REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 52 Pž-3843/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Mlinarić, predsjednika vijeća, te Raoula Dubravca suca izvjestitelja i Ane Cvitković, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IVICE STEINERA, Brezje Samoborsko, Siget I 25, Sv. Nedelja, OIB 91467129984, protiv tuženice DAVORKE HULJEV, iz Zagreba, Miramarska 13/D, OIB 34743014377, koju zastupa punomoćnik Igor Šeparović, odvjetnik iz Zagreba, radi utvrđenja i poništenja, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2008/2020 od 29. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 27. lipnja 2023.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2008/2020 od 29. travnja 2022. u točkama I. i II. njezine izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„I Utvrđuje se da je ništav Zaključak o prodaji nekretnine k.č.br. 2764/2 Siget I., dvorište i poslovna zgrada u ukupnoj površini 2102 čm, upisana u zk. ul. br. 6813 k.o. 325066 k.o. Sveta Nedjelja, kod Općinskog suda u Zagrebu, Zk. odjel Samobor, od dana 5. lipnja 2020. godine u stečajnom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu, poslovni broj St-858/14 i poništava se u cijelosti – zbog ništetnih pravnih radnji tuženika na okolnosti pogrešnog utvrđenja vrijednosti nekretnine protivno propisanim odredbama čl. 92. Ovršnog zakona, protivno Zakonu o procjeni nekretnina (NN 78/2015) i protivno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), a temeljem ništetnog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka za graditeljstvo ING EKSPERT d.o.o., Zagreb, Škrlčeva 39. II Utvrđuje se da je ništav Zapisnik s ispitnog ročišta od 25. studenoga 2018. godine u stečajnom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu, poslovni broj St-858/14 i poništava se u cijelosti – zbog ništetnih pravnih radnji tuženika na okolnosti sastavljanja tablice prijavljenih tražbina dostavljenih sudu, odbacivanjem i neunošenjem u tablicu uredno zaprimljene prijavljene tražbine tužitelja u iznosu od 17.600.000,00 kn, podobne za odlučivanje, a koji je odbačaj protivan izričitim zakonskim odredbama, prisilnim normama i pravnim stajalištem sudaca Visokog trgovačkog suda od 6. srpnja 2008. godine.
III Utvrđuje se da je ništav Zapisnik s izvještajnog ročišta od dana 28. studenoga 2018. godine u stečajnom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu, poslovni broj St-858/14 i poništava se u cijelosti i zapisnik i Odluke u zapisniku – zbog ništetnih pravnih radnji tuženika na okolnosti pogrešno iskazanog omjera glasova prisutnih vjerovnika na štetu tužitelja i okolnosti da je do pogrešno iskazanog 2 90.P-2008/2020 omjera glasova došlo odbacivanjem tražbine tužitelja u iznosu od 17.600.000,00 kn, podobne za odlučivanje, a koji je odbačaj protivan izričitim zakonskim odredbama, prisilnim propisima i pravnim stajalištem sudaca Visokog trgovačkog suda od 6. srpnja 2008. godine.
IV Utvrđuje se da je ništavo Rješenje o utvrđenim tražbinama od dana 3. siječnja 2019. godine u stečajnom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu, poslovni broj St-858/14 , i poništava se u cijelosti – zbog ništetnih pravnih radnji tuženika i okolnosti da se pobijano rješenje temelji na ništavom zapisniku s ispitnog ročišta i odbacivanju tražbine tužitelja od 17.600.000,00 kn, a koji je postupak tuženika protivan izričitim zakonskim odredbama, prisilnim normama i pravnim stajalištem sudaca Visokog trgovačkog suda od 6. srpnja 2008. godine.
V Utvrđuje se da je ništava Odluka da se neće pokretati parnica protiv Republike Hrvatske radi naknade štete od 22.263.448,00 kn u stečajnom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu, poslovni broj St-858/14, i poništava se u cijelosti – a opisana u točki 3. Izvještajnog ročišta od dana 28. studenoga 2018. godine – zbog ništetnih pravnih radnji tuženika i okolnosti da se Odluka temelji na ništavom zapisniku s Izvještajnog ročišta, na pogrešno iskazanom omjeru glasova na štetu tužitelja, na izričitoj povredi temeljnih načela ljudskih prava – na presumpciji nevinosti troškove parničnog postupka i sudske pristojbe ovog postupka prema određenju suda.
II. Nalaže se tužitelju Ivici Steineru iz Brezja Samoborskog, Siget I/25, Sv. Nedelja, da tuženici Davorki Huljev iz Zagreba, Miramarska 13/D, naknadi parnični trošak u iznosu od 228.125,00 kn u roku od 15 dana.“
2. Prema razlozima obrazloženja sud je našao da se pravilnost i zakonitost sudskih odluka u stečajnom postupku koje se donose u obliku rješenja i zaključka moguće ispitivati isključivo kroz sustav redovnih izvanrednih pravnih lijekova. Utvrđenje ništetnosti i poništaj može se zahtijevati jedino u odnosu na ugovore, a ne i u odnosu na sudske odluke i pojedine postupovne radnje u okviru sudskog postupka. Zbog toga je prvostupanjski sud tužbenih zahtjev našao neosnovanim.
3. Tužitelj pobija navedenu presudu zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom ukazuje na po, njegovom mišljenju, ostvarene nezakonitosti u stečajnom postupku nad Steiner d.o.o. u stečaju koje se odnose na postupak unovčenja imovine i donošenja odluka da se ne pokreće postupak protiv Republike Hrvatske radi naknade štete. Ukazuje i na odredbe Zakona o parničnom postupku kojima je propisano da je dopušteno dokazivati da su javnom ispravi neistinito utvrđene činjenice, a što bi se odnosilo na sadržaj odluka koje predlaže utvrditi ništetnim odnosno poništiti. Ukazuje i na propuste suda utvrditi postojanje lažnog iskaza tuženice na ročištima u stečajnom postupku nad Steiner d.o.o. u stečaju i iznosi tvrdnju da je tuženica neovlašteno odbacila prijavu njegove tražbine u stečaju što je sve od utjecaja na istinitost iskaza tuženice koja je obmanula skupštinu vjerovnika u stečajnom postupku. Nepravilnim smatra utvrđenu vrijednost predmeta spora jer je nakon pokretanja postupka došlo do razdvajanja parnicu u odnosu na tuženika Antu Galića zbog čega je vrijednost predmeta smanjena. Predlaže prihvatiti žalbu i posljedično istaknute tužbene zahtjeve odnosno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
4. Tuženik nije odgovorio na žalbu.
5. Žalba je osnovana.
6. Pobijanu presudu ovaj je drugostupanjski sud ispitao u skladu s odredbom članka 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje u tekstu: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
7. Pobijanu presudu nije moguće ispitati jer ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva i proturječi sama sebi i ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama odnosno izneseni razlozi su nejasni i proturječni, a ne može se ispitati koje je materijalno pravo prvostupanjski sud primijenio odlučujući o zahtjevima tužitelja.
8. Predmet postupka u pet istaknutih kumuliranih tužbenih zahtjeva je utvrđenje ništavosti sudskih odluka odnosno zapisnika u stečajnom postupku pred prvostupanjskim sudom u predmetu poslovni broj St-858/14 odnosno poništenje navedenih odluka odnosno zapisnika. Tužbom na utvrđenje u smislu čl. 187. st. 1. i 2. ZPP-a može se tražiti da se utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe. Tužba na utvrđenje može se podnijeti, dakle, samo u zakonom određenim slučajevima, pa se istom ne može tražiti utvrđenje da je neka sudska odluka ništetna, a kamoli da se kao posljedica ništetnosti poništava ta odluka odnosno zapisnik. Takav zahtjev kad bi i bio dopušten proturječio bi sam sebi. sudska presuda ništava i da ne proizvodi pravne učinke. Postupanje suda u prethodnom ispitivanju tužbe odnosi se i na poduzimanje mjera za otklanjanje nedostataka ako su takvi nedostaci otklonjivi. U konkretnoj situaciji prvostupanjski je sud prema stanju spisa rješenjem naložio tužitelju ispraviti tužbu na način „da postavi određeni tužbeni zahtjev prema tuženici u pogledu glavne stvari i sporednih traženja pod prijetnjom pravnih posljedica“ (list 145. spisa), a tužitelj je „uskladio tužbeni zahtjev“ (list 148. – 149. spisa), a prvostupanjski sud o tom zahtjevu nije odlučio, već je odlučio o zahtjevima istaknutim u tužbi koje je, kako je navedeno, „ispravio“.
9. Razlog ovakvog postupanja suda je nejasan jer je nejasno zbog čega je i kako sud odlučivao o osnovanosti zahtjeva o kojem očigledno nije mogao odlučivati. Rješenjem kojim je sud pozvao tužitelja „ispraviti“ tužbu je bespredmetno s obzirom na tužbene zahtjeve istaknute u tužbi. Dakle, pretpostavke za utvrđenje ništetnosti i pobijanja su različiti i jednim zahtjevom ne može se tražiti utvrđenje ništetnosti a ujedno i poništavanje neke odluke odnosno zapisnika. Pravilno prvostupanjski sud navodi da je pravilnost i zakonitost sudskih odluka podložna ispitivanju od strane žalbenog suda, ali predmet postupka nisu samo odluke već i zapisnici o provedenim radnjama u stečajnom postupku. Zbog toga se sud trebao određeno izjasniti o pojedinačno podnesenim zahtjevima ako je o njima moguće odnosno raspravljati u parničnom postupku. U protivnom iz izreke proizlazi da takav zahtjev nije osnovan, a što upućuje da ima situacija kad bi bio osnovan. Iz obrazloženja, pak, proizlazi da je protiv sudskih odluka protiv kojih je dopušten pravni lijek njihova pravilnost i zakonitost predmet ispitivanja u žalbenom postupku. Što je s odlukama protiv kojih nije dopuštena žalba i što je sa zapisnicima u sudskom postupku. O tome prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge niti je jasno u kojem slučaju bi sud mogao ispitivati pravilnost i zakonitost takvih vrsta sudskih odluka. Ako se pobijana odluka sagleda u cjelini to bi možda i bilo moguće. Prema tome prvostupanjski bi sud trebao prvenstveno sagledati predmet parničnog postupka, a potom s obzirom na tužiteljev zahtjev za pružanje pravne zaštite utvrditi je li takav zahtjev moguć, dopušten odnosno je li moguće poduzeti mjere za ispravak podnesene tužbe. Nakon toga bi sud mogao odlučiti o dopuštenosti odnosno osnovanosti podnesenih zahtjeva.
10. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti navedenu presudu i predmet vratiti na daljnji postupak u kojem će prvenstveno poduzeti mjere koje je ovlašten poduzeti tijekom prethodnog postupka kako je navedeno da bi mogao postupati u ovom predmetu.
Zagreb, 27. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća
Ivana Mlinarić
Broj zapisa: 9-3085a-1a3ef
Kontrolni broj: 0161a-bbb68-b3505
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Ivana Mlinarić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
