REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 24 Pr-1238/2019-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Luciji Miše, u pravnoj stvari tužitelja M.S. iz M., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik P.K., odvjetnik u Z., protiv tuženika R.H., Ministarstva, OIB: …, kojeg zastupa odvjetništvo u Z., radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 25. travnja 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja P.K., odvjetnika i punomoćnika tuženika K.K., višeg državnog savjetnika, dana

21. lipnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku R.H., Ministarstvo, OIB: …, da tužitelju M.S. iz M., OIB: …, isplati iznos od 3.930,28 EUR* / 29.612,71 kn sa zakonskom zateznom

kamatom tekućom:

- na iznos od 2.470,22 kuna od 15.02.2014. godine

- na iznos od 97,01 kuna od 15.03.2014. godine

- na iznos od 329,93 kuna od 15.04.2014. godine

- na iznos od 1.635,26 kuna od 15.06.2014. godine

- na iznos od 1.522,78 kuna od 15.07.2014. godine

- na iznos od 8.193,66 kuna od 15.09.2014. godine

- na iznos od 182,47 kuna od 15.10.2014. godine

- na iznos od 2.281,31 kuna od 15.12.2014. godine

- na iznos od 729,83 kuna od 15.05.2015. godine

- na iznos od 4.058,61 kuna od 15.06.2015. godine

- na iznos od 1.365,86 kuna od 15.11.2015. godine

- na iznos od 624,76 kuna od 15.12.2015. godine

- na iznos od 705,62 kuna od 15.06.2016. godine

- na iznos od 401,07 kuna od 15.07.2016. godine

- na iznos od 481,29 kuna od 15.01.2017. godine

- na iznos od 518,18 kuna od 15.02.2017. godine

- na iznos od 60,01 kuna od 15.03.2017. godine

- na iznos od 78,27 kuna od 15.04.2017. godine

- na iznos od 719,99 kuna od 15.05.2017. godine

- na iznos od 104,36 kuna od 15.06.2017. godine

- na iznos od 903,71 kuna od 15.07.2017. godine

- na iznos od 57,38 kuna od 15.08.2017. godine

- na iznos od 53,45 kuna od 15.09.2017. godine - na

iznos od 43,89 kuna od 15.10.2017. godine

- na iznos od 130,75 kuna od 15.01.2018. godine - na

iznos od 408,78 kuna od 15.02.2018. godine - na iznos

od 354,43 kuna od 15.05.2018. godine

- na iznos od 1.004,02 kuna od 15.07.2018. godine - na

iznos od 95,77 kuna od 15.09.2018. godine

- na iznos od 0,01 kuna od 15.12.2018. godine,

sve do isplate, sve kamate izuzev zatezne kamate za iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, te sve kamate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. po stopi koja se određuje,

za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je

banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II./ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim potražuje isplatu zatezne kamate za iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom dosuđenom bruto iznosu.

III./ Nalaže se tuženiku R.H.j, Ministarstvo, OIB: …, da tužitelju M.S. iz M., OIB: …, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.469,47 EUR* / 18.606,25 kn sa zateznom kamatom koja teče od 21. lipnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je

obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u roku od 15 dana.

IV./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je bio zaposlen kod tuženika M.

– Zapovjedništvo, Središnjica sa sjedištem u

Z. na poslovima namještenika. Kako tuženik nije evidentirao ni isplaćivao tužitelju naknadu za ukupni prekovremeni rad u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka bio blagdan iako tužitelj koji je radio na dan blagdana koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za pripadajući dodatak za rad blagdanom ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, te kako tuženik tužitelju nije posljedično ispravno obračunao i ostale dodatke, to tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje isplatu iznosa od 29.612,71 kn sa zateznom kamatom koja teče od 15. u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, te naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troška parničnog postupka tuženiku.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora, Potvrdu o primitku, Prijemni broj pošiljke, Rješenje od 18.2.2013., Presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-2622/15 od 24.8.2018. Očitovanje M.-a

od 13.3.2019., Karton primanja radnika, Kartice djelatnika, Evidencije radnog vremena, Mjesečne evidencije radnog vremena i Aneks Ugovora o radu, Očitovanje M.-a od

11.11.2020., Raspored radnog vremena, te proveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Z.R.iz društva R.v. d.o.o.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih provedenih dokaza, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora i potvrdu o primitku razvidno je da je tužitelj 8.1.2019. podnio nadležnom državnom odvjetništvu zahtjev za mirno rješenje spora u kojem traži isplatu razlike plaće, stoga je ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe iz odredbe čl. 186.a ZPP-a.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlenik u Ministarstvu, Zapovjedništvo, Opslužna bojna, Opslužništvo administrativnog

sjedišta M.-a, Opslužni pododsjek vojarne „V.D.M.“, R. na

poslovima namještenika (Rješenje M.-a od 18.2.2013.) te da je raspoređen na

radno mjesto rukovatelja energetskog sustava, kao i da je rad tužitelja bio organiziran u turnusu i u smjenama (Očitovanje M.-a).

7. Među strankama je sporno pripada li tužitelju pravo na isplatu neisplaćenog dodatka na plaću za neplaćene prekovremene sate nastale zbog netočnog vrednovanja mjesečnog fonda radnih sati u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka bio blagdan kao i zbog netočnog vrednovanja cijene sata rada s obzirom na netočan obračun mjesečnog fonda sati rada, a koju razliku plaće bi tužitelj primio da su mu ispravno obračunati i isplaćeni dodaci na plaću po osnovi dodataka na plaću za minuli rad, dodatak za staž u državnim tijelima, dodatak za posebne uvjete rada, dodatak na plaću za prekovremene sate, sate rada subotama, nedjeljama,

blagdanima, noću, u smjenama i u turnusu, za ukupno utuženo razdoblje od siječnja 2014. do prosinca 2018.

8. Odredbom čl. 94. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14, 127/17, 98/19, dalje ZR), kao i odredbom čl. 86. ranijeg Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 149/09) je utvrđeno pravo na povećanu plaću "za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koje je zakonom određeno da se ne radi".

9. Sukladno točki V. Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“, broj: 66/14) redovno radno vrijeme tužitelja uređeno je u trajanju od 08,00 do 16,00 sati dnevno od ponedjeljka do petka, odnosno kao 40 sati redovnog rada tjedno. Nadalje,

točkom 24. Odluke o rasporedu radnog vremena propisano je kako državnim službenicima i namještenicima pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad,

rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, pripravnost za rad i slično u skladu s propisima o državnim službenicima i namještenicima.

10. Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 73/2013, 75/2015, 50/2016, 30/2018, 125/2019, dalje: ZSOSRH), koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013. u članku 48. propisuje da se na službenike i namještenike primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima.

11. Prema odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj: 93/08, 89/12, 104/13), kao i odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj: 112/17) plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaču su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

12. Osnovna plaća službenika prema odredbi čl. 44. KU/13, odnosno identično čl. 38. KU/17 uvećava se za rad noću 40%, prekovremeni rad 50%, rad subotom 25%, rad nedjeljom 35%, rad u drugoj smjeni 10%, dvokratni rad 10%, rad na blagdane, neradne dane i na dan Uskrsa 150%, rad u turnusu 5%. Navedeni dodaci međusobno se ne isključuju osim dodataka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

13. Također, predmetnim Kolektivnom ugovorom je utvrđeno da se radom u smjenama smatra svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca, u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana, da je rad u I. smjeni od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnim tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik i namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim tijelima.

14. Odlukom o dodacima na osnovnu plaću u Ministarstvu („Narodne novine“, broj: 92/18) propisano je da državni službenici i

namještenici zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u iznosu od 10%.

15. Uvidom u evidencije rada koje je priložila tužena utvrđeno je da je tužitelj u utuženom razdoblju radio prema različitom rasporedu.

16. Radi utvrđivanja visine potraživanja tužitelja provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku R.v. d.o.o. te je vještak u

svom nalazu i mišljenju naveo da iz evidencije rada koja prileži spisu slijedi da je tužitelj u razdoblju od kolovoza 2015. do prosinca 2018. radio prema različitom rasporedu, i to: po 16 sati (od 6 do 22 sata) koji rad je obračunat isplaćen kao rad u I. smjeni od 6

– 14 sati, te rad u II. smjeni od 14 do 22 sata, po 12 sati od 6 sati do 18 sati (obračunato

i isplaćeno kao 8 sati rada u I. smjeni od 6 do 14 sati, te 4 sata rada u II. smjeni od 14

do 18 sati), po 8 sati naizmjenično u smjenama (I. smjena od 6 do 14 sati, te II. smjena od 14 do 22 sata), po 12 sati u turnusu (od 6 do 18 sati odnosno od 18 sati do 6 sati),

povremeno u redovnom radnom vremenu od 8 do 16 sati, te nije koristio slobodne dane.

17. Iz nalaza i mišljenja vještak proizlazi iz kartice djelatnika i kartona primanja (obračuni plaća) slijedi da je tužitelju do prosinca 2015. za svaki mjesec isplaćen mjesečni fond sati (= mjesečni fond radnih sati + blagdani), bez obzira na broj ostvarenih sati rada (u nekim mjesecima tužitelj je ostvario manji, a u nekim mjesecima veći broj sati rada od mjesečnog fonda sati), pa posljedično tome tužitelju u mjesecima u kojima je ostvario više sati rada nisu isplaćeni prekovremeni sati, niti svi dodatci za ostvarene sate rada u turnusu, smjenama, noću, subotom, nedjeljom i blagdanom, da je u razdoblju od siječnja 2016. do konca izračuna tužena tužitelju broj prekovremenih sati uglavnom obračunavala i isplatila kao razliku između ostvarenih sati rada i mjesečnog fonda sati, a ne mjesečnog fonda radnih sati te da je tužena tužitelju u skladu s propisima važećim u utuženom razdoblju za sate koji su evidentirani u obračunima plaća ispravno isplatila dodatak za minuli rad, staž u državnim tijelima i dodatak za posebne uvjete rada te uvećanje osnovne plaće.

18. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da neisplaćeni dodatci za sate rada tužitelja koji se plaćaju s uvećanjem iznose ukupno 7.004,94 kn, a pojedini mjesečni iznosi su iskazani u Tabeli 2 nalaza i mišljenja dok je dospijeće svakog mjesečnog iznosa do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

19. Nalazu i mišljenju vještaka prigovorio je tužitelj navodeći da ukupan zbroj mjesečnih iznosa razlike plaće koji je vještak utvrdio iznosi 7.004,91 kn, a ne kako vještak navodi 7.004,94 kn, te da su nalaz i mišljenje nepotpuni jer vještak uopće ne iskazuje podatke za razdoblje od 8.1.2014. do 31.7.2015. te da i sam vještak naznačuje da ne raspolaže evidencijama radne angažiranosti tužitelja za ožujak,

svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2016. pa kako iz isplatnih lista proizlazi da je tužitelj ostvario rad u tim mjesecima, okolnost da tužena nije vodila točne i precizne evidencije radne angažiranosti ne može ići na štetu tužitelja.

20. Nakon prigovora tužitelja, sud je pozvao tuženu da dostavi gore navedenu dokumentaciju što je tužena i učinila te uz to dostavila i očitovanje M.a iz kojeg proizlazi da u arhivi postrojbe nisu pronađene dnevne evidencije radnog vremena za ožujak, svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2016. jer voditelj Opslužnog pododsjeka „V.D.M.“ R. koji nije više pripadnik postrojbe i koji je bio dužan voditi dnevne

evidencije pripadnika citiranog pododsjeka, iste nije vodio te one ne postoje u arhivi postrojbe. U očitovanju se navodi da je međutim, u arhivi pronađen raspored radnog vremena djelatnika termoenergetskog postrojenja Opslužnog pododsjeka „V.D.M.“ R. iz kojeg je razvidan rad tužitelja prikazan po smjenama i danima i koji

se dostavljaju u spis.

21. Nakon dostave prethodno navedene dokumentacije vještak je dopunio nalaz i mišljenje te obračunao neisplaćene bruto dodatke za sate rada tužitelja koji se plaćaju s uvećanjem u ukupnom iznosu od 8.111,64 kn te iskazao mjesečne iznose u Tablici.

22. Tužitelj je ponovo prigovorio nalazu i mišljenju navodeći da je nepotpun jer za razdoblje od 8.1.2014. do 31.7.2015. vještak ne iskazuje podatke o razlici plaće te preložio da vještak za to razdoblje izradi izračun razlike plaće primjenom metode koju je koristio u inicijalnom nalazu i mišljenju za preostali dio utuženog razdoblja.

23. Vještak je u dopuni nalaz i mišljenja obuhvatio razdoblje od siječnja 2014. do srpnja 2015. te dao izračun dodataka na pojedine vrste odrađenih sati rada odnosno neisplaćenih bruto dodataka primjenom iste metodologije obračuna kao i u nalazu i mišljenju i prethodnoj dopuni. Tako iz dopune nalaza i mišljenja proizlazi da za razdoblje od siječnja 2014. do prosinca 2018. neisplaćeni bruto dodatci za sate rada tužitelja koje se plaćaju s uvećanjem iznose ukupno 29.612,71 kn te da su pojedini mjesečni iznosi dani u stupcu „s“ Tabele 2b nalaza, a dospijeće svakog mjesečnog iznosa razlika je do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

24. Tužitelj nakon dopune nalaz i mišljenje nije imao prigovora, dok je tužena prigovorila da je vještak u osnovnom nalazu i mišljenju na str. 3 naveo da je uvidom u evidencije rada utvrdio da tužitelj u razdoblju od kolovoza 2015. do prosinca 2018. nije koristio slobodne dane pa da od utvrđenih sati prekovremenog rada nije oduzimao slobodne dane pa da nije jasno je li vještak u dopunskom financijskom vještačenju od ostvarenih prekovremenih sati rada oduzimao nesporno iskorištene slobodne dane, jer da vještak o tome ne daje nikakvo obrazloženje u dopuni, već da samo navodi da je kod izrade dopune primijenio metodologiju kao u osnovnom nalazu, što bi značilo da slobodni dani nisu oduzimani niti u dopunskom financijskom vještačenju te zaključuje da prekovremeni sati rada tužitelja trebaju biti umanjeni za sate iskorištenih slobodnih dana.

25. Navedeni prigovor tužene je u cijelosti neosnovan te se radi o prigovoru pravne naravi o kojemu stav iznosi sud. Ovo stoga što tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje razliku plaće s osnova, kako to proizlazi iz dokaznog postupka i priležeće dokumentacije, netočno obračunatog redovnog mjesečnog fonda radnih sati zbog netočnog vrednovanja mjesečnog fonda radnih sati u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka bio blagdan pa je tužitelju netočno utvrđen stvarno odrađeni radni angažman i posljedično cijena sata rada zbog čega su mu netočno isplaćeni i dodatci na plaću. Prema tome, tužena nije tužitelju evidentirala ni isplaćivala naknadu za prekovremeni rad u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka bio blagdan pa je u tim mjesecima nastala i razlika u plaći. Kada je tužitelj radio na dan blagdana koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za pripadajući dodatak za rad blagdanom, a ukoliko tako ostvareni odrađeni sati na kraju mjeseca prelazi mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate rada. Imajući u vidu navedeno, ostvarivanje i korištenje slobodnih dana po različitim osnovama niti ne utječe na predmet spora jer razlika plaće proizlazi iz propusta tužene da pravilno vrednuje i obračuna naknadu za ukupni prekovremeni rad zbog pogrešnog obračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati tužitelja.

26. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje te dopune stalnog sudskog vještaka, s obzirom da je isti dan po stručnoj osobi nakon izvršenog uvida u dokumentaciju te je valjano obrazložen, a o prigovoru tuženika je sud prethodno u presudi iznio stav. 27. Slijedom svega navedenog, usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja specificiran prema zadnjoj dopuni s obzirom da je ista izrađena temeljem cjelokupne dokumentacije za cijelo utuženo razdoblje, te je odlučeno kao u izreci.

28. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od 15. u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno odredbi članka 29. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO) i članka 92. stavka 3. ZR. 29. Zatezne kamate se ne dosuđuju na cjelokupni iznos razlike bruto plaće iz razloga što se temeljem čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja prema propisima koji važe na dan isplate prilikom svake isplate. Čl. 45. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 16/08, 2/09,146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl.

14. toga zakona i čl. 11., 12. i 15. toga Pravilnika umanjenog za plaćanje i obračunate doprinose za obvezana osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl.12. st. 9. i č l. 16. st. 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. istog zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od ne samostalnog rada kao porez po odbitku. Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koji čine uz neto plaću i doprinose sastavne dijelove bruto plaće, dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi porezi na dohodak i prirezu poreza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju. U tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na dosuđeni bruto iznos je neosnovan.

30. U odnosu na prigovore litispendencije i presuđene stvari koje je tuženik istaknuo tijekom postupka, valja navesti da sud iste ocjenjuje neosnovanima. Ovo stoga jer tužitelj u ovoj pravnoj stvari potražuje razliku plaće s osnova netočno obračunatog redovnog mjesečnog fonda radnih sati zbog netočnog vrednovanja mjesečnog fonda radnih sati u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka bio blagdan uslijed čega je tužitelju netočno utvrđen stvarno odrađeni radni angažman, a time i cijena sata rada zbog čega su tužitelju netočno isplaćeni i dodatci na plaću, kako je to prethodno utvrđeno, dok je u spisu poslovni broj: Pr-2622/15 koji se vodio između istih stranaka i koji je pravomoćno okončan te koji je priklopljen radi uvida, predmet postupka bilo pitanje isplate dodatka na plaću za sate koji su evidentirani, ali za te sate nisu bili plaćeni dodaci na plaću.

31. S obzirom da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno radi donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari, to sud nije provodio daljnje predložene dokaze kao nepotrebne i neodlučne.

32. Tužitelju je temeljem čl. 154. st. 5. te 155. ZPP-a priznat trošak parničnog postupka, a koji trošak se sastoji od troška zastupanja po punomoćniku u osobi odvjetnika, te je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

33. Tužitelju je priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora – 1.500,00 kn (Tbr. 28), sastava tužbe – 1.500,00 kn (Tbr. 7/1), sastava podnesaka od 14.5.2019.,

4.12.2019., 15.7.2020. i 1.9.2021. – svaki po 1.500,00 kn (Tbr. 8/1), sastava podnesaka od 19.2.2019., 18.1.2022. i 25.7.2022. – svaki po 375,00 kn (Tbr. 8/3) i pristupa na ročišta 11.6.2019. i 25.4.2023. – svako po 1.500,00 (Tbr. 9/1), što uz 25% PDV-a (3.281,25 kn) te trošak vještačenja u iznosu od 2.200,00 kn ukupno iznosi 18.606,25 kn.

34. Tužitelju je na dosuđeni parnični trošak priznata i kamata koja teče od presuđenja do isplate temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 93/14 i 73/17) po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

35. Tužiteljev zahtjev za naknadom troška pristupa na ročište za objavu odbijen je jer u smislu čl. 335. ZPP-a otpravak presude može preuzeti u pisarnici suda ili putem e-Oglasne ploče, pa taj trošak nije bio potreban za vođenje spora (čl. 155. st. 1. ZPP- a).

36. Zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška odbijen je jer tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, koji ionako čini sporedno potraživanje, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi (čl. 154. st. 5. ZPP-a).

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 21. lipnja 2023.

Sutkinja:

Lucija Miše, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u roku od 15 dana.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja 2.

Tuženiku po OGDO