REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 9 Kž-518/2023-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Plešea kao predsjednika vijeća te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog LZ, zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2.i 3. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), rješavajući povodom žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj: KO-DO-234/2023 od 2. lipnja 2023. i okrivljenika, izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj: K- 227/2023 od 22. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se okrivljenom LZ zbog kaznenih djela zbog kojih je prvostupanjskom presudom proglašen krivim prihvaćaju utvrđene kazne zatvora za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. KZ/11 u trajanju 7 (sedam) mjeseci pod toč. I. izreke presude, pod toč. III. izreke presude kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, te kazna zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci iz opozvane uvjetne osude izrečene mu presudom Općinskog suda u Karlovcu broj: K-218/22 od 15. lipnja 2022., te se okrivljeni LZ na temelju odredbe čl. 51. KZ/11 osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.
II. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme oduzimanja slobode od uhićenja 20. prosinca 2022. pa na dalje.
III. Žalba okrivljenog LZ odbija se kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom proglašen je krivim okrivljeni LZ, zbog kaznenih djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, pa mu je za kazneno djelo pod toč. I. izreke pobijane presude, temeljem odredbe čl. 139. st. 3. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci, a za kazneno djelo pod toč. III. izreke pobijane presude, na temelju odredbe čl. 139. st. 3. KZ/11 kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, te mu je na temelju odredbe čl. 58. st. 2. KZ/11 opozvana uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog suda u Karlovcu broj K-218/22 od 15. lipnja 2022., pa mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci i na temelju odredbe čl. 51. KZ/11 u vezi čl. 53. st. 3. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine.
2. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme oduzimanja slobode od uhićenja 20. prosinca 2022. pa nadalje.
3. Na temelju čl. 270. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljeniku se ima vratiti mobitel marke "Alcatel One Touch" crne boje, imei broja: [IMEI broj], sa umetnutom sim karticom pozivnog broja [broj SIM kartice], a koji je od njega oduzet potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj: [serijski broj], dana 21. prosinca 2022., PU karlovačke, PP Karlovac, s ispostavom Vojnić.
4. Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljenik se oslobađa troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP/08 te oni padaju na teret proračunskih sredstava.
5. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni. U žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljeniku izrekne bezuvjetna kazna zatvora u duljem trajanju.
5.1. Žalbu je podnio i okrivljeni LZ putem branitelja Marija Karaice, odvjetnika iz Karlovca zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni te je predložio da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenika oslobodi optužbe.
6. U odgovoru na žalbu državnog odvjetnika okrivljenik je po branitelju predložio da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.
7. Spis je u smislu odredbe čl. 474. st. 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
8. Žalba državnog odvjetnika je osnovana dok žalba okrivljenika nije osnovana.
9. Nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. U žalbi se ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer da je izreka pobijane presude nerazumljiva, te da u obrazloženju pobijane presude nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno da su izneseni razlozi nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, te da postoji proturječje o odlučnim činjenicama između obrazloženja i rezultata dokaznog postupka.
9.1. Okrivljenik ističe da je prvostupanjski sud izmijenio činjenični opis djela koje se stavlja na teret okrivljeniku optužnicom zbog čega da je prvostupanjski sud preuzeo ulogu tužitelja, za što prvostupanjski sud nije bio ovlašten i na taj način je povrijedio odredbe kaznenog postupka. Osim toga navodi da je prvostupanjski sud odbio provesti sve dokaze obrane, a da se radilo o odlučnim činjenicama, a prvenstveno o činjenicama koje se odnose na ubrojivost okrivljenika tempore criminis, zbog čega da nisu utvrđene odlučne činjenice u pogledu ubrojivosti okrivljenika. Na taj način okrivljenik ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.
9.2. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je izreka pobijane presude razumljiva, a u obrazloženju pobijane presude iznijeti su svi razlozi o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti su proturječni, niti postoji proturječje između obrazloženja pobijane presude i dokaza provedenih tijekom postupka. Osim toga, prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude (toč. 2. obrazloženja presude) naveo razloge zbog čega je iz činjeničnog opisa kaznenog djela koje se stavlja na teret okrivljeniku izostavio činjenice koje se odnose na svojstvo žrtve na način da je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da žrtva nema status izvanbračne supruge okrivljenika, već da se radi o bliskoj osobi, a što je sve obrazložio kako u toč. 2. obrazloženja pobijane presude tako i u toč. 18. obrazloženja pobijane presude.
9.3. Nadalje, prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude obrazložio zbog čega je odbio prijedlog obrane za neposrednim ispitivanjem svjedoka poimence navedeni, smatrajući da su usmjereni na odugovlačenje kaznenog postupka, tim više što su ti svjedoci neposredno ispitani pred istim sucem na raspravi 24. veljače 2023. te je isto tako i odbio dokazni prijedlog obrane da se pribavi medicinska dokumentacija Opće bolnice Karlovac za okrivljenika, kao i prijedlog obrane da se provede psihijatrijsko vještačenje okrivljenika na okolnost ubrojivosti tempore criminis, kao nepregledan i odugovlačeći dokazni prijedlog.
9.4. Zbog navedenog nije osnovan žalbeni prigovor okrivljenika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka.
10. Nadalje, nije u pravu niti okrivljenik kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
10.1. Naime, prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da je okrivljenik počinio kaznena djela prijetnje na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Takovo činjenično stanje prvostupanjski sud je utvrdio sa potpunom sigurnošću na temelju savjesne ocjene i analize svih navedenih dokaza.
10.2. Ispravno prvostupanjski sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj poriče učin kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret navodeći da u inkriminirano vrijeme, a vezano za djelo pod toč. I. izreke presude, da nije bio svjestan onoga što govori te da je sam nazvao policiju nakon tog događaja i da nikada ne bi silovao kćerku VZ, jer da ju je prihvatio kao svoju, a u odnosu na kazneno djelo pod toč. II. optužnice da je točno da je nazvao FZ te da je bio u potpunosti trijezan i tražio ju da mu da dijete na telefon, a kada je ona to odbila učiniti da je kod njega nastupila frustracija i da joj je u ljutnji rekao neku neprikladnu riječ, ali da ta riječ u sebi nije sadržavala elemente prijetnje, odnosno da nije rekao FZ da će zaklati svakoga tko izađe van, te da ovo nije 1991. godina.
10.3. Suprotno iskazu okrivljenika iskazuje svjedokinja FZ koja je izjavila da ju je oko Božića nazvala njezina sestra MZ te joj rekla da ju je na njen mobitel nazvao okrivljenik i rekao da će silovati njenu kćerku VZ i da će ona sve to gledati i da će ju izbosti nožem i da se preplašila izgovorenih riječi od strane okrivljenika i da je događaj prijavila policiji. Nakon tog događaja nazvao ju je okrivljenik na mobitel te je tražio da razgovara sa sinom L, a nakon što mu je odgovorila da ne da L na telefon iz razloga što je rekao da će doći ispred njene kuće i da će nožem zaklati svakog tko izađe van i da je prijetnje shvatila ozbiljno, a sve zbog prijašnjih događaja kada ju je okrivljenik davio, pa je nazvala policiju i o svemu ih izvijestila. Iskaz svjedokinje FZ potvrdila je svjedokinja MZ navodeći da ju je točno prije Božića nazvao okrivljenik i preko telefona joj rekao prijetećim glasom da će silovati Mirelinu kćer VZ, da će za to vrijeme vezati za stolicu FZ i da će ona to gledati i da će ju nakon toga izbosti nožem i baciti bombu, a koje prijetnje je ona shvatila ozbiljno i o tome obavijestila svoju sestru. U odnosu na izgovorene prijetnje od strane okrivljenika oštećenici iskazivala je i svjedokinja SZ koja je navela da je okrivljenik sa njenog mobitela nazvao svojedobno MZ i preko telefona je govorio da će silovati dijete od njezine sestre FZ, na što mu je ona rekla da je to sramota i da to ne smije raditi te je vikala na njega.
10.4. Iskaze ispitanih svjedokinja ispravno je prvostupanjski sud prihvatio jer su međusobno suglasni o svim odlučnim činjenicama, te i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda svjedokinje nemaju razloga lažno teretiti okrivljenika nego iskazuju na osnovi činjenica koje su se dogodile.
10.5. Stoga, obzirom da je ispravno prvostupanjski sud prihvatio iskaze ispitanih svjedokinja, unatoč obrani okrivljenika u kojoj poriče učin kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret, a bez navođenja konkretnih dokaza u prilog svoje obrane, prvostupanjski sud je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrdio kada je utvrdio da je okrivljenik počinio kaznena djela iz čl. 139. st. 3. KZ/11 na način i pod uvjetima kako je to navedeno pod toč. I. i III. izreke presude i za takova svoja utvrđenja prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi dao valjane i logične razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
10.6. Zbog navedenog nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u vezi s tim i zbog povrede kaznenog zakona.
11. Nadalje, u pravu je državni odvjetnik kada se žali zbog odluke o kazni, dok nije u pravu okrivljenik koji se žali zbog odluke o kazni.
11.1. Državni odvjetnik smatra da je u konkretnom slučaju okrivljeniku trebalo izreći kaznu zatvora u duljem trajanju, odnosno da nije bilo onova da se okrivljeniku izrekne jedinstvena kazna zatvora u trajanju 1 godine, tim više što je okrivljenik do sada osuđivan zbog istovrsnih kaznenih djela na štetu iste oštećenice, te zbog drugih kaznenih djela, jer dosadašnje kazne očito na okrivljenika nisu u dostatnoj mjeri utjecale da svoje ponašanje uskladi sa općeprihvaćenim državnim normama.
11.2. S druge strane okrivljenik smatra da mu je prvostupanjski sud izrekao prestrogu kaznu, odnosno smatra da je nepravedno zbog toga što je neka osoba ranije kazneno osuđivana, nepravedno kasnije se to ponašanje zbog kojeg je bila osuđena ima smatrati razlogom za težu osudu okrivljenika za neko drugo kazneno djelo zbog čega da je okrivljeniku trebalo izreći blažu kaznu.
11.3. Međutim, u pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je okrivljeniku trebalo izreći kaznu zatvora u duljem trajanju.
11.4. Naime, okrivljenik je do sada osuđivan zbog istovrsnih i drugih kaznenih djela s time da je osuđivan 2022. zbog tri kaznena djela između kojih i zbog kaznenog djela prijetnje na štetu iste oštećenice, te zbog drugih kaznenih djela, a u konkretnom predmetu je iskazao upornost u počinjenju kaznenog djela zbog čega je valjalo prihvatiti žalbene navode državnog odvjetnika, te su okrivljeniku prihvaćene kao utvrđene kazne zatvora za kaznena djela iz čl. 139. st. 3. KZ/11 za koja je proglašen krivim presudom prvostupanjskog suda i to za kazneno djelo pod toč. I. izreke presude kazna zatvora u trajanju 7 mjeseci, te za kazneno djelo pod toč. III. izreke kazna zatvora u trajanju 8 mjeseci, te mu je prihvaćena kazna zatvora u trajanju 7 mjeseci iz opozvane uvjetne osude izrečene mu presudom Općinskog suda u Karlovcu broj K-218/22 od 15. lipnja 2022., te je okrivljenika valjalo osuditi na kaznu zatvora u trajanju 1 godine i 6 mjeseci.
11.5. I po ocjeni ovog drugostupanjskog suda kaznom zatvora u trajanju 1 godine i 6 mjeseci na koju je okrivljenik osuđen presudom ovog suda ostvarit će se svrha kažnjavanja na način da će se utjecati na okrivljenika na način da će se takvom kaznom izraziti društvena osuda zbog učinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana utemeljeno na vladavini prava, te utjecati na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja te omogućiti okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo. 11.6. S druge strane, nije u pravu okrivljenik kada tvrdi da mu je trebalo izreći blažu kaznu.
11.7. Naime, okrivljenik je do sada u više navrata osuđivan radi počinjenja više kaznenih djela, te je osuđivan i zbog kaznenih djela prijetnje za koje je osuđen i pobijanom presudom i to na štetu iste oštećenice, te je očito da dosadašnje kazne na okrivljenika nisu u dostatnoj mjeri utjecale da svoje ponašanje uskladi sa općeprihvaćenim normama zbog čega nije u pravu okrivljenik kada tvrdi da je prvostupanjski sud precijenio otegotne okolnosti na strani okrivljenika, a podcijenio olakotne i da mu je trebalo izreći blažu kaznu. Naime, jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju 1 godine i 6 mjeseci sa zasebno utvrđenim kaznama zatvora koje su mu prihvaćene za kaznena djela za koja je proglašen krivim u trajanju 7 mjeseci za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. za koje je proglašen krivim pod toč. I. izreke presude, te kazna zatvora u trajanju 8 mjeseci za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. pod toč. III. izreke presude, te kaznom zatvora u trajanju 7 mjeseci iz uvjetne osude opozvane iz presude Općinskog suda u Karlovcu broj K-218/22 i potom jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju 1 godine i 6 mjeseci, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda ostvarit će se svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11.
12. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz čl. 486. st. 1. ZKP/08 na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe čl. 486. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ove presu.
U Zagrebu 6. srpnja 2023.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Siniša Pleše