REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2216/23-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. I. P., OIB ..., K., 2. L. P., OIB ..., K., 3. K. A., OIB ..., P., 4. S. P., OIB ..., K., i 5. A. P., OIB ..., K., koje sve zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Đ., protiv tuženice A. B. d.d., OIB ..., Z., koju zastupaju punomoćnici K. Ć. i I. Š., odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ć. i Š. d.o.o., Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3495/2022-2 od 15. veljače 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Đakovu poslovni broj P-282/2021-22 od 14. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 5. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e
Dopušta se revizija tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3495/2022-2 od 15. veljače 2023. radi pravnih pitanja:
„1. Može li sud primjenom čl. 502.c ZPP-a zauzeti pravno utvrđenje da je Slavonska banka d.d., povrijedila kolektivne interese i prava potrošača nepoštenom praksom ugovaranja ništetnih odredbi vezano za promjene kamatne stope i za ugovaranje valutne klauzule u CHF, pa tako i u ovom konkretnom slučaju, iako Slavonska banka nije sudjelovala kao stranka u postupcima povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača (presude VTS-a poslovni broj Pž- 7129/13 i Pž-6632/17)?
2. Može li sud, primjenom čl. 502.c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, a ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
3. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule u CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
4. Nalažu li pravila stjecanja bez osnove da sud treba u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, pri provođenju financijskog vještačenja kod izračuna preplate po ništetnim odredbama uzeti u obzir i tzv. negativnu razliku u preplati nastalu primjenom izračuna anuiteta po tečaju nižem od početnog?“.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3495/2022-2 od 15. veljače 2023. radi pravnih pitanja navedenih u prijedlogu.
2. Tužitelji nisu odgovorili na prijedlog tuženice.
3. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije tuženice u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP radi prvog pitanja iz prijedloga za dopuštenje revizije (toč. 1. izreke ovog rješenja). Naime, riječ je o pravnom pitanju koje je važno za rješenje ovoga spora te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Vijeće Vrhovnog suda RH ocijenilo je da su ispunjenje pretpostavke za dopuštenost revizije i u odnosu na drugo i treće pitanje iz prijedloga s obzirom na to da je riječ o pravnom pitanju koje je važno za rješenje ovoga spora te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a posebno imajući u vidu odluku revizijskog suda poslovni broj Rev 1279/2022-2 od 14. veljače 2023. (toč. 2. i 3. izreke ovog rješenja). Također, vijeće Vrhovnog suda RH ocijenilo je da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije tuženice u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. druga ZPP i radi devetog pitanja iz prijedloga za dopuštenje revizije (toč. 4. izreke ovog rješenja). Naime, riječ o pravnom pitanju koje je važno za rješenje ovoga spora, o kojemu nema prakse revizijskog suda, a sudska praksa županijskih sudova u odnosu na naznačeno pitanje nije jedinstvena (npr. odluka Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž- 1077/2020 od 2. veljače 2021.) Stoga je valjalo na temelju odredbi čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja i dopustiti reviziju tuženice u odnosu na predmetna pitanja.
4. Revizija nije dopuštena u odnosu na četvrto, peto i deseto pitanje iz prijedloga tuženice s obzirom na to da navedena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda izraženog u odlukama poslovni broj Revt 249/14 od 9. travnja 2015., Rev-3142/18-2 od 19. ožujka 2019. i Rev 2868/2018 od 12. veljače 2019. te jer je riječ o pitanjima u odnosu na koja nije potrebno preispitivati sudsku praksu. Tuženica u odnosu na šesto, sedmo i jedanaesto pitanje iz prijedloga nije navela odgovarajuće razloge važnosti, dok u odnosu na osmo postavljeno pitanje valja reći da su prigovori tuženice bili pravne naravi i da je navedeno pitanje djelomično obuhvaćeno pitanjem iz toč. 4. izreke ovog rješenja zbog kojeg je revizija i dopuštena. Slijedom navedenog, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, uzima se da je prijedlog u odnosu na ostala pitanja povučen.
Zagreb, 5. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Željko Šarić, v.r.
