REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 12/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. b. d.d., OIB ... iz Z., koju zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Odvjetničkom društvu P. i Š. d.o.o. u V., protiv tuženika M. M., OIB ..., iz S., kojeg zastupa punomoćnica M. N. T., odvjetnica u S., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1331/2022-4 od 2. kolovoza 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4669/13-28 od 30. rujna 2016., u sjednici održanoj 27. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1331/2022-4 od 2. kolovoza 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4669/13-28 od 30. rujna 2016.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.1. Procesno pravnim pitanjima naznačenim pod točkom 3. (3.1., 3.2.) prijedloga za dopuštenje revizije podnositelj ukazuje na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a, jer i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.
2.2. U odnosu na materijalnopravna pitanja pod točkom 4. (4.1., 4.2., 4.3.) naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije, valja reći to nisu pitanja koja ima u vidu odredba čl. 385.a ZPP, jer odgovor na ovako postavljena ovise o okolnostima svakog konkretnog slučaja, načinu vođenja postupka i provedenim dokazima. Dakle, odgovorima na ta pitanja se ne može uspostaviti pravni standard koji će ujednačiti sudsku praksu u odnosu na konkretne situacije. Za (revizijsko) izražavanje pravnog shvaćanja u pogledu primjene neke odredbe je bitan činjenični kontekst za primjenu te odredbe i ovaj sud svoje pravno shvaćanje u (eventualnoj) reviziji iznosi u okviru određene činjeničnopravne situacije, proizišle iz utvrđenja svakog konkretnog slučaja. Naime, sudske odluke na koje se predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva donesena je u bitnoj drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije koja je u konkretnom predmetu. Nadalje, u presudi Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2310/15-2 od 2. lipnja 2015. koja se dostavlja u prilogu prijedloga za dopuštenje revizije nije izraženo shvaćanje glede ovih pitanja pa ista nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP riješeno kao u izreci.
Zagreb, 27. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.
