Poslovni broj 14 Gž-373/2023-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. B. OIB: … iz B., zastupanog po punomoćniku S. G. odvjetniku u P.1 , protiv I-tužene M. C. M. iz A., C., II-tužene G. R. OIB: … iz T. R., T.1 , III-tuženog R. M. iz T. R., T. , IV-tužene M. M. iz T. R., T. , i V-tužene P. M. iz T. R., T.2 , svih zastupanih po punomoćniku T. S., odvjetniku u P. , radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi I-V-tuženih protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno posl. br. P-242/2019-46 od 8. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 4. srpnja 2023.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba I-V-tuženih kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno posl. br. P-242/2019- 46 od 8. prosinca 2022.
II Odbija se zahtjev I-V-tuženih za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-242/2019-46 utvrđeno je da je tužitelj vlasnik zk.č.br. 4802/2 upisane u zk.ul.br. 2472 k.o. B. slijedom čega je ovlašten zadržati i ishoditi upis stečenog prava vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje toga prava s imena upisanih tuženika, kao u stavku I izreke prvostupanjske presude.
1.2. Tuženima je naloženo da u roku od 15 dana tužitelju naknade trošak zastupanja u iznosu od 11.550,00 kn/1.532,95 eura.
2.1. Protiv navedene presude žale se I-V-tuženi zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu žalbu usvojiti i prvostupanjsku presudu preinačiti odbijanjem tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti uz naknadu parničnog troška, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak, uz naknadu troška sastava žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4. Prema odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (“Službeni list SFRJ” br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i “Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) ovaj sud povodom žalbe ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2, toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
5. U prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Odluka suda prvog stupnja temelji se na odgovarajućoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava iz odredbe čl. 159. st. 1. i 4. u vezi čl. 10. st. 1., čl. 17. st. 1., čl. 18. st. 3. i 5., čl. 114., čl. 129. st. 1., čl. 130. st. 1. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV) na temelju utvrđenja odlučnih činjenica da je predmetna nekretnina zk.č.br. 4802/2 upisane u zk.ul.br. 2472 k.o. B. Zemljišnoknjižnog odjela R.-R. Općinskog suda u Puli-Pola bila u nesmetanom posjedu tužitelja u razdoblju od svakako 20 godina do 9. travnja 2019. kada je podnesen predmetni zahtjev za utvrđenje stjecanja prava vlasništva dosjelošću dakle od 1999. Iz činjeničnog utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi ostvarenje pretpostavki za izvanrednu dosjelost iz čl. 159. st. 3. i 4. ZV.
7.1. Kada u žalbi osporavaju zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude, I-V- tuženici tvrde da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenicu tužiteljevog poštenja u posjedovanju i ukazuju na srodstvo i međusobne bliske obiteljske veze te na navodni dogovor postignut početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća o tome da će tužiteljev djed paziti na nekretninu prednika tuženika a tvrde i da tužitelj nije na jednostavan način obrazložio način i trenutak stjecanja posjeda.
7.2. Pri utvrđivanju odlučne činjenice savjesnosti tužitelja u posjedovanju predmetne nekretnine sud prvog stupnja je pravilno pošao od odredbe čl. 18. st. 5. u vezi st. 3. ZV po kojoj se poštenje posjeda pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno. U tom smislu se u žalbi I-V-tuženika neosnovano tvrdi da je tužitelj taj koji je bio dužan na jednostavan način obrazložiti kada je i kako stekao posjed predmetne nekretnine već je u smislu odredbe čl. 18. st. 5. ZV na I-V-tuženima bio teret dokaza tužiteljeve nesavjesnosti u posjedovanju.
7.3. Tvrdnjama o navodnom dogovoru postignutom početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća o tome da će tužiteljev djed paziti na nekretninu prednika tuženika I- V-tuženici ne mogu oboriti presumpciju poštenja tužitelja u posjedovanju predmetne nekretnine. U postupku pred sudom prvog stupnja I-V-tuženi nisu iznijeli dokaze ih kojih bi proizlazilo tužiteljevo saznaje o tom dogovoru a niti saznaje tužiteljevih roditelja o istom. Kao što je utvrđeno iz sadržaja iskaza IV-tužene sa ročišta od 24. listopada 2022., IV-tužena je navela kako ona pretpostavlja da je tužiteljev otac trebao znati za taj dogovor iako ona s njime o tome nije razgovarala ali je to shvatila iz razgovora s njegovom rođakinjom G. K. Na ovim IV-tuženičinim pretpostavkama, u izostanku drugih dokaza i u okolnostima u kojima nije predloženo izvođenje dokaza saslušanjem G. K. nije moguće utvrditi ni da su tužiteljevi roditelji imali saznanja o tom navodnom dogovoru a svakako nije moguće zaključiti da je tužitelj stoga bio nepošten u posjedovanju predmetne nekretnine.
7.4. Činjenica da su tužitelj i njegovi prednici kao posjednici nekretnine zk.č.br. 4802/2 eventualno mogli znati ili znali za upis u zemljišnim knjigama, konkretno - da su nekretnine u razdoblju njihova posjedovanja bile upisane kao vlasništvo tuženih i njihovog prednika pok. G. M. ne čini njihov posjed nesavjesnim ili nepoštenim - ako su prednik tužitelja i tužitelj za tog razdoblja posjedovanja prema okolnostima konkretnog slučaja imali razloga osnovano vjerovati i vjerovali da posjed vrše kao vlasnici, što jesu jer im posjed nitko nikada nije osporavao iako su na nekretninama vršili i vlasničkopravna ovlaštenja, kao što je utvrdio prvostupanjski sud.
7.5. Odgovarajuća primjena čl. 159. st. 3. u vezi čl. 18. st. 3. i 5. ZV nije dovedena u dvojbu ni tvrdnjama iz žalbe kako je tužiteljev djed G. B. navodno poticao prednike tuženika da razriješe imovinskopravne odnose. Naime, tužiteljev djed G. B. preminuo je 1997. Žalbeni navodi o tome da I-V-tuženici u odnosu na predmetnu nekretninu
G. M. preminulog
zk.č.br. 4802/2 nisu proveli ostavinski postupak iza prednika pok. 1957. sve do 2009. jer da su bili mirni smatrajući da prednik tužitelja nekretninu štiti od uzurpacije su bespredmetni. Naime, ogovarajuću zaštitu bi I-V-tuženi prvenstveno ostvarili pravodobnim upisom prijenosa prava vlasništva ostvarenog nasljeđivanjem a osim toga ovi su žalbeni navodi bez utjecaja na pravilno utvrđenu odlučnu činjenicu tužiteljeve savjesnosti u neprekidnom samostalnom posjedovanju nekretnine zk.č.br. 4802/2 u razdoblju od 1999. do podnošenja tužbe 2019. potrebnom za ostvarenje pretpostavki stjecanja prava vlasništva dosjelošću iz čl. 159. st. 3. ZV.
8.1. Budući da je utvrđenjem stjecanja prava vlasništva dosjelošću tužitelj slijedom odredbe čl. 130. st. 1. ZV ovlašten ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi, nepotrebna je ovlast suda tužitelju za uknjižbu stečenog prava, međutim ovaj sud ne ispituje prvostupanjsku odluku izvan žalbenih navoda, u skladu s čl. 365. st. 1. ZPP.
8.2. Slijedom navedenog a stoga što u žalbi I-V-tuženih nisu uzneseni opravdani razlozi za pozivanje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava, ovaj je sud primjenom čl. 368. st. 1. ZPP odlučio kao u izreci presude.
U Zagrebu 4. srpnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Gabriela Topić Kordej, v.r.
