Baza je ažurirana 14.02.2026. zaključno sa NN 136/25 EU 2024/2679
1
Poslovni broj: 13 Gž R-7/2024-2
|
Republika Hrvatska Županijski sud u Zadru Zadar, Ulica plemića Borelli 9 |
||
|
Poslovni broj: 13 Gž R-7/2024-2 |
||
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u pravnoj stvari tužiteljice T.P., OIB: ….., iz S., koju zastupa punomoćnica M.R.Š., odvjetnica u S., protiv tuženice P. z.r.o.s.s.u.r., OIB: …., S…., koju zastupa zakonski zastupnik, a ovoga punomoćnici J.J. i A.J., odvjetnici u S., radi isplate, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-5114/2021-11 od 14. prosinca 2023., dana 2. veljače 2024.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-5114/2021-11 od 14. prosinca 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I/ Dužna je tužena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od veljače 2016.g. do siječnja 2017.g. u ukupnom iznosu od 961,29 EUR-a/ 7.242,84 kuna (fiksni tečaj konverzije: 1€= 7,53450 kuna) zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 81,65 € / 615,19 kuna teče
od 15. ožujak 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 81,29 € / 612,45 kuna teče
od 15. travanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 81,01 € / 610,40 kuna teče
od 15. svibanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 81,59 € / 614,76 kuna teče
od 15. lipanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 85,96 € / 647,70 kuna teče
od 15. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 83,84 € / 631,69 kuna teče
od 15. kolovoz 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 87,60 € / 660,01 kuna teče
od 15. rujan 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 79,85 € / 601,63 kuna teče
od 15. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 79,02 € / 595,38 kuna teče
od 15. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 82,16 € / 619,01 kuna teče
od 15. prosinac 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 82,16 € / 619,01 kuna teče
od 15. siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 55,16 € / 415,61 kuna teče
od 15. veljača 2017.
do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.
II/ Dužna je tužena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 886,17 eura/6.676,88 kn uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana 14. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena."
2. Protiv citirane presude u nedosuđujućem dijelu pod toč. II/ izreke žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, presuda u pobijanom dijelu preinači na način da se naknadi tužiteljici daljnji tršak, zajedno s troškom sastava žalbe, koji popisuje. U žalbi ističe kako joj sud prvog stupnja nije priznao popisani trošak za sastav podneska od 21. rujna 2023. kojim se točno određuje tužbeni zahtjev u punom iznosu, već samo 25%, te uopće ne navodi razloge zbog čega joj taj trošak nije priznat u punom iznosu, pa je time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka. Smatra da takav podnesak predstavlja obrazloženi podnesak koji je nužan trošak za vođenje parnice i za koji se treba priznati naknada u punom iznosu, sukladno Tbr. 8. st. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
3. Žalbu protiv citirane presude izjavila je tuženica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, te tuženici naknadi parnični trošak u cijelosti, zajedno s troškom sastava žalbe, koji popisuje, podredno da se ista presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe kako tužiteljica prije postupka i tijekom postupka nije dokazala, a sud prvog stupnja utvrdio, da tuženica ne želi dati podatke tužiteljici i da ih navodno izbjegava dati, a koji su zajednički za obje strane, pa je sud prvog stupnja kontradiktoran samom sebi pozivajući se na odredbu čl. 186.b st. 3. Zakona o parničnom postupku, kada je mišljenja da je tužiteljičina stupnjevita tužba osnovana. Tužiteljica je trebala dostaviti dokaz sudu da platne liste nije imala te da je zatražila od računovodstva tuženice i prije podnošenja tužbe, a što tužiteljica nije učinila. Nadalje, s obzirom da je tuženica saznala za svoju obvezu dostave tužbe to smatra da zakonske kamate mogu teći samo od saznanja za dugovanje. Pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Prigovara se i dosuđenom parničnom trošku.
4. Na žalbe nije odgovoreno.
5. Žalbe su osnovane.
6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 80/22), na koju u žalbi sadržajno ukazuje tuženica, budući da pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista može ispitati.
7. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. istoga Zakona.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od veljače 2016. do siječnja 2017., temeljem odredbe čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama zaključenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.
9. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, utvrdio kako je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovice temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju, budući da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta međugodišnjem tromjesečnog BDP, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto), slijedom čega je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.
9.1. Pri tome smatra kako je tužiteljica podnijela tužbu iz odredbe čl. 186.b st. 3. ZPP, budući da nije raspolagala potrebnom knjigovodstvenom dokumentacijom za izračun pripadajuće razlike plaće u utuženom razdoblju, a kojim podacima je raspolagala tuženica, kao poslodavac tužiteljice, te je određeni tužbeni zahtjev postavila odmah nakon što je tuženica dostavila potrebnu dokumentaciju.
10. Odredbom čl. 186.b st. 3. ZPP propisano je da u sporovima u kojima ne može postaviti određeni zahtjev prije nego što dođe do podataka koje mu tuženik ne želi dati premda njima raspolaže, a koje mu je prema sadržaju građanskopravnoga odnosa dužan dati odnosno koji se mogu smatrati zajedničkima za obje stranke, tužitelj može u tužbi istaknuti zahtjev kojim će zatražiti od suda da tuženika osudi na isplatu iznosa, predaju stvari ili prijenos prava čiju će visinu, količinu, odnosno istovjetnost odrediti tek nakon što mu tuženik dade potrebne podatke, odnosno tek nakon što se provede vještačenje ili izvedu drugi dokazi o podacima koje tuženik izbjegava dati.
11. Iz navedene odredbe proizlazi kako je, a prije no što tužitelj uopće može u tužbi istaknuti zahtjev kojim će zatražiti od suda da tuženika osudi na isplatu iznosa, tužitelj dužan od tuženika zatražiti dostavu podataka kako bi mogao postaviti određeni zahtjev, pa tek ukoliko mu tuženik te podatke ne želi dati, tada može podnijeti tužbeni zahtjev sukladno čl. 186.b st. 3. ZPP (stupnjevitu tužbu).
12. Tuženica je tijekom postupka isticala kako nisu ispunjeni uvjeti za podnošenje stupnjevite tužbe u smislu navedene zakonske odredbe, budući da tužiteljica nikada nije od tuženice zatražila dostavu evidencije o radu i rasporedu, te platne liste za utuženo razdoblje a sud prvog stupnja, zbog pogrešnog pravnog pristupa, na te okolnosti nije utvrdio činjenično stanje, odnosno nije utvrđivao je li se tužiteljica prije podnošenja predmetne tužbe obraćala tuženici radi dostave podataka na koje se poziva u podnesenoj tužbi.
13. Stoga je pred sudom prvog stupnja činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno slijedom čega je valjalo, temeljem čl. 370. ZPP, uvažiti žalbu tuženice, a podredno i žalbu tužiteljice izjavljenu na dio odluke o parničnom trošku, ukinuti presudu suda prvog stupnja i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.
14. U nastavku postupka sud prvog stupnja će kompletirati činjenično stanje na način da će utvrditi je li tužiteljica prije podnošenja predmetne tužbe od tuženice zatražila dostavu podataka na koje se poziva u tužbi, a nakon čega će donijeti novu odluku u predmetu te odlučiti o troškovima cijelog postupka.
Sutkinja
Katija Hrabrov
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.