Poslovni broj: 10 P Ob-171/2021-112

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Ulica biskupa A. Kažotića 13, Dugo Selo

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sucu toga suda Ranki Memišević kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice M.G. iz SR Nj., OIB..., zastupana po A. K. K. odvjetnici iz V., protiv tuženika J. V. iz Đ . OIB...., zastupan po Z. K. odvjetniku iz Z., radi utvrđenja bračnestečevine i uknjižbe, nakon provedene javne i glavne rasprave zaključene 19. svibnja 2023. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tuženika osobno, 28. lipnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica G. M., Đ., iz SR Nj., OIB: . . .suvlasnica u . . . djela, a tuženik V. J., Đ, sa boravištem u Nj., OIB ... suvlasnik u . . . dijela nekretnine i to z.k.č. br. . . . k.o. Đ., z.k. ul...., kuća dvorište i voćnjak, površine 1333 m2, upisane kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u S. što je tuženik dužan priznati i tužiteljici izdati valjanu tabularnu ispravu podobnu za prijenos prava vlasništva u ...djela nekretnine na ime tužiteljice jer će u protivnom takovu ispravu zamijeniti ova presuda, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za priznanje suvlasništva u ...dijela predmetne nekretnine (utuženo . . . djela odnosno 1/3 djela).

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 14.163,62eura/106.255,84 kn[1] , u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od.... navodi da je s tuženikom sklopila brak . . .u V. te da je isti razveden presudom Općinskog suda u S. poslovni broj . . . od.... Nadalje tvrdi da su tijekom bračne zajednice stekli zajedničku imovinu i to nekretninu zk.č.br.

. . . k.o. Đ. z.k. ul. . . . kuća dvorište i voćnjak, površine 393 hvati pa tužiteljica smatra da su temeljem čl. 249. Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13 i 5/15 - dalje u tekstu: OZ) postali suvlasnici predmetne nekretnine svaki u 1/2 dijela.

2.Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći da je kuća izgrađena novcem njegovih roditelja, te novcem od prodaje naslijeđenih nekretnina u iznosu od 117.000,00 eura. Tijekom postupka ističe da mu je zemljište na kojem je kuća izgrađeno darovano od bake K. V. ... a potom od roditelja .... ali u površini 393 čhv . Također da je tijekom trajanja braka prodao niz zemljišta i traktor te novac od prodaje uložio u gradnju a naslijedio je i novac u ostavini po majci. Tako je znatno više uložio u predmetnu nekretninu od tužiteljice budući da mu je građevinsko zemljište darovano, a naslijedio je i znatnu imovinu koju je prodao i sve to uložio u predmetnu nekretninu, pa tijekom postupka ističe da je predmetna nekretnina njegova posebna imovina..

3. Presudom Općinskog građanskog suda u Z., Stalna služba u S. poslovni broj . . .od... . utvrđeno je da je tužiteljica suvlasnica 1/10 dijela a tuženik 9/10 djela nekretnine predmeta spora, što je tuženik dužan priznati i izdati joj valjanu tabularnu ispravu za upis suvlasništva jer će u protivnom takovu ispravu zamijeniti ova presuda. Po žalbi tužiteljice i tuženika navedena presuda je ukinuta Rješenjem Županijskog suda u Z. pos. broj: ... od.... Istaknuto je da je u ponovljenom postupku potrebno utvrditi pravni režim stjecanja predmetne nekretnine odnosno da li se eventualno radi o dva pravna režima te s time u vezi izgrađenost predmetne nekretnine time da je potrebno na pouzdan način utvrditi i izgrađenost nekretnine u trenutku prestanaka faktične bračne zajednice odnosno da li je u trenutku prestanka bračne zajednice objekt bio izrađen u pretežnom dijelu i kao takav bio podoban za stanovanje, te utvrditi da li je tuženik u izgradnji sudjelovao sa svojom posebnom imovinom ostvarenom od prodaje nekretnina i razmotriti sve žalbene navode stranaka.

4. U ponovljenom postupku na ročištu... . tužiteljica smanjuje tužbeni zahtjev i tužbom traži da se utvrdi suvlasnicom 1/3 predmetne nekretnine. Daje tuženiku nagodbeni prijedlog u smislu da on 1/3 predmetne nekretnine prepiše na njihovu kćer u 1/6 i sina u 1/6 , sebi pridrži doživotno korištenje cijele nekretnine, te da u tom slučaju svaka stranka snosi svoj trošak postupka a ona bi se odrekla tužbenog zahtjeva a koji prijedlog tuženik nije prihvatio. Tuženik se protivio preinaci tužbe, koju preinaku je sud raspravnim rješenjem na istom ročištu i dozvolio. Na ročištu... stranke čine nespornim da je predmet spora zk. čestica broj..., upisane u zk.ul. k.o. ... u naravi kuća dvorište i voćnjak, površine 1333 m2.

5.U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u vjenčani list stranaka ( list 4), presudu Općinskog suda u S. . . . (list 9), z.k. izvadak ... k.o. ... (list 6 ), rješenje ...(list 23), kupoprodajni ugovor od.... (list 25), darovni ugovor između V. K. i V. J. od.... (list 91), ugovor o darovanju između V. D. i V. J. od.... (list 92-94), kupoprodajni ugovor od .... (list 96-98), rješenje Katastra (list 100-104), rješenje ... (list 99), kupoprodajni ugovor od.... između Z... K., V., J. (list 102-103), kupoprodajni ugovor između J. V. i R. P. od.... (list 104-106), izvod iz katastarskog plana (list 107), izvadak iz posjedovnog lista broj . . . k.o. . . .(list 108), rješenje Katastra od ... i od.... (listovi 109-111), prijepis posjedovnog lista broj ... k.o. ... (list 113-114), ugovor od.... između R.V.i Grada Z. (list 116- 118), rješenje o nasljeđivanju . . . iza V. R. (list 120- 122), zapisnik ... (list 124), oporuku Josipa Dumić (list 126), rješenje ...

iza V... V... (list 129-132), prijepis posjedovnog lista broj . .k.o. . . .(list 133), z.k. ul. . . .k.o.. . .k.o. ..., k.o. . . . k.o. . . . k.o...., k.o. . . .(listovi 134-141), prijepis posjedovnog lista broj . . . k.o. . . .(list 142), z.k. ul. . . .k.o. prijepis posjedovnog lista ... k.o. ...(list 143-144), u potvrde Z.b. d.d., u potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji njemačkog Zavoda (list 146), potvrdu Zagrebačke banke od 11.9.2017. za tuženika ( list 190), očitovanje Z. banke od.... i promet po deviznom računu tužiteljice ( list 197.199) proveo očevid na licu mjesta.... i uz sudjelovanje vještaka Z. R. i izvršio uvid u nalaz i mišljenje navedenog vještaka od .... (list 44-66) i od.... ( list 281-392), izjavu tužiteljice ( list 304-305), ponude i račune ( list300-303 i306-344), saslušao svjedoke M. Z., M. G., Z. K. (list 183-184), F. K., R. P., V. V., M. Đ. (list 186-187), N. B., I. B., J. K., N. K. (list 201-203), K. V., B. V. (list 218-219), P. I. (list 294), dopunski saslušao J. i N. K. (list 295- 296), svjedoka F. T. (list 297) te saslušao stranke (list 187-188, 349-352). Nisu pribavljani podaci o primanjima stranka jer je tuženik na ročištu .... od tog dokaznog prijedloga odustao. Nije usvojen prijedlog tuženika da se pribavljaju potvrde o promjenama adresa tužiteljice i tuženika u SR Nj., jer je tuženik daj dokazni prijedlog iznio na ročištu.... pa sud smatra da je isti usmjeren odugovlačenju postupka koji je započeo....

5.Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje suvlasništva u 1/3 dijela nekretnine, zk. čestice broj . . . , upisane u zk.ul. ... k.o. . . .u naravi kuća dvorište i voćnjak, površine 1333 m2, kao i zahtjev na izdavanje tabularne isprave a koji zahtjev temelji na stjecanju zajedničkim radom tijekom braka koji je zaključen ...a razveden....

6. U tijeku postupka je utvrđeno da je predmet tužbenog zahtjeva z.k.č.br. ...k.o. ...a koja odgovora k.č.br...k.o...., što među strankama i nije sporno a proizlazi i iz zk izvatka (list 358). Nesporno je da su stranke zaključile brak.... godine i da je isti razveden.... godine a što proizlazi iz vjenčanog lista i presude Općinskog suda u S.

. . . Nesporno je da su stranke živjele u Nj. i da je braku rođeno dvoje djece. Nesporno je da je tuženik upisan kao vlasnik predmetne nekretnine a što je utvrđeno i uvidom u zemljišnoknjižni izvadak. Tijekom postupka je postalo nesporno da je zemljište na kojem je kuća stranka izgrađena tuženik dobio darovanjem od roditelja ...jer to proizlazi iz suglasnih iskaza stranka a iz Ugovora o Darovanju od .... ( list 92). Nesporno je da je tuženik svoju obiteljsku kuću prodao šogoru Z. K., a to proizlazi i iz Kupoprodajnog ugovora od....(list 96 spisa) i iz drugog Kupoprodajnog ugovora od ...(list 102 spisa).

7. Sporno je da li je predmetna kuća izgrađena na z.k.č.br. . . . zajednička imovina stranaka stečena radom tijekom braka stranaka što tvrdi tužiteljica ili je posebna imovina tuženika. Sporno je do kada je trajala faktična bračna zajednica stranaka i da li su roditelji tuženika doprinijeli gradnji kuće kako svojim sredstvima tako i radom. Sporno je da li je tuženik novčana sredstva stečena prodajom zemljišta i naslijeđenim novcem od majke uložio u predmetnu nekretninu. Sporno je i da li je ulaganjem u nekretninu ( njenim daljnjim uređenjem nakon prestanka bračne zajednice) povećao svoj udio u bračnoj stečevini.

8. Stav ovog suda je da tuženik naknadim ulaganjima - građenjem i ulaganjem na predmetnoj nekretnini nakon prekida bračne zajednice i bez suglasnosti tužiteljice nije povećao svoj udio u bračnoj stečevini već da za ta ulaganja u udio koji će biti utvrđen kao suvlasnički dio tužiteljice od tužiteljice, prema njoj ima samo obveznopravni zahtjev a koji u ovom postupku nije postavio. Isti stav je zauzet i sudskoj praksi dostavljenoj od strane tužiteljice odluke vrhovnog suda ..., ..., ...

9.Radi utvrđenja spornih činjenica trebalo je utvrditi kada je prestala faktična bračna zajednica stranaka i kakvo je bilo stanje nekretnine u trenutku tog prekida, te kada se počela kuća graditi, te tijek gradnje radi utvrđenja koje propise primijeniti. Stranke su se na ročištu....( list 370) suglasile da se stanje nekretnine kakvo je utvrđeno u nalazu i mišljenju vještaka od 11/2013 uzme kao stanje izgradnje nekretnine kakva je bila u trenutku prestanka bračne zajednice.

10. Tužiteljica je iskazala da je bračna zajednica prestala u ljeto.... kada je napustila tuženika te da nakon... u kuću nisu uređivali već su samo kupovali namještaj. Kuća da se počela graditi.... Dopunski saslušana.... iskazala je da je kuća dovršena ...Tuženik je iskazao da je je bračna zajednica prestala ...i od tada da se u kuću nije ulagalo, a kuća odnosno

temelji

su

se

počeli

graditi....

Saslušan . . . iskazao je da su radovi na kući prestali.... Uvidom u izjavu tužiteljice od.... i prijevod iste (list 304-305) koju je dostavio tuženik a tužiteljica priznala njenu autentičnost proizlazi da se.... tužiteljica odlučila rastati od tuženika. Saslušani svjedoci, čak i rođaci stranka su iskazivali da im nije konkretno i točno poznato kada je prestala bračna zajednica stranka jer o tome nisu imali saznanja od stranka a oni su i živjeli u Nj.. Radi navedenog sud smatra da je točan iskaz tužiteljice da je faktična bračna zajednica prestala u ljeto . . . jer njena izjava samo potvrđuje odluku o razvodu.

11.Uvidom u rješenje ...(list 23) utvrđeno je da je tuženik postao vlasnik zemljišta uknjižbom...., a uvidom u građevnu dozvolu od.... (list 62) da je tuženiku istom dozvoljena gradnja predmetne kuće.

12. Kako je dakle gradnja kuće počela...-...., a završena je.... kako tvrdi tužiteljica odnosno.... kako tvrdi tuženik, valja primijeniti Zakon o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine br. 11/78, 27/78, 45/89, 51/89 i 59/90, dalje: ZBPO) na stjecanje imovine do... Od.... u primjeni je Obiteljski zakon („Narodne novine“ broj: 162/1998 - dalje u tekstu: ObZ/99) a od . . . .. Obiteljski zakon („Narodne novine" broj: 116/2003, 17/2004, 136/2004,107/2007, 57/2011, 61/2011 i 25/2013 - dalje u tekstu : ObZ/03).

13. Prema čl. 271. ZBPO imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine njihova je zajednička imovina, dok je prema čl. 272. st. 1. ZBPO-a imovina koju jedan bračni drug imao u času zaključenja braka njegova posebna imovina, a st. 2. propisano je da je imovina koju je u tijeku bračne zajednice jedan drug stekao po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanje, darovanjem i sl.) različitoj od osnove navedene u čl. 271. ZBPO-a je njegova posebna imovina. Prema odredbi čl. 281. st. 1. ZBPO-a kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, dok je st. 2. propisano da kod utvrđivanja doprinosa u stjecanju zajedničke imovine ne vodi se računa samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugom, o radu u domaćinstvu i porodici, te brizi oko odgoja i podizanja djece kao i svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Odredbom čl. 248. ObZ-a/03 i odredbom članka 252 ObZ/99 propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je odredbom čl. 249. st. 1. ObZ/03 propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili (gdje je irelevantan doprinos bračnog druga). Dakle, bračna stečevina je po svojoj pravnoj naravi suvlasništvo odnosno vlasništvo obaju bračnih drugova u alikvotnim dijelovima. I ObZ/99 i OBZ/03 (članak 253. stavak 1. ObZ/99 i članak 249. stavak 1. OBZ/03 primijenio je zakonsku presumpciju stjecanja na jednake dijelove. Također, čl. 257. ObZ/99 imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, a st. 2. vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 252. ovog Zakona ( nasljeđivanje, darovanje i sl.).Pored navedenog, obzirom navrijeme trajanje bračne zajednice odredbe ObZ/03 koji je u primjeni od ... reguliraju na identičan način bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Dakle, u iznesenom pravnom kontekstu na stjecanje prava vlasništva sa osnova zajedničke imovine odnosno bračne stečevine primjenjuje se Zakon koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja predmetne nekretnine.

14.Iz iskaza svjedoka M. Z. od.... proizlazi da mu nije poznato na koji način su stranke stjecale imovinu pa tako nema saznanja o predmetnoj kući jedinu mu je poznato da je.... ili ... od tuženika kupio zemlju u Đ. te je oko kupnje isključivo vodio razgovor s tuženikom kojem je i isplatio kupoprodajnu cijenu, no o kojem iznosu se radilo svjedok se uslijed proteka vremena nije mogao sjetiti. Osobno tužiteljicu ne poznaje. Iskazu ovog svjedoka sud je poklonio vjeru jer je iskazivao o prodaji koja i nije sporna i što se o njoj sjeća, a uvidom u rješenje katastra od.... ( list 109 sp.) utvrđeno je da je prodaja izvršena ...

15.Iz iskaza svjedoka M. G., brata tužiteljice od ...proizlazi da se je predmetna kuća gradila po etapama nekoliko godina, te je iz razgovora sa stranka saznao da su digle kredit u iznosu tadašnjih 20.000 DEM kada su počeli graditi temelje, no tko je od stranaka digao kredit nije mu poznato. Kuća se gradila kako su stranke dolazile do novca, no o financijskoj situaciju stranaka nema saznanja ni o načinu kako su iste financijski sudjelovale u izgradnji. Gradilište na kojem je predmeta kuća sagrađena tužitelj je dobio od svojih roditelja i dok se je kuća gradila tuženik je nešto "prodavao" no da li je novac uložio u izgradnju te kuće nema saznanja. Svjedok nema saznanja ni kada je prestala bračna zajednica stranaka. Svjedok je pomagao strankama oko izgradnje jer mu je tužiteljica sestra a tuženik šogor i to je pomagao od temelja dalje sa strojevima i kamionom, no zbog proteka vremena nije se mogao detaljnije očitovati. Tužiteljica je također fizički pomagala koliko je mogla a radio je i tuženik. Nije čuo od stranaka da bi roditelji tuženika financirali gradnju. Iako je ovaj svjedok srodnik tužiteljice sud mu je poklonio vjeru jer u bitnom njegov iskaz nije suprotan iskazima stranka i ostalih svjedoka. Njegov iskaz potvrđuje da je tuženik prodavao zemlju dok se kuća gradila te da je svjedok svojim

radom

pomagao

gradnji.

16.Svjedok Z. K., šogor tužiteljice, u svom iskazu od.... navodi da se je kuća počela graditi.... što je njemu bilo čudno budući da su imali roditeljsku kuću, no nije se interesirao o razlozima gradnje nove. Kuća se gradila kada su dolazili na godišnji odmor jer su oboje radili u Nj. Kako se gradnja kuće financirala nije mu poznato, a također mu nije poznato da li su u gradnji financijski sudjelovali roditelji tuženika i roditelji tužiteljice jer nikada o tome nisu razgovarali niti je on pitao. Osobno je fizički radio na toj kući i to od samog početka kada se betonirala prva ploča pa do zadnje deke, radio je vodovodne instalacije, instalacije za centralno grijanje, jedan dio električnih instalacija, keramiku na terasi i u kući. Za to nije bio plaćen no tim radovima pomagao je objema strankama. Što se tiče gradilišta tuženik mu je rekao da dobio gradilište. Svjedok nadalje izjavljuje da osim njega na kući je radio i brat

tužiteljice. Roditelje tuženika nije vidio već samo kada se zidala prva etaža došao je otac tuženika, ali je on tada već bio star i bolestan. Poznato mu je da je tuženik na početku gradnje prodao neki komad zemlje gospodinu Z., da je kasnije prodao zemlju Đ. a kada je kuća već bila useljiva onda je zemlju prodao R. P. za 10.000,00 eura a to mu je poznato jer ona donijela novac, a to je bilo negdje 2000., a kada je i za koliko zemlja prodana Z.i i Đ. nije se mogao sjetiti iznosa, a također mu nije poznato što je tuženik učinio s tim novcem. On je osobno ... godine kupio jednu drugu kuću od tuženika za iznos od 24.000,00 tadašnjih HRD što je bila protuvrijednost od 38.000 do 40.000 eura, no tada je kuća stranaka već bila dovršena i oni su u njoj živjeli. Stranke su prestale živjeti zajedno ... ili ... i predmeta kuća je bila dovršena ali nije imala fasadu i nema je ni danas. Brat tužiteljice je sudjelovao u svim zidarskim radovima i betonaži ali radilo se o pomoćnim poslovima jer su bila angažirana 3 zidara tako da su oni radili na miješalici, nosili cigle, daske a zadnje što je radio brat tužiteljice bilo je otkopavanje oko kuće zbog drenaže. Kasnije je on radio završne radove, tko je plaćao zidare i ostale radnike nije mu poznato. Jedinio je on kupovao materijal za poslove koje je radio na predmetnoj kući i ti troškovi su njemu išli u dio kupoprodajne cijene kao i radovi koje je pomagao oko kuće. O kojem iznosu se radilo nije se mogao sjetiti a nije se mogao sjetiti niti iznosa kojeg je u gotovini isplatio za predmetnu kuću tuženika, jedino se sjetio da je materijal za centralno grijanje bio između 5.000 ili 6.000 eura, što je plaćeno 2004. a možda i kasnije. U vrijeme kada je radio centralno grijanje kuću je već isplatio u cijelosti, no dogovor je bio da se i troškovi za centralno grijanje ubroje u kupoprodajnu cijenu. Iskazao je i da je tuženiku dio od 10.000,00eura na ime kupoprodaje kuće platio 2007.g. kada mu je kćer B. rođena.... imala 18 g. Tuženik je prodao i hrastove za 35.000,00 kn koji novac je on isplatio tuženiku i taj novac je tuženik onda pozajmio njegovom sinu ali je novac on vraćao na način da je plaćao režije za predmetnu kuću. Iz iskaza ovog svjedoka sud smatra da proizlazi da je radio na kući stranka zato da odradi dio kupoprodajne cijene tuženika a njegov iskaz potvrđuje i da je tuženik nedvojbeno dio novca od prodaje obiteljske kuće ulagao u nekretninu i to time da je plaćao rad tog svjedoka a isti je kupovao za tuženika na ime kupoprodajne cijene i materijal koji se ugrađivao u kuću. Da je ugovorena cijena veća od 40.000. eura o kojima je iskazivao svjedok utvrđeno je iz činjenice da su tuženik i taj svjedok sačinili 2 ugovora o prodaji ( listovi 96-98 i 102-103) iz kojih je vidljivo da je u jednom navedena cijena od 225.000,00kn (oko 30.000 eura) a u drugom od 75.000,00 eura. (Prosječni srednji tečaj iskazan u kunama za 1,00 EUR za 2003. godinu iznosi 7,563414).

17.Iz iskaza svjedoka F. K. od 2.5.2017. proizlazi da mu o imovini stranaka nije ništa poznato već zna da je prije 5 godina (2012.) tuženik prodavao hrastove iz šume, za koji iznos ne zna, a novac je dao svom šogoru, iz kojih razloga svjedoku nije poznato. Iz njegovog iskaza i iskaza svjedoka Z. K., koji su suglasni pa im sud poklanja vjeru u tom dijelu, proizlazi da je novac od te prodaje tuženik posudio Z. K., dakle nije ga uložio u kuću.

18.Svjedokinja R. P. je.... iskazala da je.... godine za iznos od 12.000 eura kupila zemlju od tuženika i novac je dala tužiteljici, odnosno bile su prisutne obje stranke i tada je kuća stranaka bila dovršena i uređena. Na koji način su ju isti gradili nije joj poznato, jedino zna da su obje stranke radile u Njemačkoj, a dok se je kuća gradila na gradilištu je viđala oca tuženika. Gradilište na kojem je kuća sagrađena tuženik je naslijedio od oca. Sud joj je poklonio vjeru jer njen iskaz o prodaji potvrđuje i Ugovor od ...( list 104 spisa) iako je u njenu

navedena

niža

cijena,

ukupno 10.000. eura.

19.V. V. je.... iskazao da je od tuženika kupio zemlju zvanu Krč za iznos od 10.000 ili 12.000 eura prije 10 ili 11 godina i novac je dao tužiteljici ali je bio prisutan i tuženik. Što se tiče bračne stečevine, odnosno sporne kuće svjedoku je poznato da se na zemljištu gdje je kuća napravljana prvotno nalazila kuća u vlasništvu tuženikovog djeda pa oca i bila je stara te su ju srušili, koje godine nije se mogao sjetiti. Na spornoj kući nakon 2012. nije ništa rađeno i kuća je u istom stanju kao i danas. Sud je povjerovao iskazu ovog svjedoka u cijelosti jer je uvidom u potvrdu Zagrebačke bande –pregled transakcija na deviznom računu tužiteljice utvrdio da je na račun tužiteljice uplaćen iznos od 10.000 eura, 23.08.2008.g.smatra da isti nema razloga iskazivati lažno.

20.M. Đ. je.... iskazao da je između.... i ... od tuženika kupio komad zemlje za iznos od 5.000 eura i novac je ostavio na stolu u kući. Ugovor za to su napravili.... Što se tiče obiteljske kuće zna da je gradnja započela 80-tih godina i da su svi radili, a zemljište je pripadalo tuženiku, no detaljnijih saznanja nema. Iza .... je stavljena samo ograda, a do tada je

kuća

izvana

bila

dovršena

bez

fasade.

Sud je poklonio vjeru iskazu ovog svjedoka jer ga potvrđuje i rješenje katastra od ... ( list 111), a i skladu j iskazom tuženika.

21.Svjedokinja N.B., sestra tuženika u iskazu od....tvrdi da su predmetnu kuću sagradili roditelji tuženika koji su radili u Nj. i imali su njemačku mirovinu te je otac uvijek govorio da tu kuću gradi za unuka. U kojem se je periodu kuća gradila svjedokinja nema saznanja ali iza njihove smrti je njezin brat ovdje tuženik prodavao naslijeđenu zemlju i sav taj novac je uložio u unutarnje uređenje kuće jer je ista bila stavljena samo pod krov. O kojim iznosima se je radilo, te što je točno uređivano u kući nije se mogla detaljnije očitovati. Također joj nije poznato ni u kojem se periodu kuća uređivala. Tvrdi da tužiteljica u kuću nije ništa uložila, jer nije ništa imala, niti je išta naslijedila, niti je radila. Predmetna kuća sagrađena je na temeljima njihove rodne kuće. Jednom je čak bila prisutna kada njezin pokojni otac plaćao radnike, o iznosu nema saznanja, a dok se je kuća zidala njezina majka je kuhala a otac je vozio materijal kao i hranu za radnike. U vrijeme kada se sporna kuća gradila njezini roditelji su imali veliku kuću u Đ. koju su prodali te su prodali zemlju grobljima za tadašnjih 100.000 DEM s time da su 30.000 DEM dali njoj a 30.000 DEM tuženiku, a ostalo su zadržali za sebe.

22.I. B., šogor tuženika u iskazu od.... tvrdi da je sroditeljima tuženika živio u Nj. kao i ovdje i poznato mu je da je otac tuženik sagradio predmetnu kuću na temeljima svoje stare kuće koju je srušio i novu kuću napravio do faze roh bau, odnosno stavio je pod krov. Da li je kasnije otac tuženika sudjelovao u unutrašnjem uređenju kuće nema saznanja ali pretpostavlja da je jer stranke nisu nikada imale novaca. Ima saznanje da su stranke prodavale zemlju ali koju i za koje iznose nije mu poznato kao niti to da li je taj novac uložen u predmetnu kuću jer je postojao strah da bi njegova sestra tražila dio.. Tuženik je izučio zanat u Nj., u M. gdje je radio, dok tužiteljica nije radila jer nije znala jezik i išla je tamo u školu. Kasnije se zaposlila no gdje i kako je dugo radila o tome nema saznanja. Svjedok nadalje navodi da su roditelji tuženika prodali zemlju za Groblje i to za iznos tadašnjih 120.000 DEM od toga iznosa njegova je supruga dobila 30.000 DEM, osim te zemlje prodavale su se i druge nekretnine o kojima je njegova supruga saznala tek na ostavinskoj raspravi. Sa strankama nikad nije razgovarao o gradnji i financiranju iste. Detaljnijih saznanja o gradnji i financiranju predmetne kuće svjedok nema, ali je bio prisutan kada je tast plaćao i kupovao crijep. Sud je iskazima svjedoka N. i I. B. poklonio vjeru u djelu da su roditelji tuženika sudjelovali u gradnji i istu dijelom financirali jer su im je to poznato iz zajedničkog života s njima.

23.Svjedok J. K., susjed stranka, u svom iskazu od... navodi da su kuću gradile stranke i u tome su im pomagali roditelji tuženika ali tko je koliko financijski sudjelovao u tome ne zna..... godine betonirani su temelji. Stranke su radile u Nj., no gdje nema saznanja. Kuća se je gradila i u vrijeme kada su stranke bile u Nj. a ne samo kada su stranke dolazile. Kada su tu bile tužiteljica je kuhala. Tuženik mu je plaćao prijevoz kamionom koji je on vršio ali kada ne sjeća se. Dopunski saslušan.... iskazao je da je...- .... on vozio kamion na trošak tuženika za potrebe gradnje. On nema saznanja da bi roditelji tuženika prodavali nekretnine ili na bilo koji način financijski pomagali gradnju jer se u to nije miješao. Nadalje, da je ta kuća građena 10 godina te da su stranke tada živjele zajedno. Od pok. Z. K. je čuo da si stranke baš nisu dobre i da imaju nekih problema u braku. Tada je kuća iznutra bila uređena, dok izvana nije bilo fasade. Njegova kuća je na susjednoj parceli od predmetne kuće. Poznato mu je da je tužiteljica organizirala završavanje gradnje, namještanje kuće. Tužiteljica je kupovala namještaj, dovozila namještaj iz Njemačke, misli da tuženik ne bi imao gdje spavati da nije bilo nje. U vrijeme gradnje je svakodnevno s njima bio u kontaktu ali nije čuo da gradnju financiraju tuženikovi roditelji. Zna da je zemljište i stara kuća bilo od oca tuženika. Z. K. je radio na kući i to podno grijanje, centralno grijanje, spajao kanalizaciju. Ne zna tko je plaćao te radove. M. G., brat tužiteljice, je radio s bagerom i kamionom, kopao temelje i sve pomagao, a obavio je i rušenje i kopanje stare kuće, ali nikada nije uzeo novce, koliko on zna. Stranke su dolazile svake godine po mjesec dana. Tih 10 godina su cijeli godišnji odmor provodili radeći na toj kući. Kuća se nije gradila samo za vrijeme tih mjesec dana nego i u drugo vrijeme kroz godinu, radili su majstori a otac tuženika Vinko im je nosio ručak. Nije mu poznato da bi V. svojim sredstvima financirao gradnju. Nema saznanja o tome tko je financirao namještaj u kući i tko ga je platio ali da su oni tada bili zajedno.

24.Svjedokinja N. K. susjeda stranka izjavljuje da se kuća gradila na djedovini tuženika te pretpostavlja da su u gradnji sudjelovali i roditelji tuženika jer se je kuća gradila i za vrijeme kada su stranke bila u Nj. Pretpostavlja da je tada pokojni otac tuženika plaćao radnike i to svojim novcem, a to pretpostavlja iz razloga što je dobro poznavala roditelje tuženika, a i radi se o velikoj kući čiju gradnju stranke nisu same mogle financirati. Koliko su roditelji tuženika financijski sudjelovali ne zna. Tuženik je radio u M. a da li je tužiteljica gdje radila o tome nema saznanja. Dopunski saslušana.... iskazala je da su sa strankama kumovi. O tome kako se gradila predmetna kuća već je sve rekla što je znala a o njihovim bračnim odnosima saznala je od pok. Z. koji joj je rekao da su oni u nekim svađama. To je možda bilo negdje.... Može potvrditi da je na gradilištu viđala roditelje tuženika ali se najviše gradilo kada su stranke bile na godišnjem. Ne može tvrditi tko je financirao gradnju kuće jer nije viđala da su roditelji tuženika nekome davali novce pa o tome ne može svjedočiti. Sigurna je da je tužiteljica na gradilištu radila i to sa svojom sestrom je miješala beton. Sada više nije u dobrim odnosima s tuženikom i to radi njegove sadašnje supruge. Kuća se počela graditi.... te da je bio završen i namješten jedan kat u kući, ali kuća nije bila dovršena u vrijeme kada su se stranke rastale, a nije niti sad. Nema saznanja koliko je tuženik ulagao nakon razvoda. Oko kuće je nešto uređivao, to vidi. Sud je iskazima svjedoka susjeda, J. i N. K., poklonio vjeru u djelu u kojem su suglasni i ostalim svjedocima a to je da su i roditelji tuženika radom i financijski sudjelovali u gradnji iako ne znaju koliko, te da se kuća gradila i za vrijeme kada stranka tu nisu bile.

23.Djeca stranaka K. V. i B. V. saslušana s obzirom na godine nemaju saznanja tko je i u kojem omjeru sudjelovao u izgradnji kuće

ali su imali normalan standard u Nj., imali su stan, novi auto, dva puta godišnje išli su u H. na odmor. Kako su njihovi roditelji financirali troškove domaćinstva nije im poznato. Tuženik je čitavo vrijeme radilo, kolika su mu bila primanja ne znaju, također jer radila i tužiteljica no bilo je perioda kada i nije radila a detaljnije o tome nisu se mogli očitovati. K. V. nije čuo od roditelja da bi očevi roditelji sudjelovali u gradnji a B. V. je iskazala da su se u kuću uselili.... . ili... . kada je bio uređen samo prvi kat, a kuća nije bila dovršena. Dok su oba roditelja radila dijelili su kućanske poslove a u periodima kada majka nije radila obavljala ih je samo ona. Sud je iskazima djece stranaka poklonio vjeru jer su iskazivali samo o stvarima njima poznatim kao djeci stranka.

24. Svjedok I.P. je iskazao.... da su njegovi i tuženikovi roditelji bili bliski i u kući je čuo da su tuženikovi roditelji darovali gradilište tuženiku, da je tu srušena stara kuća a da su oni radili u Njemačkoj i dobro zarađivali, a otac mu se angažirao i oko gradnje. Kada je prodao zemlju kazao je da će da će tim novcem postaviti stolariju i krov. Sada je kuća uređenija ali kada je uređenje preuzeo tuženik ne zna, ali postavljena je velika ograda. Zna da je tuženik dobro zarađivao ali i dobro živio pa ne zna koliko je ulagao u gradnju. Ovaj svjedok iskazivao je suglasno ostalima u smislu da su roditelji tuženika u početku gradnje dobro zarađivali i u gradnji sudjelovali.

25. Svjedok F. T. je iskazao... .da je jedno vrijeme radio kao građevinski radnik i sudjelovao je u zidanju kuće na glavnoj cesti za roditelje tuženika. Zna da se gradila i kuća na brijegu ( kuća stranaka), ali na toj kući je radio jako malo i to za obrtnika I. P., koji je sada pokojni. Zna da su roditelji tuženika P.angažirali ali ne zna tko je plaćao radove, niti zna kada su se radovi točno izvodili. Njegov iskaz potvrđuje da se istovremeno s kućom stranka gradila i kuća roditelja tuženika pa je životno i logično da su više ulagali u svoju

nego

u

sinovu

kuću.

26. Tužiteljica saslušana kao stranka u svom iskazu navodi da je.... zaključila brak s tuženikom u kojem je rođene dvoje djece. Brinula se o tuženiku kao i o djeci i radila je pola radnog vremena i mjesečno je zarađivala oko 1.000 DEM ali je i dodatno zarađivala čišćenjem 400 DEM, dok je tuženik radio u M. i njegova su primanja bila oko 5.500 DEM. Kuću su počeli graditi.... a .... su se mogli useliti na prvi kat koji je bio kompletno uređen. Što se tiče gradilišta tuženik ga je dobio od svojih roditelja .... i prije nego što su počeli zajedno živjeti, a do prekida bračne zajednice je došlo .... i u to vrijeme je kat već bio uređen a prizemlje je bilo ožbukano bez parketa, djelomično su stavljene pločice u kuhinji, WC nije bio uređen, u prizemlju nije bilo stolarije, kuća je bila bez fasade ali je uvedeno centralno grijanje. Radnici koji su radili na kući plaćani su iz zajedničkih sredstava i oko gradnje pomagao je njen brat i šogor čitavo vrijeme. Dizali su kredite ali se zbog proteka vremena nije mogla sjetiti niti iznosa niti razdoblja kredita. Na početku braka roditelji su im dali između 3.000 i 5.000 DEM a koliko su im koji dali ne zna. Smatra da su ona i suprug podjednako doprinosili zajedničkom domaćinstvu i izgradnji kuće s time da je posebno istaknula da je u početku braka njezin suprug imao problema s alkoholom i to 10 godina tako da je jedan dio novac odlazio na auto i alkohol a drugih 10 godina na njegovu ljubavnicu. Osim plaća dobivali su dječji doplatak po 150 DEM i taj novac je trošen za potrebe domaćinstva. Njezin brat je vršio iskop bagerom i zajedno sa šogorom vršio priključak vode, struje, koje radove nisu platili. Ne osporava da su financijsko pomagali roditelji tuženika no o kojim iznosima se radilo nema saznanja. Također ne osporava i da je tuženik prodavao neku zemlju, no za koje iznose ne zna, ali tvrdi da je od te prodaje imala koristi samo njegova ljubavnica. Ne osporava da je . . . tuženik prodao jednu svoju kuću njezinoj sestri za neku minimalnu cijenu, no kuda je tuženik s time novcem nije joj poznato. Dopunski saslušana.... iskazala je da su temelji građeni ...., da je.... kuća bila pod krovom i u grubom stanju izgradnje a ne može kazati što je u kući napravljeno između.... i.... kada su prestali u nju ulagati. Tuženik je prodavao više parcela zemljišta no sve to nakon što su radovi na kući obustavljeni i od novca dobivenog prodajom nekretnina tuženika nije ništa uloženo u izgradnju predmetne kuće. Prema njenoj procjeni u kuću je od njihovog zajedničkog novca, a da bi bila u fazi izgradnje u kojoj se nalazila kad se raskinula bračna zajednica, bilo uloženo oko 200.000 DEM. Na tom ročištu je iskazala da je mjesečno zarađivala 1450 DEM a tuženik oko 3.000 DEM mjesečno jer su oboje radili i dodatne poslove, a za život im je trebalo oko 1.500,00dem mjesečno. Godišnje odmore su provodili u Đ. i gradili kuću, a krediti su trošeni na kupnju automobila.

27.Tuženik saslušan kao stranka u svom iskazu navodi da su po zaključenju braka on i tužiteljica otišli živjeti u Nj., no kako je bila mlada i nije znala njemački i rodila je dvoje djece predlagao joj je da ne radi upravo kako bi se mogla brinuti o djeci a kasnije je počela raditi pola radnog vremena na njegov prijedlog i zbog djece. Za to vrijeme je on radio i primao plaću 2.500 DEM a kasnije 2.000 eura s time da je radio i dodatni posao i dodatno zarađivao 400 DEM a kasnije 400 eura. Tužiteljica je počela raditi.... i njezina primanja su bila 880 DEM a dodatno je radila samo 14 mjeseci i ostvarila po 400 DEM. Živjeli su kao podstanari te su troškovi iznosili 540 DEM dok su troškovi režija bili dodatni. Gradilište na kojem je kuća napravljana je dobio darovanje .... godine. . . .vršen je iskop temelja koji je radio I. V., a kojeg je platio njegov otac 1.700 DEM. Izljev prve deke radio je H. koje je također platio njegov otac 8.700 DEM. Iste godine u 5 mjesecu njegov otac kupio je 20 000 kvadri, za koji iznos ne može se sjetiti a nakon toga je on digao kredit u iznosu od 8.000 DEM i kupio ciglu za zidove do druge deke, dok je ciglu za zidove iza druge deke platio njegov otac 12.000 DEM. Radove je izvodio sada pokojni P. I. koje je također plaćao njegov otac kao i krovište, dok je on samo kupio crijep za 4.500 DEM. Stolariju je također financirao njegov otac a iznosila je 21.000 DEM. Gradnja je stala.... jer je .... godine umro otac a.... majka. Cjelokupnu brigu oko gradnje kuće do svoje smrti vodio je njegov otac. Navodi da on i tužiteljica nisu financirali gradnju predmetne kuće jer to s obzirom na svoja primanja, troškove i djece nisu mogli i stalno su bili u minusu. Kako je tužiteljica vodila brigu o novcu kojeg često nije bilo i kojeg je ona trošila dolazilo je između njih do svađa. Svoju roditeljsku kuću prodao je sestri tužiteljice za iznos od 20.000 eura a bio je dogovor da će se prodati za 50.000 eura, s time da je ostatak Z. K. odradio centralnim grijanje, električarskim radovima i izvođenjem keramike na prvom katu, te ostalim sitnim radovima o kojima se tuženik nije mogao očitovati. Ne osporava da su financijsko pomogli i roditelji tužiteljice ali on taj novac nije vidio niti o kojem se iznosu radi, niti kako ga je tužiteljica potrošila dok je novac od kredita od 8.000 DEM potrošila na auto i potrebe djece. Kako se ne bi potpuno stalo s gradnjom nakon smrti roditelja počelo je prodavanje zemlje 2002. Z. M. za iznos od 10.000 eura s kojim iznosom su podmirili iznose na računima i to je podmiren minus na njegovom računu a drugo je uloženo u kuću. ...prodana je zemlja R. P. za iznos od 12.000 eura za koji iznos je uveden plin u kuću, . . . prodana je nekretnina Đ. M. za iznos od 2.000 eura koji iznos je potrošen za potrebe domaćinstva, a zadnja zemlja prodana je ... V. V. za iznos 11.000 eura koji iznos je bio na njihovom zajedničkom računu i tužiteljica je novac digla kao bi riješila svoje stambeno pitanje a njemu je ostavila svega 3.000 eura. Iz iskaza tuženika proizlazi da ga je tužiteljica za vrijeme trajanja braka nekoliko puta ostavljala i odlazila od njega, kao i da su imali zajedničku kasu u koju je on samo stavljao novac dok tužiteljicu za njezin novac nije pitao. Dopunski saslušan ... iskazao je da su njegovi roditelji kuću gradili do . . .a djelomično da je građena i sredstvima njega i tužiteljice u iznosu od oko 50.000 Dem. U kuću da je ulagano do .... a do.... je stan na drugoj etaži uređen kao što je bilo i u provedenom vještačenju ...

28. Sud je poklonio vjeru iskazima stranka u djelu u kojem su suglasni a suglasni su i iskazima saslušanih svjedoka. Tako je utvrđeno da su stranke nakon zaključena braka otišle živjeti i raditi u Nj. s time da je čitavo vrijeme tuženik bio zaposlen u M. dok je tužiteljica jedno vrijeme zbog nepoznavanja njemačkog i brige oko djece bila nezaposlena a zatim je radila pola radnog vremena, te je radila dodatne poslove kao i tuženik. Također je utvrđeno da su primanja tuženika bila znatno veća nego tužiteljice ali da je tužiteljica vodila brigu oko djece i cjelokupnog domaćinstava. Za vrijeme trajanja braka sagrađena je predmetna obiteljska kuća i to na gradilištu koje je još prije zaključenja braka tuženik dobio od svojih roditelja. Gradnja kuće trajala je do useljenja . . . (i do tada je kuća izgledala izvana kako je izgledala na prvom očevidu) ali od tada je još uređivana iznutra. Iz njihovih iskaza utvrđeno je i da su u gradnji sudjelovali i roditelji tuženika, i to otac tuženika (umro...., list 129) koji je vodio brigu oko gradnje, o materijalu, majstorima i slično i majka kuhanjem za radnike (umrla...., list 120) jer je životno i logično da se kuća nije samo gradila dok su stranke bile u Hrvatskoj, jer su mogle dolaziti samo na godišnji odmor, što je oko mjesec dana. Iz njihovih. Roditelji tuženika su i financijski pomagali gradnji a brat tužiteljice je pomagao svojim strojevima i radom. Sud smatra da iz njihovih iskaza proizlazi da su imali prihode iz rade s kojima su mogli financirati veći dio izgradnje kuće i snositi troškove života u Nj.

29.Sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja da su njegovi roditelji djelomično financirali i gradnju jer je u svom prvom iskazu i sama tužiteljica kazala s time da ista tvrdi da je pomagala i njezina rodbina i to brat, a financijski i roditelji. Da su financijski sudjelovali i roditelji tužiteljice ne osporava ni tuženik s time da tvrdi da novac koji su dali, tužiteljica nije utrošila u gradnju predmetne kuće već je novac potrošila za svoje osobne potrebe. Da je pomagao prilikom gradnje kuće i brat tužiteljice, ne osporava niti tuženik. U gradnji je pomagao i šogor tužiteljice Z. K. koji navodi da je pomagao objema strankama što mu sud nije povjerovao jer iz dokaznog postupka je utvrđeno da je svojim radom ustvari odrađivao dio kupoprodajne cijene za kuću koju mu je prodao tuženik. 30.Iz dokaznog postupak isto tako proizlazi da je tuženik prodavao svoju vlastitu zemlju koju je naslijedio te da je ulagao u kuću kako to on tvrdi, a što u svom prvotnom iskazu i sama tužiteljica ne osporava da je on prodavao zemlju ali tvrdi da je to trošio na potrebe svoje ljubavnice. Ipak sud smatra da je tuženik svoju zemlju prodavao nakon smrti roditelja od ... pa nadalje kada je veći dio kuće i izgrađen. Od prodaje je ponešto rađeno u unutrašnjosti kuće. Kao što je već rečeno, ono što je ulagao u kuću nakon prestanka bračne zajednice, odnosno nakon podizanja tužbe.... bez suglasnosti tužiteljice ne može se uzeti kao dio koji povećava njegov suvlasnički dio već u tom djelu ulaganja u dio tužiteljice tuženik bi imao samo obveznopravni zahtjev na isplatu, koji nije postavio. 31.Iz nalaza i mišljenja vještaka Z. R. od . . . (list 44-66) proizlazi da se radi o stambenoj obiteljsko kući koja se sastoji od podruma, prizemlja i potkrovlja tlocrtnih gabarita 11,25 x 15,70 m. Površina parcele iznosi 1414 m2, a površina koja se nalazi pod objektom je 124 m2. Kuća nije završena i ukupna tržišna vrijednost nekretnine je 1.209.582,65 kn (158.737,88 eura), od čega je vrijednost zemljišta 323.240,00 kn (42.419,95 eura), a vrijednost stambene zgrade je 886.342,65 kn (116,317,93 eura). Vrijednost obiteljske kuće po etažama je vrijednost potkrovlja 20.023,65 kn, prizemlja 355.368,45 kn i podruma 330.950,55 kn. Na navedeni nalaz stranke nisu imale primjedbi.

32.Iz nalaza i mišljenja vještaka Z. R. od . . . ( list 381-392), proizlazi da je vrijednost nekretnine kakva je bila u vrijeme prestanka bračne zajednice odnosno 1.1.2011. a prema današnjoj tržišnoj cijeni iznosi 178.825,65 eur/1.347.361,83 kn[1] . Vrijednost naknadno izvedenih radova od strane tuženika procijenjen je na 65.233,74 Eur/491.505,58 kn[1] . Prema stanju u kojem je nekretnina 2022. a nakon svih uloženih ulaganja tuženika nakon prestanka bračne zajednice, tržišna vrijednost cijele nekretnine je 227.611,73 Eur/1.714.940,65kn[1] od čega je vrijednost zemljišta od 1.333 m[2] iznosi 29.225,33 eur/220.198,27kn a vrijednost kuće 198.386,40 eura/1.494.742,38kn[1] . Izraženo u omjerima vrijednost zemljišta je 13/100 djela a vrijednost kuće 87/100 djela.

33.Tužiteljica nije imala prigovor na nalaz vještaka, ponovila je stav da eventualna ulaganje tuženika izvršena nakon razvoda braka, odnosno podizanja tužbe te čak i prvog provedenog vještačenja ne mogu utjecati na suvlasnički dio tužiteljice, jer ih je tuženik izvršio bez njene suglasnosti. Stoga da predmetni nalaz u djelu koji se odnosi na ulaganja tuženika valja zanemariti.

34.Tuženik je nalazu prigovorio u smislu da ne smatra točnim izračun vrijednosti zemljišta, jer vještak nije uzeo u obzir da se radi o atraktivnom zemljištu sa svim priključcima i da su cijene nekretnina nakon potresa 2019. porasle, a što se vidi iz cijena na Njuškalu. Na prigovore tuženika vještak se očitovao na ročištu ... te iskazao da je predmetni nalaz izrađen u skladu sa Zakonom o procijeni vrijednosti nekretnina donesenim ... godine, prema kojem se vještaci služe podacima iz e – nekretnina u kojima su uneseni kupoprodajni ugovori. Za predmetnu nekretninu iz navedene baze uzeta su tri ugovora sa karakteristikama zemljišta koje se procjenjuje što znači da su nekretnine u cjenovnom bloku Đ. i da su građevinsko zemljište. Stoga je izračun vrijednosti u nalazu i mišljenju izračunat prema parametrima danim iz e-nekretnina i prema navedenom zakonu. Posebno je napomenula da tuženik svoj prigovor temelji na navodima iz Njuškala koji prema Zakonu o procjeni nekretnina čl. 4 su vrijednosti volje kupca a ne rezultat prodaje. Nakon očitovanja vještaka tuženik je ustrajao na svojim prigovorima ali nije tražio

provođenje

novog

vještačenja.

35. Sud je poklonio vjeru nalazu vještaka jer smatra da je isti sačinjen argumentirano, studiozno i u skladu s pravilima struke a vještak je uspješno otklonio prigovore tuženika.

36. Kao što je rečeno bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice i potiče iz te imovine. Bračna stečevina je prije . . . zajednička imovina bračnih drugova u neodređenim dijelovima, a nakon toga suvlasnička zajednica u jednakim dijelovima. U ovom postupku nedvojbeno je utvrđeno da je zemljište na kojem je sagrađena kuća posebna imovina tuženika. Niti jedna od stranka nije predložila dokaze niti je nedvojbeno utvrđeno u kojoj fazi je izgradnja kuće bila do...., ali evidentno je da su do tada roditelji tuženika djelomično doprinosili gradnji kuće, kako radom tako i financijski a da u nekom manjem djelu pomagali i roditelji tužiteljice i njen brat svojim radom. Iz iskaza svjedoka proizlazilo bi da je kuća u većem djelu izgrađena do ... a prema ocjeni suda u 70% izgrađenosti, a u 30% nakon toga. Nije izgledno da su roditelji tuženika od ... do smrti.... odnosno 2001. nešto financijski pomagali.

37.Izgradnjom zgrade koja je zajednička imovina bračnih drugova na zemljištu koje je posebno vlasništvo jednog bračnog druga drugi bračni drug stekao je zajedničko vlasništvo i na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena kao i na zemljištu koje služi za redovitu upotrebu zgrade pa u takvom slučaju vrijednost posebne imovine treba računati u doprinos onog bračnog druga kojem je pripadala ta posebna imovina.

38.Doprinos roditelja jednog bračnog druga koji je dan upravo za tog bračnog druga uzima se kao doprinos toga bračnog druga. Sud smatra, da je doprinos tuženika i njegovih roditelja izgradnji do.... je 70 % a tužiteljice 30%., dok je doprinos izgradnji nakon.... do prekida faktične bračne zajednice (dakle stanje nekretnine... ) tuženika bio 60% a tužiteljice 40% ovo iz razloga što je dokazano da je dio izgradnje financiran iz posebne

imovine

tuženika

dobivene

prodajom.

39.Vještačenjem je utvrđeno da je izraženo u omjerima vrijednost zemljišta je 13/100 djela a vrijednost kuće 87/100 djela, dakle vrijednost kuće je 87 % vrijednosti cijele nekretnine.

40.Dakle, kada se uzme vrijednost kuće od 198.386,40 eura/1.494.742,38kn[1] proizlazi da je 70% tog iznosa 138.870,48 eura (vrijednost izgradnje do 1999.) a 30 % je 59.515,92 eura (vrijednost izgradnje nakon 1999.). Doprinos tužiteljice do 1999. je 30% dakle vrijednost od 41.661,14 eura (30% od 138.870,48 eura), a doprinos tužiteljice od 1999. je 40% dakle vrijednost od 23.806,37 eura ( 40% od 59.515,92 eura). Dakle vrijednost djela tužiteljice je 65.467,51eura (41.661,14 eura +23.806,37eura), a to je 32% vrijednosti kuće (100: 198.386,40= x : 65.467,51) a kako je vrijednost cijele kuće 87/% vrijednosti nekretnine proizlazi da je suvlasnički dio tužiteljice 32% od 87% odnosno ( 100:87=32:x) 27,84% cijele nekretnine. Kada se to stavi u omjere proizlazi da je suvlasnički dio tužiteljice 27,84% cijele nekretnine a tuženika 72,16 % ( i to 13% vrijednost zemljišta plus 59,16% (87%-27,84%) vrijednost građevine). Dakle utvrđeno je da tužiteljici pripada 27840/100000 djela nekretnine a tuženiku 72160/100000 djela predmetne nekretnine s osnova bračne stečevine s tuženiko .

41. Tužiteljica je tužbeni zahtjev postavila na 1/3 djela predmetne nekretnine, a kako bi 1/3 od 100000 djela iznosila 33333,33/100000djela a dosuđeno joj je 27840/100000 djela proizlazi da ju je za 5493,33/100000 djela valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci pod II. ove presude.

42. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st.5 i čl.155.ZPP-a, jer tužiteljica nije uspjela u neznatnom djelu tužbenog zahtjeva a zbog tog djela nisu nastali posebni troškovi. Tužiteljici zastupanoj po odvjetniku dosuđen je trošak parničnog postupka sukladno važećoj Tarifi (NN.142/12,103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22). kojom je tbr.48.st.3. propisano da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku.

32. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora (66.361,40eura/500.000,00 kn[1] ) i za sastav tužbe od 500 b u iznosu od 995,24 eura/7.500,00 kn[1] po Tbr.7/1, za sastav obrazloženih podneska od 28.4.2014., 13.2.2022., od 500 b u iznosu od 995,24 eura/7.500,00 kn[1] po Tbr.8/1, za zastupanje na ročištima 6.11.2012., 27.1.2016., za svako ročište od 125 b u iznosu od 248,86,00eura/ 1.875,00 kn[1] po Tbr.9/5., za zastupanje na ročištima 15.1.2013., 4.10.2013. očevid, 8.3.2017., 2.5.2017., 26.9.2017., 20.12.2017., 26.2.2018., 18.4.2018., 6.12.2021., 4.2.2022., 15.4.2022., 11.7.2022. očevid, 28.4.2923 i 19.5.2023. za svako ročište od 500 b u iznosu od 995,24 eura/7.500,00 kn[1] po Tbr.9/1., za zastupanje na ročištima 1.7.2013., 25.9.2014., 7.10.2015., 3.11.2016. za svako ročište od 250 b u iznosu od 497,71 eura/3.750,00 kn[1] po Tbr.9/1., prijedlog za povrat u prijašnje stanje od 17.2.2014. od 100 b u iznosu od 199,08 eura/1.500,00 kn[1] po Tbr.8/1, žalbu protiv rješenja od 17.2.2014. od 250 b. u iznosu od 497,71 eura/3.750,00 kn[1] po Tbr.10/5, žalba protiv presude od 6.6.2021. od 625 b u iznosu od 995,42 eur/9.375,00 kn[1] po Tbr.10/1. Dakle tužiteljici je priznat ukupan trošan na ime zastupanja u iznosu od 19.109,37eura/ 143.979,55 kn[1] .[1] Priznat joj je i trošak sudske na presudu u iznosu od 663,61 eura/5.000,00kn , na žalbu protiv presude 1.327,23eur/10.000,00kn[1] , na prijedlog za prijašnje stanje 331,78eura/2.500,00kn ( list 81- koliko je platila). Priznat joj je i trošak plaćenog predujma za vještačenje i izlazak sud komisije od 469,53 eur/3.500,00kn[1] ( list 34) i trošak plaćenog predujma za sudskog dostavljača od 117,20eur/15,56 kn[1] . Dakle priznat joj je trošak od ukupno 21.917,08 eura/ 165.145,20kn[1] . Nije joj priznat trošak sudske pristojbe na tužbu jer ju nije platila, kao niti na žalbu protiv rješenja o povlačenju tužbe jer niti je na nju pozvana niti ju je platila.

33. Tuženik se protivio djelomičnom sniženju tužbenog zahtjeva i zatražio je trošak za povučeni dio na ročištu na kojem je snižen tužbeni zahtjev 6.12.2021. troškovnikom od 17.1.22. i troškovnikom u podnesku od 18.5.2023.( list415). Tuženik ima pravo za trošak postupka za povučeni dio tužbe pa mu je isti i priznat sukladno čl. 158. st 1. u svezi čl. 193 ZPP-a. Tužiteljica je tužbom tražila da se utvrdi suvlasnicom nekretnine u ½ djela ( ili 6/12) a potom 1/3 djela ( ili 4/12). Tužiteljica je time podvukla svoj tužbeni zahtjev za 50% (6/12-4/12 = 2/12). Stoga je tuženiku priznat trošak u visini od 50% troška zastupanja od podnošenja tužbe do povlačenja odnosno priznat mu je trošak zastupanja i to za zastupanje na ročištima....,.... očevid, ....,....,....,....,....,....,.... za svako ročište od 500 b u iznosu od 995,24 eura/7.500,00 kn[1] po Tbr.9/1., za zastupanje na ročištima....,....,...., za svako ročište od 250 b u iznosu od 497,71 eura/3.750,00 kn[1] po Tbr.9/1., za sastav obrazloženog podneska od...., od 500 b u iznosu od 995,24 eura/7.500,00 kn[1] po Tbr.8/1, dakle na ime zastupanja u povučenom djelu iznos od 11.445,53 eur /86.236,35 kn. Odnosno 50% tog iznosa tj. 5.722,77 eura/ 43.494,93 kn + PDV 25% na taj iznos od 1.430,69eur/10.779,53 kn[1] odnosno sveukupno 7.153,46eur/ 54.368,66kn[1] . Priznat mu je i trošak građevinskog vještačenja i izlaska suda ukupno od 600,00eur/4.520,70 kn[1] .[1] Dakle priznat mu je trošak zastupanja za povučeni dio tužbe od 7.153,46eur/ 54.368,66kn (čime mu je priznato manje od zatraženog troška 80.000,00kn + PDV 20.000 kn) + 600,00eur/4.520,70kn[1] ukupno 7.753,46 eura/58.889,36kn[1] . Nije mu priznat zatraženi trošak zastupanja na ročištu.... jer tom ročištu pun tžn nije pristupio. nije mu priznat sastav podneska od.... jer u njemu dostavlja adrese predloženih svjedoka što ne treba snositi tužiteljica.

34. Kada se od dosuđenog troška tužiteljice 21.917,08 eura/165.145,20kn[1] odbije trošak priznat tuženiku 7.753,46 eura/58.889,36kn[1] proizlazi da je tuženik tužiteljici dužan naknaditi trošak postupka od 14.163,62eura/106.255,84 kn[1] , te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude. Tužiteljica nije zatražila zateznu kamatu na trošak postupka pa joj ista i nije dosuđena.

U Dugom Selu 28. lipnja 2023.

S U D A C:

Ranka Memišević v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja.

DNA:

1. tužiteljici po pun.-odvj. A.K.K.

2. tuženiku po pun.-odvj. Z.K.