. do isplate,

- na iznos od 95,79 EUR/721,74 kn od dana 16. travnja 2016. do isplate,

- na iznos od 6,01 EUR/45,30kn od dana 16. svibnja 2016. do isplate,

- na iznos od111,96EUR/843,54kn od dana 16. lipnja 2016. do isplate,

- na iznos od 73,22 EUR/551,67kn od dana 16. srpnja 2016. do isplate,

- na iznos od 73,22 EUR /551,67kn od dana 16. kolovoza 2016. do isplate,

- na iznos od 73,22 EUR /551,67kn od dana 16. rujna 2016. do isplate,

- na iznos od 73,22 EUR /551,67kn od dana 16. listopada 2016. do isplate,

- na iznos od 73,22 EUR /551,67kn od dana 16. studenoga 2016. do isplate,

- na iznos od 73,22 EUR /551,67kn od dana 16. prosinca 2016. do isplate,

- na iznos od 27,83EUR/209,66kn od dana 16. siječnja 2017. do isplate,

- na iznos od 127,01EUR/956,94kn od dana 16. veljače 2017. do isplate, izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, i to od dospijeća do dana 31.12.2022. godine prema kojoj se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1.1.2023. godine pa do isplate u visini stope koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 700,32 EUR/ 5.273,43 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10.srpnja 2023. do isplate u visini stope koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka

primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u utuženom razdoblju bio radnik tuženika, te da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09). Nadalje navodi da je dana 23. studenog 2006. godine između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje - Sporazum), a istim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6 % u 2007., 2008. i 2009. godini. Također navodi da su zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. godine Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje - Dodatak Sporazumu), a istim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine, na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6 % iz 2009. godine sporazumno odgođeno sukladno čl. III Dodatka Sporazuma, a odredbama čl. IV-V Dodatka Sporazuma je ugovoreno daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u RH. Naglašava da su dana 26. listopada 2011. godine između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje - Izmjene Dodatka Sporazumu), a iste su usvojene i u obliku Arbitražne odluke dana 07. prosinca 2011. godine. Ističe da su Izmjenama Dodatka Sporazumu korigirani uvjeti i promijenjena je metodologija za povećanje osnovice i to prije svega zamjenom statističkog podatka prosječne plaće u Republici Hrvatskoj s podatkom o prosječnoj plaći u privredi Republike Hrvatske. Ističe da je tim izmjenama ciljana cijena rada javnih službi u odnosu na prosječnu plaću u privredi Republike Hrvatske s razine 92:100 povećana na razinu od 95:100, s ugovorenim rokom prilagodbe do kraja 2016. godine. Također naglašava da je sukladno čl. XI st. 4. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno trajanje istog 5 godina, s time da zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14) primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. godine. Nadalje naglašava da Izmjene Dodatka Sporazumu predstavljaju kolektivni ugovor sklopljen u skladu sa slijedećim izvorima prava:

– odredbom čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje ZOPJS), temeljem kojeg se osnovica za plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom između Vlade RH i sindikata javnih službi, te

– odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10) kojom je bila ugovorena primjena Dodatka Sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama,

– odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) kojom je potvrđena primjena Dodatka Sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama. Ističe da su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. godine usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene čl. IV st. 5. u vezi s čl. VII st.1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Također ističe da su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredaba Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni 27. studenoga 2015. godine, s početkom isplate od siječnja 2016. godine, međutim tuženik mu je kao poslodavac i pravna osoba koja predstavlja javnu službu propustio isplatiti plaću u skladu sa povećanom osnovicom. Navodi da je odredbom čl. III Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno: „Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji zavoda ukažu na

poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“ Nadalje navodi da je dana 28. kolovoza 2015. godine zavod

(dalje - DZS) objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, te su isti statistički pokazatelji potvrđeni i procjenom DZS-a od dana 04. rujna 2015. godine. Također navodi da je dana 27. studenog 2015. godine DZS objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8 % u trećem tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, te su isti statistički pokazatelji potvrđeni i procjenom DZS-a od dana 04. prosinca 2015. godine. Ističe kako aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2 % (1,2 % + 2,8 % podijeljeno sa 2), pa je krajem studenog 2015. godine ispunjen je uvjet iz čl. III Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Naglašava da budući je odredbom čl. VII c st. 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto primjenjuje, isplaćuje ili povećava "za mjesec" da se u prvom slijedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata, odnosno povišica, onda se osnovica za rad u prosincu 2015. godine povećala na iznos od 5.415,37 kn. Također ističe da je BDP i dalje nastavio rasti, pa je tako dana 04. ožujka 2016. godine DZS objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,9 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Nadalje ističe da je DZS dana 20. listopada 2016. godine objavio Priopćenje za javnost u povodu objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014. do drugog tromjesečja 2016. godine prema BDP-u za 2014. godinu, te iz revidiranih podataka proizlazi da bi, bez zaokruživanja, kvartalna stopa rasta BDP-a za drugi kvartal 2015. godine iznosila 1,24561 % dok bi za treći kvartal iznosila 2,78247 %, te stoga revidirani podaci DZS-a jasno pokazuju da su uvjeti za povećanje osnovice iz čl. III Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni s danom 04. prosinca 2015 godine. Naglašava kako mu je tuženik od prosinca 2015. godine pa nadalje plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto 5.415,37 kn. Navodi da odredba čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu glasi: "Točno šest mjeseci nakon objave podatka iz čl. III ovih Izmjena i dopuna ugovorne strane utvrdit će odnos (kvocijent) pariteta između:

– pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i

– istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima zavoda.“

Ističe da su dana 02. lipnja 2016. godine sindikati javnih službi pozvali Vladu RH da sukladno čl. IV Izmjena Dodatka Sporazumu utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV st.1. Izmjena Dodataka, međutim Vlada RH se oglušila na poziv sindikata te nije ispunila svoju obvezu iz čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka. Također ističe da iz statističkih podataka koje je DZS sukladno čl. VII b st.10. Izmjena Dodatka

Sporazumu dostavljao sindikatima javnih službi proizlazi:

- da mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. godini iznosi 6.225,44 kn,

- da prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj u 2015. godini iznosi 7.247,50 kn.

Naglašava da iz podataka DZS-a proizlazi da paritet za 2015. godinu iz čl. IV st. 1. alineja 1. Izmjena Dodatka Sporazumu iznosi 85,9:100 (6.225,44/7.247,50).

Nadalje navodi da je odredbom čl. VII b st. 3. i 8. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, a sukladno čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu, kvocijent pariteta određuje se stavljanjem u odnos gore navedenih pariteta (odnos pariteta 85,9:100/87,9:100 iznosi 0.9768 odnosno 97,68 %), a iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. godine za 2,33 % manji od pariteta iz 2008. godine. Također navodi da je odredbom čl. IV st. 2. Izmjena Dodatka ugovoreno: "U slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine." Naglašava da je utvrđenje kvocijenta pariteta iz čl. IV st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu uvjet primjene gore citiranog čl. IV st. 2. Izmjena Dodatka Sporazumu. Nadalje naglašava da kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu nije utvrđen jer se Vlada RH oglušila na poziv sindikata javnih službi od 02. lipnja 2016. godine čime je spriječila ispunjenje uvjeta, te sukladno čl. 297. st. 4. ZOO-a treba uzeti da je zbog opisanog propuštanja i povrede ugovornih obveza od strane Vlade RH ispunjen uvjet odnosno da je kvocijent pariteta utvrđen. Također naglašava da je kvocijent pariteta odrediv u smislu čl. 272. ZOO-a jer se može odrediti temeljem objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih sindikatima javnih službi sukladno čl. VII b st. 10. Izmjena Dodatka Sporazumu. Ističe da slijedom navedenog, a sukladno čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu i čl. 297. st. 4. ZOO-a treba uzeti da je kvocijent tj. odnos pariteta utvrđen dana 04. lipnja 2016. godine u iznosu od 85,9:100/87,9:100 iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. godine 2,33 % manji od pariteta iz 2008. godine. Nadalje navodi da primjenom čl. IV st. 2. Izmjena Dodatka Sporazumu, kojom je određeno da se osnovica uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta, osnovica se od srpnja 2016. do siječnja 2017. godine uvećava za daljnjih 1,16 % te iznosi 5.478,19 kn te ukupan dug tuženika s osnova ove razlike u plaći iznosi 1.195,09 kn za period od srpnja 2016. do siječnja 2017. godine. Također navodi da odredba čl. IV st. 3. Izmjena Dodatka Sporazuma glasi: "Nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati za preostalih 50 % utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj[1] godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine." Ističe da se stoga osnovica za prosinac 2016. i siječanj 2017. godine povećava za daljnjih 1,16 %, te iznosi 5.541,74 kn. Dodataka, međutim Vlada RH se oglušila na poziv sindikata te nije ispunila svoju obvezu iz čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka. Također ističe da iz statističkih podataka koje je DZS sukladno čl. VII b st.10. Izmjena Dodatka

Sporazumu dostavljao sindikatima javnih službi proizlazi:

– da mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. godini iznosi 6.225,44 kn,

– da prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj u 2015. godini iznosi 7.247,50 kn. Naglašava da iz podataka DZS-a proizlazi da paritet za 2015. godinu iz čl. IV st. 1. alineja 1. Izmjena Dodatka Sporazumu iznosi 85,9:100 (6.225,44/7.247,50). Nadalje navodi da je odredbom čl. VII b st. 3. i 8. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, a sukladno čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu, kvocijent pariteta određuje se stavljanjem u odnos gore navedenih pariteta (odnos pariteta 85,9:100/87,9:100 iznosi 0.9768 odnosno 97,68 %), a iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. godine za 2,33 % manji od pariteta iz 2008. godine. Također navodi da je odredbom čl. IV st. 2. Izmjena Dodatka ugovoreno:

„U slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.“

Naglašava da je utvrđenje kvocijenta pariteta iz č l. IV st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu uvjet primjene gore citiranog čl. IV st. 2. Izmjena Dodatka Sporazumu. Nadalje naglašava da kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu nije utvrđen jer se Vlada RH oglušila na poziv sindikata javnih službi od 02. lipnja 2016. godine čime je spriječila ispunjenje uvjeta, te sukladno čl. 297. st. 4. ZOO-a treba uzeti da je zbog opisanog propuštanja i povrede ugovornih obveza od strane Vlade RH ispunjen uvjet odnosno da je kvocijent pariteta utvrđen. Također naglašava da je kvocijent pariteta odrediv u smislu čl. 272. ZOO-a jer se može odrediti temeljem objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih sindikatima javnih službi sukladno čl. VII b st. 10. Izmjena Dodatka Sporazumu. Ističe da slijedom navedenog, a sukladno čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu i čl. 297. st. 4. ZOO-a treba uzeti da je kvocijent tj. odnos pariteta utvrđen dana 04. lipnja 2016. godine u iznosu od 85,9:100/87,9:100 iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. godine 2,33 % manji od pariteta iz 2008. godine. Nadalje navodi da primjenom čl. IV st. 2. Izmjena Dodatka Sporazumu, kojom je određeno da se osnovica uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta, osnovica se od srpnja 2016. do siječnja 2017. godine uvećava za daljnjih 1,16 % te iznosi 5.478,19 kn te ukupan dug tuženika s osnova ove razlike u plaći iznosi 1.195,09 kn za period od srpnja 2016. do siječnja 2017. godine. Također navodi da odredba čl. IV st. 3. Izmjena Dodatka Sporazuma glasi: „Nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati za preostalih 50 % utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.“ Ističe da se stoga osnovica za prosinac 2016. i siječanj 2017. godine povećava za daljnjih 1,16 %, te iznosi 5.541,74 kn, te ukupan dug tuženika s osnova ove razlike u plaći iznosi 317,00 kn. Zaključno ističe da je Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. godine osnovica povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017.[1] godine te je isto povećanje osnovice uzeto u obzir prilikom obračuna razlike u plaći za mjesec siječanj 2017. godine. Konačno specificiranim tužbenim zahtjevom određenim tijekom postupka potražuje gore navedenu razliku plaće kao i parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da nije sporno da je tužiteljica zaposlene kod tuženika na neodređeno vrijeme, no kako se tuženik financira iz sredstava državnog proračuna, tužiteljici je isplatio plaću za utuženo razdoblje sukladno doznačenim sredstvima od strane Ministarstva. Slijedom navedenog,

tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer nije bio u mogućnosti isplatiti plaću odnosno sredstva koja mu nisu bila doznačena od strane osnivača. Sukladno čl. 139. Zakona o radu ističe prigovor zastare za potraživanja tužiteljice Nije sporno da je 23. studenoga 2006. sklopljen Sporazum o osnovici plaće u javnim službama, da je dana 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, te da su 26. listopada 2011. sklopljene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama. Ističe kako osporava kvalifikaciju sklopljenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama kao sastavni dio kolektivnog ugovora te njihovu pravnu valjanost i relevantnost njihova odnosa sa navedenim temeljnim kolektivnim ugovorima jer njegovu sklapanju nisu prethodili zakoniti kolektivni pregovori u smislu Zakona o radu. Sporna jest pravna valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama sklopljenih 26. listopada 2011., pa samim time i osnovica za obračun plaća u iznosi od HRK 5.415,37 kuna bruto. Ispravan iznos osnovice plaće za obračun je 5.108,84 kn bruto utvrđen čl. II. st. 1 Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. godine jest parafirao, ali nije i potpisao, jedan potpisnik Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama i Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama –sindikat. Radi navedenog, pravno su nevaljane, ništetne i

nepostojeće Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. godine pa ne postoji nikakva utuživa obveza uvećanja iznosa osnovice za plaće u javnim službama. Tuženik u cijelosti osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva budući da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu osnovice za obračun plaća u javnim službama u utuženom razdoblju u iznosu od HRK 5.415,37 bruto. Naime, plaće se u javnim službama uređuju, prije svega, Zakonom o plaćama u javnim službama (Narodne novine 27/01 i 39/09) i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine 39/09 i 124/09). Sve do donošenja Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama 29. prosinca 2016., s primjenom od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017., u primjeni je bila osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini HRK 5.108,84 bruto, prema Dodatku Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. Članak 7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predviđa nužne uvjete za ostvarivanje odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Točka 1. predmetnog članka propisuje ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III. do V. Ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Ova odredba se primjenjuje od dana stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna.

3. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju u spisu, i to - Ugovore o radu sklopljene između tužitelja i tuženika obračunske isprave za isplatu plaće, Dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.5.2009.., Izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011.., Priopćenje za javnost DZS- a od 27.11.2015., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006., Priopćenje za javnost DZS-a od 28.8.2015., Vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.12.2012., Arbitražnu odluku od 7.12.2011., Objava procjene DZS-a od 4.12.2015., Objava procjene DZS-a od 4.3.2016., Objava procjene DZS-a od 4.9.2015., Priopćenje za javnost DZS-a od 20.10.2016.., Podaci DZS-a o stopama rasta bruto domaćeg proizvoda, priloženu sudsku praksu, kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju ovako provedenog postupka, a cijeneći dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku, ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. godine.

6. Među parničnim strankama nije sporno da je tužiteljici u utuženom razdoblju radio kod tuženika (koji kao poslodavac predstavlja javnu službu), te da joj je tuženik u navedenom razdoblju obračunao plaću po osnovici od 5.108,84 kn, odnosno u iznosima kako je to navedeno u obračunskim listama plaća. Nije sporna visina tužbenog zahtjeva i tijek kamata.

7. Među parničnim strankama je sporno je li tuženik tužiteljici u utuženom razdoblju bio dužan obračunavati i isplaćivati plaću prema uvećanoj osnovici, temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. godine.

8. Dana 23. studenog 2006. godine Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim je ugovoreno da će se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećati za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini u odnosu na osnovicu u prethodnoj godini.

9. Dana 13. svibnja 2009. godine sklopljen je Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim je utvrđeno da se danom potpisivanja Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. godine u visini od 5.108,84 kuna, dok će se od 01. siječnja 2010. godine osnovica povećat za inflaciju mjerenu indeksom potrošačkih cijena u razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca 2009. godine prema podacima zavoda (čl.

II.). Odredbom čl. III. ugovoreno je da u trenutku kada službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto. Nadalje, odredbama čl. IV-V Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Pri tome su kao osnovne kategorije povećanja osnovice[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450

uzeti prosječna mjesečna bruto plaća VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Hrvatskoj, te je odnos te dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. godine trebao doseći ciljanu razinu od 92:100.

10. Dana 26. listopada 2011. godine između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojima je izmijenjen članak II., te glasi "Potpisnici Izmjena i dopuna suglasni su da se od dana potpisa Dodatka primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. godine u visini od 5.108,84 kn bruto." Nadalje, čl. III Dodatka Sporazuma, izmijenjen je na način da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Također je izmijenjen čl. IV kojim je promijenjen način usklađivanja pariteta, kao i čl. VII u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III do V tih Izmjena i dopuna.

11. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu usvojene su u obliku Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011. godine donesene od strane arbitraže koja se sastoji od neutralnog predsjednika arbitraže, dva predstavnika sindikata javnih službi - potpisnika Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine i dva predstavnika Vlade RH.

12. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28. prosinca 2012. godine usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodataka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama te su u čl. 2. utvrdili da je realni međugodišnji BDP u razdoblju od posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan međugodišnji tromjesečni rast u četiri tromjesečja te sukladno prethodno navedenom utvrđuju da se primjena čl. IV st. 5. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama odgađa do 31. prosinca 2013. godine. Čl. 3. Vjerodostojnog tumačenja njegovi potpisnici su utvrdili da su istim otklonjene dvojbe oko primjene dokumenata iz čl. 1. tumačenja, zbog čega nema potrebe za izmjenama navedenih dokumenata izvan uvjeta i postupaka predviđenih tim dokumentima.

13. Vlada RH je dana 29. prosinca 2016. godine donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 01. siječnja 2017. godine, tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017. godine.

14. Treba ukazati da je čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, dalje TKU/12) utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama te su slijedom navedenog, Izmjene i dopune Dodatka[1] Sporazumu postale dio TKU/12, čiji su sadržaj prihvatili i svi sindikati koji su sudjelovali u kolektivnom pregovaranju.

15. Nadalje odredbom čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ( NN 39/09 i 124/09) propisano je da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom između Vlade RH i sindikata javnih službi.

16. Odredbom čl. 192. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, i 98/19, dalje ZR) propisano je da se kolektivnim ugovorom uređuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, s time da je plaća bitan sastojak ugovora o radu.

17. S obzirom da su odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10, dalje TKU/10), odnosno odredbom čl. 51. st. 4. TKU/12 ugovorne strane zajednički utvrdile da se Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze primjenjuju na pitanje visine plaće u javnim službama, sindikati su nedvojbeno mogli pregovarati, kao i zaključivati sve izmjene i dopune kolektivnog ugovora kojima se odlučivalo o plaćama i osnovici o plaćama u javnim službama.

18. Čl. XI Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011. godine propisano je da se Dodatak Sporazumu i navedene Izmjene i dopune smatraju Ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. godine bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.

22. Dakle, sukladno odredbi čl. XI Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. godine, iste su sklopljene na rok od 5 godina, odnosno do 26. listopada 2016. godine. Nadalje, sukladno odredbi čl. 199. st. 1. ZR-a, primjenom pravila o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u KU, kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, primjena pravnih pravila sadržanih u Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017. godine, odnosno 3 mjeseca nakon isteka roka na koji je bio sklopljen KU. Stoga je neosnovana tvrdnja tuženika da je trajanje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu isteklo 25. listopada 2016. godine.

19. Slijedom navedenog sud je zaključio da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. godine predstavljaju KU sklopljen sukladno čl. 2. Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama.

20. Dana 28. kolovoza 2015. godine DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. godine realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.

21. Dana 27. studenog 2015. godine DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. godine realno veći za 2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.

22. Dana 04. ožujka 2016. godine DZS je objavio da je BDP za četvrto tromjesečje 2015. godine veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.

23. Sukladno gore navedenim podacima DZS-a aritmetička sredina navedenih stopa rasta BDP-a je 2 % iz čega proizlazi da je krajem studenog 2015. godine ispunjen uvjet iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. godine, što znači da je osnovica za plaću u prosincu 2015. godine trebala iznositi 5.415,37 kn bruto.

24. Tuženikova obveza na isplatu plaće tužitelju prema osnovici od 5.415,37 kn na temelju čl. III Izmjena i dopuna Dodataka Sporazumu i Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011. godine proizlazi iz odredbe čl. 8. st. 1.ZR-a kojim je propisano da su se u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati Zakona o radu i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom RH i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, KU i Pravilnika o radu.

29. Odredbom čl. IV Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. godine određeno je da će se usklađenje pariteta izvršiti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz čl. III Izmjena i Dopuna, ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini.

25. Odredbom čl. V Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu određeno je da se nakon jedanaest mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema čl. III i IV ovih Izmjena i dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu plaća radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje objavljeni podaci DZS, uvećana za 1,5%.

26. Čl. VII st.1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma od 26. listopada 2011. godine propisano je da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III do V ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

27. Iz odredbe čl. III Izmjena i dopuna proizlazi da se ta odredba odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice nadalje, a iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio DZS vidljivo je da od četvrtog tromjesečja 2014. godine pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već je nasuprot tome BDP rastao, što znači da nema uvjeta za odgodu uskladbe u smislu čl. VII st.1. Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011. godine.

28. Iz podataka DZS-a proizlazi da paritet za 2015. godinu iz čl. IV st. 1. alineja 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu iznosi 85,9:100. Odredbom čl. VIII b st. 3. i[1] 8. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno je da paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100. Sukladno čl. IV st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu kvocijent pariteta određuje se stavljanjem u odnos naprijed navedenih pariteta (odnos pariteta 85,9:100/87,9:100 što iznosi 0.9768, odnosno 97,68 %), te proizlazi da je odnos pariteta za 2015. godinu 2,33% manji od pariteta iz 2008. godine. Odredbom čl. IV st. 2. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirat od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008.godine. Nadalje, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu nije utvrđen, jer se Vlada Republike Hrvatske oglušila na poziv Sindikata čime je

povrijedila svoju obvezu iz čl. IV st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. Odredbom čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje ZOO), propisano je da se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje protivno načelu savjesnosti i poštenja spriječi strana na čiji je teret određen. Kako je utvrđenje kvocijenta pariteta iz čl. IV st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu uvjet primjene čl. IV st. 2. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, a Vlada Republike Hrvatske nije se odazvala pozivu Sindikata od 02. lipnja 2016. godine i time je spriječila ispunjenje uvjeta, sukladno čl. 297. st. 4. ZOO-a, treba uzeti da je zbog opisanog propuštanja ispunjen uvjet, odnosno da je kvocijent pariteta utvrđen. Treba ukazati da je kvocijent pariteta odrediv u smislu odredbe čl. 272. ZOO-a jer se može odrediti temeljem objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih sindikatima javnih službi, a primjenom čl. IV st. 2. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu kojim je određeno da se osnovica uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta, osnovica se od srpnja 2016. do siječnja 2017. godine uvećava za daljnjih 1,16% te iznosi 5.478,19 kn.

29. Nadalje, prema odredbi čl. IV st. 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine, te sukladno navedenom osnovica se za prosinac 2016. i za siječanj 2017. godine povećava za daljnjih 1,16% te iznosi 5.541,74 kn.

30. Tu treba naglasiti da je naprijed izloženo u skladu sa pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH zauzetim u presudi posl. br. Rev 1111/2020-2 od 01. prosinca 2020. godine koja je donesena u činjenično i pravno istovjetnom predmetu, a u kojoj je navedeno da dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III u javnim službama nije odgođen primjenom odredbe čl. VII st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativni rast, od listopada 2011. do rujna 2014. (za 12. tromjesečja). Nadalje je navedeno da ispunjenje uvjeta iz čl. III nije preduvjet primjene čl. IV, a ispunjenje uvjeta iz čl. III i IV nije preduvjet primjene čl. V, a čl. VII, na čl. III do V, na sve faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za siječanj 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008., i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i dinamici njenoga dosezanja (konvergenciji). Također je navedeno da prema[1] tome, odredbom čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011., nije odgođena primjena odredbe čl. III o „povratu“ osnovice, jer se odredba čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu odnosi na način „usklađivanja pariteta“ (čl. IV i čl. V Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu).

31. U odnosu na prigovor zastare valja reći da je člankom 139. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) propisano da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za 5 godina. Datum dospijeća za najstarije novčano mjesečno potraživanje je 16. siječnja 2016. godine, što znači da je tužba morala biti podnesena najkasnije do 16. siječnja 2021. godine. Obzirom da je tužba podnesena 22. srpnja 2020., dakle unutar zastarnog roka, to je tuženikov prigovor u potpunosti neosnovan.

32. Kako je među strankama nesporna visina tužbenog zahtjeva i tijek kamate, sud je tužiteljici na ime razlike manje isplaćenih plaća za utuženo razdoblje dosudio utuženi iznos sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedine mjesečne iznose od 16.-og u mjesecu za prethodni mjesec, osim kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u navedenom iznosu (kako je to tužitelj i zatražio).

33. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO-a, koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. st.1. ZPP-a, a u svezi s čl.155. ZPP-a.

35. Trošak je odmjeren temeljem važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika razmjerno vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i u okviru zahtjeva za naknadu troškova.

36. Trošak tužitelja sastoji se od troška sastava tužbe u iznosu od 75 bodova (Tbr. 7/1), troška sastava podneska radi dvojnog iskazivanja 18,75 bodova (Tbr. 8/3), troška pristupa na ročište 2. ožujka 2021. i 18. travnja 2023. za glavnu raspravu u iznosu od 75 bodova za svako (Tbr. 9/1) i troška pristupa na ročište na kojem se presuda objavljuje u iznosu od 37,5 bodova (Tbr. 9/3), odnosno ukupno 281,25 bodova, što uvećano za trošak PDV-a i vrijednost boda iznosi 700,32 EUR/ 5.273,43 kn. Valja reći da tužitelju nije priznat trošak sastava podneska radi očitovanja na odgovor na tužbu jer isti nije bio nužan za vođenje parnice, sukladno čl. 155. ZPP, budući se zapravo radi o navodima ponovljenim iz tužbe i o navodima koji predstavljaju pravno stajalište Vrhovnog suda RH, a tužitelj je iste mogao iznijeti i na ročištu, za koje mu je priznat trošak zastupanja (sukladno i stajalištu iznesenom u presudi Županijskog suda u Splitu, poslovni broj: Gž R- 141/2022-2 od 1. ožujka 2022.).

37. Sud je tužiteljici priznao zatraženu kamatu na parnični trošak sukladno odredbi čl. 151. stavak 3 ZPP-a po stopi određenoj odredbom čl. 29. ZOO-a, tekućom od dana presuđenja do isplate.

U Zagrebu 10. srpnja 2023.[1]

Sutkinja:

Vanda Mostovac, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem e-komunikacije ili pisano u 4 primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku