Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 80 Gž-4636/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice I. M. Z. (OIB …) iz Z., zastupana po punomoćniku H. B., odvjetniku iz Z., protiv 1. tuženika B. V. (OIB …) iz Z., te 2. tuženice S. B. (OIB …) iz Z., oboje zastupani po punomoćniku G. M., odvjetniku iz Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Psp-54/20-11 od 27. rujna 2022., dana 30. lipnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Psp-54/20-11 od 27. rujna 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je pod točkom I. izreke tužba odbačena, a pod točkom II. izreke je tuženicima dosuđen parnični trošak.

2. Protiv navedenog rješenja žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 57/11, 148/11 ,25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) i predlaže pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i vratiti predmet na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je sudska zaštita radi smetanja suposjeda tužiteljice na stanu, a koji suposjed su joj oduzeli tuženici koji stan koriste po dozvoli vlasnice stana M. V. Tužbenim zahtjevom tužiteljica traži utvrđenje čina smetanja (izbacivanje osobnih stvari tužiteljice iz stana) i zabranu daljnjeg takvog ili sličnog smetanja suposjeda.

5. Tijekom postupka je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica obavijestila taj sud da se svojevoljno iselila iz stana i vratila ključeve vlasnici stana u okviru sklopljene sudske nagodbe pred ovim sudom u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem

6. Mišljenje je prvostupanjskog suda da u takvoj situaciji, dakle, kada je zatražena zaštita određenog prava, u ovom konkretnom slučaju prava na suposjed u kontekstu odredbe čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV), a kada se stranka svojevoljno odrekne tog prava napuštajući suposjed, ista više nema pravnog interesa za sudsku zaštitu tog prava, pa je stoga odbacio tužbu te je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP tuženicima dosudio parnični trošak.

7. Žaliteljica u bitnome smatra da je prvostupanjski sud bio dužan odlučiti o osnovanosti njezina zahtjeva za utvrđenje čina smetanja posjeda u odnosu na tuženike jer da se ona nije nagodila sa njima već sa vlasnicom stana kojoj je predala ključeva stana i koja ju je za to isplatila.

8. Dakle, tužiteljica smatra da ima pravo tražiti od suda utvrđenje postojanja konkretnog pravnog odnosa s tuženicima.

9. Smisao pružanja posjedovne zaštite, prema odredbi čl. 22. st. 1. ZV-a je uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja i zabrane takvog ili sličnog smetanja ubuduće. Prema odredbi čl. 10. st. 1. ZV-a posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, prema odredbi čl. 19. st. 1. ZV-a posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari. Iz tako definiranog sadržaja posjeda stvari, odnosno posjednikovih ovlasti ne može se zaključiti da je posjed pravo, nego je ono faktično stanje zaštićeno pravom, pa se utvrđenje da je neka osoba počinila smetanje suposjeda, može tražiti samo u funkciji ostvarenja kondemnatorne posjedovne zaštite u smislu čl. 22. st. 1. ZV-a. Posljedično navedenom nisu ispunjene pretpostavke ni za pružanje deklaratorne posjedovne zaštite prema odredbama čl. 187. st. 1. i 2. ZPP-a, kojim su propisane pretpostavke podnošenja tužbe na utvrđenje.

10. U okolnostima u kojima je tužiteljica predala suposjed stana vlasnici stana koji stan je u posjedu tuženika (od čina smetanja suposjeda tužiteljice), dakle u okolnostima kada tužiteljica više nije suposjednica nekretnine u odnosu na koju je podnesena tužba radi zaštite od smetanja posjeda tužiteljica ne može s uspjehom zahtijevati niti uspostavu suposjeda niti zabranu budućeg takvog ili sličnog smetanja.

11. Pri tome valja reći da utvrđenje posjeda i čina smetanja (deklaratorni preambul) nema karakter samostalnog deklaratornog elementa izreke rješenja o smetanju posjeda, već je sastavni dio kondemnatornog dijela. Stoga u okolnostima, kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, a nije moguće prihvatiti niti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, zapreka je i za udovoljenju tužbenom zahtjevu u deklaratornom dijelu.

12. Zbog navedenog se žalba tužiteljice ne može prihvatiti.

13. No, valja reći da je u navedenim okolnostima prvostupanjski sud trebao odbiti tužbeni zahtjev, a ne odbaciti tužbu. Ali kako okolnost što je prvostupanjski sud zahtjev odbacio, umjesto pravilno odbio, ne ide na štetu tužiteljice, valjalo je, temeljem odredbe iz čl. 380. t. 2. ZPP-a, riješiti kao u izreci.

14. Tužiteljica pobija i prvostupanjsku odluku o troškovima postupka, ali samo za slučaj uspjeha sa žalbom u glavnoj stvari (čime bi se izmijenio uspjeh stranaka u sporu). Budući da je tužiteljičina žalba u odnosu na odbačaj tužbe odbijena kao neosnovana, to je ovaj sud potvrdio i prvostupanjsku odluku o troškovima postupka, koja je u takvim procesnim okolnostima pravilno utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, primijenjenoj u korist tuženika, pri čemu prvostupanjska specifikacija i visina pojedinih troškova postupka, te obračun troškova postupka, nisu žalbom osporeni.

15. Radi navedenoga ovaj sud je temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a potvrdio i prvostupanjsku odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu 30. lipnja 2023.

Sutkinja:

GabrielaTopić Kordej, v.r.