REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: 5 P-590/2021-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Andrei Herendić u pravnoj stvari 1. tužitelja I. A., OIB: ... i 2. tužiteljice Đ. A., OIB: ... oboje iz Sv. I. Z., oboje zastupani po punomoćniku V. Š., odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda G. i Š., protiv tuženika M. K., OIB: ... iz S., zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku, radi utvrđenja ništetnosti i nedopustivosti ovrhe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. svibnja 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zz punomoćnika tuženika, 5. srpnja 2023.

p r e s u d i o  j e :

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o zajmu od 11.12.2008. godine broj ... sklopljen između tužitelja kao zajmoprimca i tuženika kao zajmodavca potvrđen 11.12.2008. godine od strane Javnog bilježnika L. D. iz Z., pod brojem ....

II Tuženik je dužan trpjeti uknjižbu brisanja založnog prava upisanog u njegovu korist na nekretninama označenim kao k.č.br. ... u naravi vinograd Malčevci sa 305 m2 iz z.k.ul. broj ... k.o. ..., k.č.br. ... u naravi kuća Malčevci površina 178 m2, dvorište Malčevci sa 279 m2, k.č.br. ... oranica Malčevci sa 493 m2, k.č.br. ... oranica Malčevci sa 690 m2 sve upisane u z.k. ul. br. ... k.o. ... uknjiženo pri Općinskom sudu S., Stalne služba u Sv. I. Z.,, zemljišno knjižni odjel."

II Utvrđuje se da je ovrha u predmetu Općinskog suda u S., poslovni broj Ovr-382/10 sada Pu Ovr-67/2019 ovrhovoditelja M. K., protiv ovršenika Đ. A., i I. A., iz Sv. I. Z., nedopuštena u dijelu koji se odnosi na obvezu tužitelja na plaćanje kamata u iznosu od 4.876,85 EUR/36.744,64 HRK[1] .

III Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na utvrđenje da je ovrha u predmetu Općinskog suda u S. poslovni broj Ovr-382/10 sada Pu Ovr- 67/2019 ovrhovoditelja M. K., protiv ovršenika Đ. A., i I. A., iz Sv. I. Z., nedopuštena u dijelu koji se odnosi na obvezu tužitelja na plaćanje glavnice u iznosu od 12.475,94 EUR/94.000,00 HRK[1] s pripadajućom preostalom ugovornom i zateznom kamatom, koja se ne odnosi na iznos kamata od 4.876,85 EUR/36.744,64 HRK[1] .

IV Nalaže se tužiteljima da tuženiku nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 4.728,25 EUR/35.625,00 HRK[1] u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi podnesenoj 7. veljače 2013. navode da su s tuženikom M. K., 11. prosinca 2008. sklopili Ugovor o zajmu broj ... u obliku javnobilježničkog akta koji je solemniziran od strane Javnog bilježnika L. D. pod brojem ... od 11. prosinca 2008. Visina zajma iznosi 13.070,23 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti na dan zaključenja ugovora u iznosu od 94.000,00 HRK. Kao osiguranje vraćanja zajma tužitelji su dopustili tuženiku uknjižbu založnog prava na njihovim nekretninama označenim kao kčbr. ... u naravi Vinograd Malčevci sa 305 m2 iz zemljišnoknjižnog uloška broj ... k.o. ..., kčbr. ... u naravi kuća Malčevci površina 178 m2, dvorište Malčevci sa 279 m2, kčbr. ... oranica Malčevci sa 493 m2, kčbr. ... oranica Malčevci sa 690 m2 sve upisane u zemljišnoknjižni uložak broj ... k.o. ... Smatraju da je navedeni ugovor o zajmu ništetan sukladno čl.329.st.1.Zakona o obveznim odnosima, odnosno da se radi se o zelenaškom ugovoru. Navode kako je u samom ugovoru navedeno da tuženik pozajmljuje iznos od 13.070,23 EUR ili u kunskoj protuvrijednosti 94.000,00 HRK uz godišnju kamatu 6,23% poštujući valutnu klauzulu. Navode kako je tuženik iskoristio tešku materijalnu situaciju tužitelja i za pozajmljeni iznos uz zelenašku kamatu pozajmio tužiteljima navedeni iznos uz upis hipoteke nekretnine tužitelja čija je vrijednost deseterostruko veća od zajma. Predlažu da se ugovor o zajmu od 11. prosinca 2008. utvrdi ništetnim, te naloži tuženiku trpjeti brisanje uknjižbe založnog prava na predmetnim nekretninama tužitelja uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik ... se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. Postupak po ovoj tužbi vođen je u spisu Općinskog građanskog suda u Z. poslovni broj P-2064/2015 (ranije spis Općinskog suda u S. poslovni broj P- 143/2013; nakon tog spis Općinskog suda u S. poslovni broj P-53/2019).

4. Tužitelji u tužbi podnesenoj dana 18. travnja 2013. navode da su rješenjem ovog suda poslovni broj Ovr-382/10 upućeni da u roku 15 dana po pravomoćnosti rješenja pokrenu parnicu da je ovrha u predmetu Ovr-382/10 nedopuštena. Navode kako je ovrha nedopuštena, jer se radi o ništetnosti ugovora kao ovršne isprave radi povrede čl. 329 ZOO-a, odnosno da se radi o zelenaškom ugovoru, o čemu se već vodi postupak pod poslovnim brojem P-143/2013, pa predlažu spajanje postupaka.

5. Tuženik se u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu. Navodi kako je iznos zajma tužiteljima isplaćen u cijelosti prema ugovoru o zajmu. Navodi kako su stranke prije potpisivanja ugovora bile upoznate s pravima i obvezama iz istog i ugovor je strankama bio protumačen. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

6. Postupak po ovoj tužbi vođen je u spisu Općinskog građanskog suda u Z. poslovni broj P-2085/2015 (ranije spis Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-444/2013; nakon toga spis Općinskog suda u S. poslovni broj P-55/2019).

7. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Z. poslovni broj P-2064/2015 od 23.travnja 2015. spojeni su naprijed navedeni postupci, te je postupak nastavljen pod poslovnim brojem P-2064/2015, nakon tog spis Općinskog suda u S. poslovni broj P-53/2019).

8. Nakon što je ovaj sud donio presudu pod poslovnim brojem P-53/2019- 10 od 28. lipnja 2019. Županijski sud u Z.je svojim rješenjem poslovni broj Gž- 1280/2020-2 od 26. svibnja 2021. ukinuo navedenu presudu i vratio spis na ponovni postupak.

9. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Ugovor o zajmu ... od 11. prosinca 2023. sa zemljišnoknjižnim izvatkom (list 5-13, 53-61, 76-84, 88-96 spisa), isplatnica br. ... od 11.prosinca 2008. (list 63,69 spisa), izjave tužitelja kao korisnika zajma od 11.prosinca 2008. (list 70 i 71 spisa), očitovanje Javne bilježnice L. D. od 1.ožujka 2016. (list 85-87 spisa) preslika osobne iskaznice i putovnice tužitelja (list 97-98 spisa), suglasnost o zapljeni 1. tužitelja od 11.12.2008. (list 99 spisa), bjanko zadužnica 1. tužitelja (list 100-101 spisa), zapisnik Hrvatske javnobilježničke komore od 8.3.1997. (list 103-104 spisa), obračun tuženika (list 126-127 spisa), dopis ODO Z. od 15.5.2017. (list 154-155 spisa), presuda Županijskog suda u Z. poslovni broj K- Us-16/16 od 29.travnja 2016. (list 166-169 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za tvrtku Napredak poslovanje d.o.o. (list 170-175 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za tvrtku Usluge A. d.o.o. (list 176-180 i 385-391 spisa), bjanko zadužnicu 1. tužitelja ... (list 181-182, 200-201 spisa), bjanko zadužnicu 2. tužiteljice ... (list 183-184, 202-203 spisa), izvod Hrvatske poštanske banke (list 185 spisa), specifikacija izvršenja osnove za plaćanje ... (list 186-205 spisa), uplatnice (list 187,188, 204,208 spisa), specifikacija FINA-e izvršenja osnove za plaćanje ... (list 205 spisa), pisma namjere od 17.2.2009. i 26.2.2009. (list 206-207 spisa), zapisnik Općinskog suda u R . poslovni broj Pom-69/18 od 4.svibnja 2018. (list 214-217 spisa), zapisnik Općinskog suda u R.poslovni broj P-192/13 od 2.lipnja 2014. (list 218

-221 spisa), dopis Ministarstva pravosuđa RH, Uprava za Europsku uniju i međunarodnu suradnju od 19.10.2012.godine i dopis Saveznog Ministarstva pravosuđa Š. konfederacije (list 222-232 spisa), nalog o provođenju istrage Državnog odvjetništva od 17. svibnja 2012. (list 233-247 spisa), drugu dokumentaciju u spisu i spis ovog suda Pu ovr-67/2019, ranije Ovr-382/2010 iz kojeg su sačinjene preslike za ovaj spis (list 312-338 i 392-397), te je saslušao svjedoke P. C., M. V., B. Š., N. Š., E. O., S. B. D. B. i A. A., te tužitelje I. A., i Đ. A., kao stranke u postupku.

10. Sud nije saslušao tuženika kao stranku u postupku s obzirom da je isti odustao od svojeg saslušanja.

11. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne i brižne ocjene svakog dokaza ponaosob i svih dokaza zajedno, sud nalazi tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

12. Među strankama ovog postupka nije sporno da je između istih, 1. tužitelja I. A.,, kao sudužnika i založnog dužnika, 2. tužiteljice Đ. A., kao korisnika zajma i založnog dužnika i tuženika M. K.,, kao zajmodavca 11.prosinca 2008. sklopljen Ugovor o zajmu broj ... u koji je sud izvršio uvid (list 5-13, 53-61, 76-84, 88- 96 spisa), te da je isti solemniziran istog dana kod javne bilježnice L. D.. U Ugovoru je u čl.1. navedeno da je predmet tog Ugovora zajam kojeg zajmodavac, ovdje tuženik, daje korisnicima zajma, ovdje tužiteljima, u iznosu od 13.070,23 EUR, te da potpisivanjem tog Ugovora korisnici zajma svojim potpisom potvrđuju primitak ugovorenog iznosa u kunskoj protuvrijednosti od 94.000,00 HRK (čl.1.i 2.Ugovora), s time da se ugovorni odnos sklapa na vremensko razdoblje od 36 mjeseci od dana 11. prosinca 2008. do 11.prosinca 2011. Čl.3. navedenog Ugovora ugovoreno je da se na ugovoreni zajam poštujući valutnu klauzulu obračunavaju kamate od 6,23% godišnje, da su se tužitelji, kao zajmoprimci obvezali zajam vratiti u 36 anuiteta i to 399 EUR svaki, koji anuiteti dospijevaju na naplatu svakog 11. u mjesecu od 11.siječnja 2009. do 11.prosinca 2011. Člankom 4. Ugovora o zajmu ugovoreno je za osiguranje vraćanja zajma da korisnici zajma, ovdje tužitelji I. A., i Đ. A.,, u cijelosti zalažu svoje nekretnine i to: suvlasničke udjele kčbr. ..., u naravi vinograd Malčevci, ukupne površine 305 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj ... k.o. ..., kao i kčbr. ..., u naravi kuća Malčevci , površine 178 m2 i dvorište Malčevci površine 279 m2, kčbr.2540, u naravi oranica Malčevci površine 493 m2, kčbr ... u naravi oranica Malčevci površine 690 m2, katastarske čestice ukupne površine 1640 m2, sve upisane u zemljišnoknjižni uložak broj ... k.o .... Iz čl.5. Ugovora proizlazi kako korisnici zajma dopuštaju zajmodavcu da bez njihove daljnje privole ili suglasnosti u zemljišnim knjigama ishodi upis prava zaloga na založenim nekretninama. Iz čl.11. Ugovora proizlazi da su potpisivanjem tog Ugovora korisnici zajma, ovdje tužitelji, upoznati sa svim aspektima Ugovora i njegovom ovršnom snagom. Čl.6. Ugovora ugovoreno je kao dodatni element garancije da su korisnici zajma dužni predati zajmodavcu bjanko zadužnicu i suglasnost o zapljeni do jedne trećine plaće/mirovine.

13. Među strankama nije sporno da je tuženik uknjižio založno pravo na naprijed navedenim nekretninama tužitelja, te radi ovršne naplate potraživanja prema tužiteljima pokrenuo ovršni postupak u predmetu ovog suda pod poslovnim brojem Ovr-382/10, sada poslovni broj Pu Ovr- 67/2019.

14. Nije sporno i da su tužitelji, kao ovršenici, rješenjem ovog suda poslovni broj Ovr-382/2010, sada Pu Ovr-67/2019 od 10. prosinca 2012. (list 394) upućeni na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (čl.46. st. 1. Ovršnog zakona -NN broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08); dalje skraćeno: OZ).

15. Sporno je među strankama da li se predmetni Ugovor o zajmu može smatrati ništetnim iz razloga na koje tijekom postupka ukazuju tužitelji (zelenaški ugovor), odnosno je li tražbina temeljem predmetnog Ugovora o zajmu namirena djelomično ili u cijelosti, odnosno da li je predmetni Ugovor o zajmu ovršna isprava, odnosno da li je stekla svojstvo ovršnosti.

16. Saslušanjem svjedoka P. C., M. V., B. Š., N. Š., S. B., te tužitelja, čije iskaze u dijelu u kojem gotovo suglasno iskazuju o poslovanju kreditnih ureda, pribavljanju dokumentacije, sklapanju ugovora o zajmu, potpisivanju i ovjeri ugovora i raznih izjava, suglasnosti o zapljeni i bjanko zadužnica, sud u cijelosti prihvaća kao neposredno uvjerljive i suglasne da bi tražitelji zajma, između njih i tužitelji, ispunili podatke o financijskom dijelu, potpisivali izjave da nisu u nuždi i da su financijski sposobni, predali bi aplikaciju u nekom od kreditnih ureda koji su bili otvarani na ime zaposlenika, pa tako i konkretno kreditni ured Napredak poslovanje d.o.o. na ime svjedoka S. B. (povijesni izvadak iz sudskog registra (list 170-175 spisa), a ugovori su prosljeđivani investitorima, koji bi donosili odluke o isplati zajma. Nadalje, utvrđeno je da iznos zajma naveden u ugovoru o zajmu nije bio isplaćen u cijelosti tražiteljima zajma, već su u isti bile uračunate provizija kreditnog ureda, kamate, i glavnica, što svojim iskazom potvrđuje svjedok S. B.. Utvrđeno je da je povrat zajma bio uplatama na žiro račun ili u kreditnom uredu o čemu su se dobivale uplatnice i to kako proizlazi i iz čl.7.Ugovora na tekući račun zajmodavca ili na žiro račun druge pravne osobe po pismenom nalogu zajmodavca. S time da svjedocima P. C., M.V., B. Š. i N.Š.ć nije poznat tuženik, niti su isti sklopili ugovor o zajmu sa tuženikom.

17. Uvidom u izjavu korisnika zajma od 11. prosinca 2008., ovdje tužitelja Đ. A., i I. A., (list 70-71 spisa), preslike osobne iskaznice i putovnice tužitelja Đ. A., i I. A., (list 97-98 spisa), suglasnost o zapljeni od 11. prosinca 2008. tužitelja I. A., (list 99 spisa), bjanko zadužnicu ... (list 181-182, 200-201 spisa) tužitelja Đ. A., bjanko zadužnicu ... (list 183-184, 202-203 spisa) tužitelja I. A.,, te saslušanjem tužitelja utvrđeno je da je tuženik prije sklapanja ugovora o zajmu tražio podatke o primanjima tužitelja po osnovi mirovine (tužitelj ...), te zahtijevao da tražitelji pozajmice potpišu izjave kako nisu u nuždi, nisu u teškoj financijskoj situaciji, nemaju teških imovinskih prilika, te da nemaju smanjenu sposobnost rasuđivanja i u potpunosti razumiju sve uvjete iz ugovora koje su detaljno proučili, kao i da potpišu i ovjere bjanko zadužnicu na ime osiguranja povrata iznosa zajma.

18. Uvidom u očitovanje Javne bilježnice L. D. od 1. ožujka 2016. (list 85-87 spisa) i zapisnik Hrvatske javnobilježničke komore od 8. ožujka 1997. (list 103-104 spisa) sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem Javne bilježnice kao svjedoka, imajući u vidu da se radi ne samo o osobi s javnim ovlastima, već i osobi kojoj bi zbog zdravstvenih problema maloljetnog djeteta bilo otežano pristupiti sudu. Također tužitelji svojim navodima nisu doveli u sumnju postupanje Javne bilježnice L. D., kao osobe ovlaštene za poduzimanje radnji u vidu ovjere potpisa, solemnizacije ugovora o zajmu, kao privatne isprave, koje radnje su i izvršene, što je utvrđeno i saslušanjem svjedoka E. O., javnobilježničke prisjednice kod Javnog bilježnika L. D. u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora, a što nije niti sporno među strankama. Dakle, predmetni Ugovor o zajmu ... od 11. prosinca 2008. je solemniziran istog dana 11. prosinca 2008., pa se dakle radi o solemniziranoj privatnoj ispravi koja ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta, a ista isprava je ovršna isprava koja ima svojstvo ovršnosti s danom 12. studenog 2009., kako je vidljivo iz preslika iz spisa ovog suda poslovni broj Pu Ovr-67/2019, ranije Ovr-382/2010 (list 312-326).

19. Uvidom u dopis ODO Z. od 15. svibnja 2017.(list 154-155 spisa), presudu Županijskog suda u Z. poslovni broj K-Us-16/16 od 29. travnja 2016. (list 166-169 spisa), zapisnik Općinskog suda u R. poslovni broj Pom-69/18 od 4. svibnja 2018. (list 214-217 spisa), zapisnik Općinskog suda u R. poslovni broj P-192/13 od 2.lipnja 2014. (list 218 -221 spisa), dopis Ministarstva pravosuđa RH, Uprava za Europsku uniju i međunarodnu suradnju od 19. listopada 2012. i dopis Saveznog Ministarstva pravosuđa Š. konfederacije (list 222-232 spisa), nalog o provođenju istrage Državnog odvjetništva (list 233-247 spisa), imajući u vidu kako navedene odluke, dopisi i zapisnici sadrže različite prakse sudova i drugih državnih tijela, u činjenično i pravno sličnim predmetima u odnosu na parnične postupke, te odluke vezane uz kaznene postupke radi nezakonitog postupanja raznih kreditnih ureda, između ostalih i kreditnog ureda Napredak poslovanje d.o.o. svjedoka S. B., sud ne drži odlučnim za donošenje odluke u ovom predmetu. Naime, čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP) propisuje da je sud u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojim se optuženik oglašava krivim, a priložena kaznena odluka ne sadrži pravomoćnu osudu ovdje tuženika M. K.. Dakle, kazneni postupci se nisu vodili, niti se danas vode protiv tuženika, pa okolnost da su tužitelji oštećeni uslijed kaznenog djela koje je počinila treća osoba, ne može biti od utjecaja na ovaj postupak. 20. Uvidom u isplatnicu br. ... od 11. prosinca 2008. (list 63,69 spisa), saslušanjem svjedoka S. B. i tužitelja I. A., i Đ. A.,, utvrđeno je da je 2. tužiteljica kao zajmoprimac potpisala isplatnice na puni iznos zaduženja prema Ugovoru o zajmu, u ovom konkretnom slučaju 94.000,00 HRK. Međutim, stvarni iznos koji je isplaćen zajmoprimcu bio je manji. S time da nije utvrđeno točno o kojem iznosu se radi s obzirom da u tome dijelu iskazi tužitelja kao stranaka nisu suglasni sa iskazom svjedoka S. B.. Naime tužitelji tvrde da im je pozajmljen samo iznos od 31.700,00 HRK, dok se svjedok S. B. ne sjeća točnog iznosa, ali je navela da 94.000.00 HRK nije iznos koji je tužiteljica primila, već da su tu uračunate osim glavnice i provizija kreditnog ureda, te kamate, ali ne može sa sjetiti koji su to iznosi.

21. Uvidom u uplatnice (list 187,188, 204,208 spisa) utvrđeno je da je na ime „zatvaranja zajma“ dana 11. prosinca 2008. 2. tužiteljica Đ. A., uplatila u korist Napredak poslovanja d.o.o. iznos od 1.725,00 kuna, a očito je da bi se tu moglo raditi o proviziji kreditnog ureda s obzirom da uplatnica na "proviziju" kreditnog ureda ne postoji, a i tužitelji i svjedok S. B. suglasno iskazuju da je ista plaćena. Također je 2. tužiteljica Đ. A., uplatila u korist Napredak poslovanja d.o.o. na ime „uplate za procjenu nekretnine“ iznos od 1.500,00 kuna.

22. Članak 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 156/22 dalje u tekstu: ZOO) propisuje da je ugovor koji je protivan Ustavu R. H., prisilnim propisima i moralu društva ništetan, osim, ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Članak 327. st. 1. ZOO-a propisuje da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba, dok prema čl.328.ZOO proizlazi da se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi.

23. Tužitelji se u ovom postupku ne pozivaju na ništetnost iz čl. 322 ZOO-a, međutim na nju sud pazi po službenoj dužnosti. No sud po službenoj dužnosti ne utvrđuje činjenice niti provodi dokaze kojima bi se utvrdila ništetnost bez da su isti predloženi od strane stranaka. Međutim, sud ne nalazi da bi predmetni ugovor bio protivan Ustavu R. H., prisilnim propisima i moralu društva. Naime, ne može se reći da je ugovor protivan prisilnim propisima, jer se ovdje radi o ugovoru o zajmu zaključenom između dviju fizičkih osoba, koji je propisan odredbom čl. 499. ZOO-a. Što se tiče okolnosti da 2. tužiteljici nije isplaćen cjelokupni iznos zajma, već znatno manji iznos, ta okolnost ne čini ugovor o zajmu ništetnim, već je na temelju takve okolnosti 2. tužiteljica bila ovlaštena zahtijevati od druge ugovorne strane ispunjenje cjelokupne obveze ili pak raskid ugovora. Također, što se tiče morala društva u pogledu navedenog valja istaći da u situaciji kada su tužitelji pristupili sklapanju ugovora i preuzimanju novca bez da su pročitali ugovor, već im je isti pročitao tek javni bilježnik, pozivanje istog na moral se ukazuje bespredmetnim. Moral je skup nepisanih pravila i običaja koji utvrđuju međuljudske odnose i prosuđuju što je dobro, a što zlo. Moral je nešto objektivno kao oblik društvene svijesti, sistem običaja, navika, normi. Može se reći da je moral zahtjev društva za određenim ponašanjem odnosno principima koji određuju kako nešto treba biti. Vrijednosti morala su dobro, ispravno i pravedno. Sama činjenica što su stranke sklopile dvostrani ugovor, a čije sklapanje je određeno Zakonom o obveznim odnosima, sadržaj kojeg ugovora je dopušten ne znači i ne upućuje na zaključak da je isti protivan moralu društva. Tim više ako se uzme u obzir činjenica da je predmetnim ugovorom zajmodavac dao određenu i ugovorenu novčanu svotu tužitelju kao zajmoprimcu na raspolaganje pod ugovorom određenim pretpostavkama, a s kojima se 2. tužiteljica kao zajmoprimac usuglasila i svojim potpisom prihvatila. Točno je da postoje osobe koje se obrtimice bave posuđivanjem novca i da time sebi priskrbe određenu novčanu korist, no isto ne znači da su svi ugovori sklopljeni pod istim uvjetima, istog sadržaja i da su svi protivni moralu. Stoga sklopljeni ugovor između stranaka nije protivan moralu društva.

24. Temeljem odredbe čl. 329. st. 1. ZOO, koja odredba propisuje institut zelenaškog (lihvarskog) ugovora, proizlazi da je ništetan ugovor koji netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugoga, njegovim nedovoljnim iskustvom , lakomislenošću ili ovisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti. Na zelenaški ugovor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe navedenog zakona o posljedicama ništetnosti i o djelomičnoj ništetnosti ugovora.

25. Kako je već rečeno tužitelji su sa tuženikom kao fizičkom osobom sklopili Ugovor o zajmu pred javnim bilježnikom u obliku javnobilježnički solemniziranog akta, čime je stekao snagu ovršnog javnobilježničkog akta.

26. Sud iskaz 1. tužitelja i 2. tužiteljice cijeni životnim, no ne i istinitim i logičnim u cijelosti. Ukoliko bi se smatrali istinitim navodi iz iskaza tužitelja tada bi isti imali na raspolaganju čitav niz pravnih instituta radi zaštite svojih prava i interesa kako iz građanske tako i kaznene oblasti kojima su pravovremeno mogli reagirati i ne poduzimati daljnje pravne radnje. No, isto je očito izostalo. Pozivanje na ništetnost ugovora uz nespornu činjenicu primitka novca i navod vraćanja je protivan kako sklopljenom ugovoru tako i načinu postupanja sudionika obveznopravnih odnosa. No, također valja istaći da iskazi tužitelja nisu bitni, a niti odlučni za ishod ovog postupka. Iskazi stranaka kao takvi u sebi sadrži subjektivni element koji se u nedostatku ostale procesne građe ne može nedvojbeno objektivizirati iz čega proizlazi da se ne može nedvojbeno utvrditi sporna činjenica.

27. Također, kćer tužitelja A. A. saslušana kao svjedok u svome iskazu navodi da ne zna na koji iznos je bio navedeni zajam, te ne zna kolike novce su tužitelji dobili po navedenom zajmu, ali joj je poznato da su isti bili u financijskim problemima, međutim ništa konkretnije ne može reći, a tužitelji nisu imali drugih dokaznih prijedloga.

28. Dakle, 2. tužiteljica kao zajmoprimac tijekom postupka nije osporila da bi potpisala gore navedenu dokumentaciju, a tvrdnju da joj nije isplaćen navedeni iznos u isplatnici pokušava dokazati samo vlastitim iskazom.

29. Ovdje valja navesti da su potpisom ugovora tužitelji postali sudionici obveznopravnog odnosa sa svim pravima i obvezama koje proizlaze iz istog. Potpisom ugovora tužitelji su postali stranke nastalog obveznopravnog odnosa i na sebe preuzeli ugovorom preuzete obveze. Također je nejasno i nelogično da se pristupi sklapanju ugovora, a da se pri tom ne zna niti osoba s kojom se ugovor sklapa, da se odlazi u javnobilježnički ured, da se prije sklapanja ugovora ne dogovori stopa kamate kao i ostali bitni sastojci ugovora. Kako su tužitelji potpisivanjem Ugovora o zajmu potpisali da su primili određeni novčani iznos, to je za njih nastala obveza isplate navedenog iznosa.

30. Za nastanak i postojanje zelenaškog ugovora potrebno je da se ispune slijedeći bitni uvjeti: da između vrijednosti predmeta ugovorom preuzetih obveza postoje očiti nesrazmjer u vrijeme sklapanja ugovora, što bi u ovom slučaju značilo prekomjerno ugovorena visina kamate, da je iskorišteni suugovaratelj ugovora, ovdje tužitelji, na taj očiti nesrazmjer pristao zbog na njegovoj strani postojećih nepovoljnih okolnosti, a koje zakon u navedenom članku 329. ZOO-a navodi, a to su stanje nužde, teško materijalno stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost i zavisnost (znači isti su taksativno navedeni), a koji nisu utvrđeni kod tužitelja, jer iako su tužitelji bili u financijskim teškoćama, nije utvrđeno da se radilo o stanju nužde ili zavisnosti, niti da bi 2. tužiteljica imala nedovoljno iskustva, pogotovo što je ista kao ekonomista, po vlastitom iskazu, u trenutku podizanja zajma bila zaposlena u Z. banci d.d., da je u vrijeme sklapanja tog ugovora postojalo kod zelenaša, ovdje tuženika, znanje o postojanju navedenih nepovoljnih okolnosti na strani iskorištenog suugovaratelja i njegova namjera da te okolnosti iskoristi u svoju korist na očiglednu štetu svog suugovaratelja, a pri tome je sud imao na umu da tužitelji nisu niti razgovarali sa tuženikom, već su o svojim nepovoljnim okolnostima razgovarali sa S. B., a istoj su prema vlastitoj tvrdnji predali podatke o opterećenju osobnog dohotka, a ne tuženiku, premda takvi podatci nisu dostavljeni u spis, niti je kao dokaz od strane tužitelja predlagano pribavljanje takvih podataka, a na istima je teret dokazivanja navedene činjenice temeljem čl. 221 a ZPP-a, pa nedostaje subjektivni element zelenaštva kod tuženika.

31. Iz navedenog proizlazi da je nastanak ugovora vezan i uvjetovan postojanjem jednog objektivnog i dva subjektivna mjerila, a sva tri navedena bitna uvjeta moraju postojati istovremeno i kumulativno i to prilikom zaključenja ugovora. Također, valja istaći da se elementi zelenaških ugovora trebaju posebno utvrđivati u svakom slučaju, što znači da se ne mogu generalizirati. Kao što je navedeno, tužitelji nisu dokazali postojanje bitnih uvjeta da bi predmetni Ugovor o zajmu bio proglašen zelenaškim ugovorom. Sudu je uvjerljivo da postoje osobe koje iskorištavaju lakomislenost drugih osoba koje se olako zadužuju, uvjerljivo je da se takve osobe mogu dovesti do situacije da više nemaju nikakav nadzor nad vlastitim financijama i da su zadužene daleko više nego što mogu vraćati, ali sama ta činjenica ne omogućuje tim osobama tražiti sudsku zaštitu, očekujući da će na taj način njihovi financijski problemi biti riješeni. Da bi uspjeli sa svojim zahtjevom, tužitelji su prema odredbi čl. 219. ZPP-a i 299. ZPP-a, dužni iznijeti činjenice i ponuditi dokaze na kojima temelje svoj zahtjev, kao i dokaze za utvrđivanje osnovanosti svojih navoda, a ako na temelju izvedenih dokaza sud ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Ona obvezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Sud smatra da tužitelji tijekom ovog postupka nisu dokazali da je predmetni ugovor o zajmu ništetan. Imajući na umu navedeno to je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti vezano za utvrđenje ništetnosti, a posljedično tome i za brisanje uknjižbe založnog prava tuženika na nekretninama tužitelja pa je odlučeno kao pod točkom I izreke presude.

32. Što se tiče zahtjeva tužitelja za proglašenje ovrhe nedopuštenom, kako je već rečeno, tužitelji su kao ovršenici, povodom žalbe ovdje tužitelja, a tamo ovršenika rješenjem ovog suda poslovni broj Ovr-382/2010 od 10. prosinca 2012. (list 394) sada spis Pu Ovr-67/2019 ovog suda, upućeni na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (čl.46. st. 1. OZ-a). U ovoj konkretnoj procesnoj situaciji, u parnici koju su pokrenuli ovdje tužitelji, a tamo ovršenici I. i Đ. A., radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom raspravlja se sporno pitanje zbog kojeg su ovršenici I. i Đ. A., upućeni u parnicu, dakle, je li tražbina podmirena temeljem odredbe čl.46. st.1.točka 9. OZ, koja je nastala u vrijeme kad je tužitelji, kao ovršenici, nisu više mogli uspješno istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka (čl.46.st.1.t.9.OZ), pri čemu je sud imao na umu da je o ostalim prigovorima ovdje tužitelja, a tamo ovršenika iz žalbe odlučio Županijski sud u Z.svojim rješenjem Gž Ovr-1468/19-2 (list 336-338), što je vidljivo iz navedenog rješenja.

33. Što se tiče navoda tužitelja da je navedeno potraživanje tuženik prenio na tvrtku USLUGE A.d.o.o., jer su tužitelji prilikom sklapanja spornoga Ugovora o zajmu tuženiku predali bjanko zadužnice 11. prosinca 2008., istoga dana kada je i sklopljen sporni Ugovor o zajmu, a bjanko zadužnice su podnesene na naplatu od strane trgovačkog društva Usluge A. d.o.o. te da je temeljem istih od tužitelja naplaćen iznos od ukupno 36.744,64 kuna, a prema specifikaciji FINA-e od 20. prosinca 2018. Dakle, da dug po spornom Ugovoru o kreditu temeljem izdanih zadužnica naplaćuje treća osoba – trgovačko društvo Usluge A. d.o.o., a koja je i navedena kao vjerovnik na samoj zadužnici. Stoga smatraju da je sporni dug po Ugovoru o zajmu sam tuženik prenio na trgovačko društvo Usluge A. d.o.o. koje po zadužnicama u svoju korist i naplaćuje dug pa tuženik nije više vjerovnik u obveznopravnom odnosu spram tužitelja te ne može biti niti ovrhovoditelj u ovršnom postupku koji se pred naslovnim sudom vodi pod br. Ovr-382/10, pa je i u tom smislu ovrha nedopuštena.

34. Sud je na okolnost poslovanja tvrtke Usluge A. d.o.o. i naplate potraživanja po spornom dugu saslušao kao svjedoka nekadašnjeg vlasnika i direktora iste tvrtke D. B., koji u svome iskazu navodi da mu nisu poznata imena osoba tužitelja I. A. i Đ. A., te da je bio direktor i vlasnik tvrtke Usluge A. d.o.o. negdje 2006. ili 2007. godine jedno šest mjeseci, s time da nije točno siguran u godinu kada je bio vlasnik navedene tvrtke, a kasnije je istu tvrtku prodao, te mu nije poznata predočena bjanko zadužnica od 11. prosinca 2008., koja se u preslici nalazi na listu 346-347, niti se sjeća osobe navedene na navedenoj bjanko zadužnici. Naveo je i da u to vrijeme 2008. godine više nije bio vlasnik navedene tvrtke Usluge A. d.o.o. Sud nije imao razloga ne prihvatiti ovakav iskaz svjedoka s obzirom da iz povijesnog izvadak iz sudskog registra za tvrtku Usluge A. d.o.o. (list 176-180 i 385-391 spisa) je razvidno da je isti prestao biti član društva 15. srpnja 2008., dakle prije sklapanja predmetnog Ugovora o zajmu ... od 11. prosinca 2008., pa je iskaz istoga ustvari nebitan za ovaj postupak.

35. Međutim, ovdje valja reći da tuženik nije pokrenuo ovršni postupak temeljem bjanko zadužnica, već temeljem predmetnog Ugovora o zajmu ... od 11. prosinca 2008. kao ovršnog javnobilježničkog akta, kako je već rečeno. Također, tužitelji kao ovršenici nisu iz navedenog razloga upućeni u parnicu, a sud u ovom parničnom postupku može raspravljati samo o razlozima zbog kojih su tužitelji kao ovršenici upućeni u parnicu (čl. 48 st. 3 OZ-a).

36. Kako je već rečeno uvidom u isplatnicu br. ... od 11. prosinca 2008. (list 63,69 spisa), saslušanjem svjedoka S. B. i tužitelja I. i Đ. A.,, utvrđeno je da je 2. tužiteljica kao zajmoprimac potpisala isplatnice na puni iznos zaduženja prema Ugovoru o zajmu, u ovom konkretnom slučaju 94.000,00 HRK. Međutim, stvarni iznos koji je isplaćen zajmoprimcu bio je manji, međutim nije utvrđeno točno o kojem iznosu se radi s obzirom da u tome dijelu iskazi tužitelja kao stranaka nisu suglasni sa iskazom svjedoka S. B., kako je već rečeno. Naime tužitelji tvrde da im je pozajmljen samo iznos od 31.700,00 HRK, dok se svjedok S. B. ne sjeća točnog iznosa, ali je navela da 94.000.00 HRK nije iznos koji je tužiteljica primila, već da su tu uračunate osim glavnice i provizija kreditnog ureda, te kamate, ali ne može sa sjetiti koji su to iznosi.

37. Uvidom u uplatnice (list 187,188, 204,208 spisa) utvrđeno je da je na ime „zatvaranja zajma“ dana 11. prosinca 2008. 2. tužiteljica Đ. A., uplatila u korist Napredak poslovanja d.o.o. iznos od 1.725,00 kuna, a očito je da bi se tu moglo raditi o proviziji kreditnog ureda s obzirom da uplatnica na "proviziju" kreditnog ureda ne postoji, a i tužitelji i svjedok S. B. suglasno iskazuju da je ista plaćena. Također je 2. tužiteljica Đurđica Antolković uplatila u korist Napredak poslovanja d.o.o. na ime „uplate za procjenu nekretnine“ iznos od 1.500,00 kuna, kako je već rečeno. 38. Uvidom u obračun tuženika od 30. lipnja 2016. (list 126-127 spisa), izvod banke (list 185 spisa), specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje OV-4242/08 1 FINA-e sa stanjem na dan 20. siječnja 2017. (list 186 spisa), uplatnice od 11. veljače 2009. i 6. veljače 2009. (list 188 i 208), specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje OV-4242/08 1 FINA-e sa stanjem na dan 20. prosinca 2018. (list 205 spisa), pisma namjere od 17. veljače 2009. i 26. veljače 2009. (list 206-207 spisa) utvrđeno je da u svom obračunu od 30. lipnja 2016. tuženik nije respektirao uplate putem tvrtke N. poslovanje d.o.o. u ukupnom iznosu od 3.000,00 HRK, te u korist tvrtke USLUGE A. d.o.o. zaplijenjene i naplaćene po predmetnoj zadužnici OV-4242/08 tijekom 2012., 2014., te 2015. od strane FINA-e koje na dan 20. prosinca 2018. iznose 36.744,64 HRK plaćene kamate. Također iz pisama namjere ne može se utvrditi stvarno stanje potraživanja, jer iz pisma namjere od 17. veljače 2009. proizlazi da se nudi vandska nagodba na iznosi od 65.900,00 HRK, a iz pisma namjere od 26. veljače 2009. proizlazi da se nudi vandska nagodba na iznosi od 51.986,00 HRK.

39. Valja napomenuti kako tužitelji tvrde da je predmetno potraživanje namireno u cijelosti putem ovršne naplate od strane FINA-e, te uplatama tužitelja, međutim ne navode točno koliki je iznos plaćen do zaključenja glavne rasprave u ovom postupku, a niti predlažu dokaze na navedene okolnosti u vidu financijskog vještačenja.

40. Naime, sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojim temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok temeljem odredbe čl.221. a ZPP-a proizlazi da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku činjenicu da će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Navedene odredbe ukazuju kako su upravo tužitelji oni koji su ovom sudu na nedvojben način, relevantnim dokazima, morali dokazati osnovanost navoda iz tužbe na okolnost da bi predmetno dugovanje otplatili.

41. Međutim, imajući u vidu sve navedene okolnosti konkretnog slučaja, utvrđeno je kako predmetna ovrha nije dopuštena djelomično i to u dijelu u kojem su tužitelji otplatili kamate u iznosu od 4.876,85 EUR/36.744,64 HRK, kako to proizlazi iz ranije spomenutih specifikacije izvršenja osnove za plaćanje OV-4242/08 1 FINA-e sa stanjem na dan 20. siječnja 2017. (list 186 spisa) i specifikacije izvršenja osnove za plaćanje OV-4242/08 1 FINA-e sa stanjem na dan 20. prosinca 2018. (list 205). Stoga je sud odlučio kao pod točkama II i III izreke presude.

42. O troškovima parničnog postupka sud je odlučio primjenom čl. 154. st.

5. ZPP-a, s obzirom da tuženik nije uspio u ovom postupku samo u manjem dijelu koji se odnosi na kamate, te su tužitelji dužni tuženiku platiti trošak u iznosu od 4.728,25 EUR/35.625,00 HRK[1] .

43. Trošak tuženika se sastoji od troškova zastupanja tužene po punomoćniku – odvjetniku a u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za pristup na ročišta od 23. siječnja 2014., 18. ožujka 2015., 28. listopada 2015., 13. siječnja 2016., 22. ožujka 2016., 29. lipnja 2016., 21. veljače 2017., 27. travnja 2017., 3. listopada 2018., 3. prosinca 2018., 13. svibnja 2019., 14. veljače 2022., 31. siječnja 2023. i 22. svibnja 2023., te sastav podnesaka od 7. srpnja 2016., 30. siječnja 2019. i 8. veljače 2022. po 100 bodova temeljem Tbr. 8. t. 1. i 9. t. 1. Tarife, te za pristup na ročišta od 7. lipnja 2022., 13. rujna 2022. i 20. ožujka 2023. po 25 bodova temeljem Tbr. 9. t. 5. Tarife, te za sastav žalbe po 125 bodova temeljem Tbr. 10. t. 1. Tarife, što ukupno iznosi 1900 bodova, što uz vrijednost 1 boda od 1,99 EUR/15,00 HRK[1] temeljem Tbr. 50. Tarife iznosi 3.782,60 EUR/28.500,00 HRK[1] , uz 25 % PDV-a u iznosu od 945,65 EUR/7.125,00 HRK temeljem Tbr. 42. Tarife, što ukupno iznosi 4.728,25 EUR/35.625,00 HRK[1] .

U Sesvetama 5. srpnja 2023.

S U D A C

Andrea Herendić v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda a za nadležni županijski sud, pismeno u 3 (tri) primjerka.

DNA:

1. tužiteljima po pun.

2. tuženiku po pun.