Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj: Gž Ovr-300/2023-2
Split, Gundulićeva 29a
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Dragici Samardžić, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica-specijalist Maja Kristić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H.-T. d.o.o., Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik J. M., odvjetnik iz Odvjetničkog društva M. & L. d.o.o., Z., protiv ovršenika G. L. iz Z., OIB ..., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovrv-117798/22-5 od 2. ožujka 2023., 6. srpnja 2023.,
r i j e š i o je
Uvažava se žalba ovrhovoditelja i ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovrv-117798/22-5 od 2. ožujka 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud se, točkom I. izreke, pobijanog rješenja oglasio mjesno nenadležnim te je određeno da će se, nakon pravomoćnosti rješenja, predmet ustupiti nadležnom Općinskom sudu u Novom Zagrebu (točka II. izreke).
2. Protiv citiranog rješenja žali se ovrhovoditelj pobijajući isto zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP-a), u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ-a), uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine, podredno, preinači.
3. Žalba je osnovana.
4. Držeći da je prema prijavljenom prebivalištu ovršenika na adresi Sarajevska cesta 64, Zagreb – Novi Zagreb, mjesno nadležan sud u Novom Zagrebu, prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje pozivajući se pritom na odredbu čl 39.a st. 2. OZ-a u svezi s odredbom čl. 38. OZ-a, a sve u svezi s odredbom čl. 2. st. 1. toč. XII. Zakona o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, broj 67/18 i 21/22).
5. Iz spisa proizlazi da je ovrhovoditelj 5. prosinca 2022. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, elektroničkim putem i na propisanom obrascu i predmet je automatskom dodjelom povjeren u rad javnom bilježniku.
6. Nakon provjere adrese prebivališta ovršenika u Jedinstvenom registru osoba Ministarstva unutarnjih poslova, prvostupanjski je sud, očito smatrajući kako nije nadležan za postupanje, donio pobijano rješenje.
7. Odredbom čl. 38. OZ-a propisano je da je mjesna nadležnost određena OZ- om isključiva, a prema odredbi čl. 20. st. 2. ZPP-a, sud se može proglasiti, po službenoj dužnosti, mjesno nenadležnim samo kad postoji isključiva mjesna nadležnost nekoga drugog suda, najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari.
8. Odredbom čl. 39 a. st. 2. OZ-a, određeno je da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.
9. Postupanje po prijedlozima za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave propisano je odredbom čl. 8. st. 1. Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku („Narodne novine“, broj 43/21., 94/21, dalje: Pravilnik), a koja je sadržajno jednaka odredbi čl. 39.a. st. 4. OZ-a i glasi: prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski povjeravaju se u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena i prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Odredbom čl. 8. st. 2. Pravilnika je propisano da sud dodjelu u rad prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave provodi korištenjem posebne funkcionalnosti u algoritmu dodjele predmeta iz sustava Elektronička ovrha.
10. Iz citiranog proizlazi da se javnim bilježnicima predmeti u rad dodjeljuju automatskom dodjelom prema algoritmu u sustavu Elektroničke ovrhe, a ne ovrhovoditeljevim odabirom, pa je zaključiti kako ovrhovoditelj osnovano u žalbi navodi da nije mogao birati mjesno nadležni sud, odnosno mjesno nadležnog javnog bilježnika pri podnošenju prijedloga za ovrhu.
11. Ovrhovoditelj u žalbi ističe kako sustav automatski raspoređuje predmete u rad prema ovršenikovim osobnim podacima. Osnovanost njegovih navoda proizlazi iz samog obrasca za prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (Prilog 1. Pravilniku), u kojeg ovrhovoditelj unosi ovršenikove osobne podatke: ime i prezime, OIB i adresu prebivališta, ali ovrhovoditelj zaista nema mogućnost izbora mjesno nadležnog suda.
12. U takvoj situaciji opravdano ovrhovoditelj ukazuje da bi mu prihvaćanjem stava prvostupanjskog suda, nastao dvostruki trošak kojeg nije uzrokovao svojim propustom, a kojeg ne bi mogao osnovano tražiti niti od ovršenika.
13. Ovrhovoditelj je, kako to iz spisa proizlazi, predujmio troškove ovrhe javnom bilježniku (kojem je automatskom dodjelom kroz algoritam Elektroničke ovrhe predmet dodijeljen u rad i koji je spis predmeta dostavio prvostupanjskom sudu, očito ocijenivši kako nije mjesno nadležan postupati u predmetnom postupku), te bi isti trošak bio u obvezi ponovno uplatiti dodjeli li se predmet u rad drugom javnom bilježniku.
14. Sukladno odredbama čl. 278. st. 1. i 2. OZ-a, o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odlučuju javni bilježnici koji u ovršnom postupku provode postupovne radnje kao povjerenici suda, u skladu s mjerodavnim odredbama OZ-a. Kako je već obrazloženo, prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski povjeravaju se u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena i prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika prema algoritmu dodjele predmeta sustava Elektronička ovrha.
15. U kontekstu donošenja pobijanog rješenja o mjesnoj nenadležnosti suda, te odluke o ustupu predmeta na postupanje drugom mjesno nadležnom sudu (u konkretnom slučaju Općinskom sudu u Novom Zagrebu), predodjelu predmeta u rad javnim bilježnicima provodio bi sud kojem je predmet dodijeljen (ovdje Općinski građanski sud u Zagrebu). Međutim, iz razloga koji su već navedeni u ovom obrazloženju, za takvo postupanje nema zakonskog uporišta u odredbama čl. 39.a.
OZ-a i čl. 8. Pravilnika.
16. Zbog svega navedenog, nije bilo osnove da javni bilježnik predmet vrati prvostupanjskom sudu, kao ni osnove da se taj sud oglasi mjesno nenadležnim, pa je trebalo, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet sudu prvog stupnja koji će ga vratiti u rad javnom bilježniku kojem je već dodijeljen.
U Splitu 6. srpnja 2023.
Sutkinja:
Dragica Samardžić, v. r.
