Ps-14/19.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja: H.

G., OIB: …, kojeg zastupa

punomoćnica D. J., odvjetnica iz S., protiv

tuženika: T. T., OIB: …, koju

zastupaju punomoćnici, odvjetnici u OD L. – V. &

partneri, radi iseljenja i predaje u posjed, i u pravnoj stvari

tužitelja: T. T., OIB: …, , koju

zastupaju punomoćnici, odvjetnici u OD L. – V. &

partneri, protiv tuženika H. G., OIB: …,

kojeg zastupa punomoćnica D. J., odvjetnica

iz S., radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o

najmu stana sa zaštićenom najamninom, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 3. svibnja 2023. u prisutnosti punomoćnice tužitelja D. J.,

odvjetnice iz S. i punomoćnika tužene M. L., odvjetnika iz O. D. L. – V. & partneri, 21. lipnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev:

1. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana iseliti iz dijela nekretnine označene kao č.z. 2537/1 (k.č.z. 12512/3) i č.z. 2538 (k.č.z. 12512/2) K.O. S., anagrafske oznake …, upisanog kao etažno vlasništvo E-1 i to baš onog dijela koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, stan na etažama 2. kata i potkrovlja ukupne površine 83,44 m2, koji se sastoji od hodnika i dvije sobe na etaži 2. kata te hodnika, dvije sobe, kuhinje i wc-a na etaži potkrovlja te ga predati tužitelju u posjed slobodnog od osoba i stvari.

2. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 703,43 eura/5.300,00 kuna zajedno sa zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena tekući od presuđenja, dakle od 21. lipnja 2023. do isplate.

II. Odbija se protutužbeni zahtjev:

„I. Nalaže se tužitelju-protutuženiku da u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude sklopi s tuženom-protutužiteljicom slijedeći:

UGOVOR O NAJMU STANA SA ZAŠTIĆENOM NAJAMNINOM

Članak 1.

Tužitelj-protutuženik H. G. (OIB: …) iz …15, kao

Najmodavac daje, a Tužena-protutužiteljica T. T. (OIB: …) iz …, kao Najmoprimac, prima u najam dio

nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda, Zemljišnoknjižnog odjela označena kao ZGR 2537 /1, KUĆA I DVOR, ukupne površine 35m2, Zk. Ul. 14, KO. …, i to baš onog dijela stan na etažama 2. kata i

potkrovlja ukupne površine 83,44 m2, koji se sastoji od hodnika i dvije sobe na etaži 2. kata te hodnika, dvije sobe, kuhinje i wc-ana etaži potkrovlja, sve sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka za graditeljstvo M. Š. L. koje vještvo čini sastavi

dio ugovora.

Najmoprimac ima pravo korištenja zajedničkih prostorija i dijelova zgrade.

Članak 2.

Ugovorne strane suglasne ugovaraju zaštićenu najamninu na temelju članka 7.

Zakona o najmu stanova (NN 91/96, 48/98, 66/98, 22/06) u iznosu od 177,77 kn. Zaštićena najamnina se plaća svakog mjeseca na račun najmodavca IBAN br. HR …, koji se vodi kod .. banke d.d., najkasnije do 15-og

dana u mjesecu za tekući mjesec.

Prilog ovom Ugovoru je izračun visine mjesečne zaštićene najamnine od 6.studenog 2019.godine.

Članak 3.

Najmoprimac se, uz najamninu obvezuje plaćati i komunalnu naknadu koja tereti predmetni stan, kao i ostale troškove u svezi s predmetnim stanom.

Članak 4.

Najmodavac daje najmoprimcu stan koji je predmet ovog ugovora u stanju u kojem se nalazi na dan sklapanja ovog Ugovora

Članak 5.

Ugovorne strane su suglasne da će najmodavac snositi troškove održavanja stana u okviru raspoloživih sredstva i troškova na redovitom održavanju zajedničkih dijelova zgrade (krov, stubište ... ).

Članak 6.

Najmoprimac se predmetnim stanom može koristiti samo za stanovanje, a zajedničkim dijelovima i uređenjima u zgradi i zemljištem koje služi redovitoj uporabi zgrade, samo u skladu s njihovom namjenom.

Članak 7.

Najmoprimac ne može dati drugoj osobi stan u podnajam ili ga iznajmljivati za privremeni smještaj.

Članak 8.

Najmoprimac je dužan jedanput u dva mjeseca dopustiti najmodavcu ili osobi koju najmodavac ovlasti, uz njihovu prethodnu pisanu najavu, pregledati stan i ostale prostorije kojima se koristi na temelju ovog ugovora i to radnim danom u vremenu od 10-12 sati, a u slučaju oštećenja ili radi sprečavanja štete i izvan tog vremenskog perioda.

Članak 9.

Ovaj ugovor zaključuje se na određeno vrijeme s rokom važenja do 1. rujna 2023. godine.

Članak 10.

Otkaz ili raskid ovog ugovora najmodavac može dati samo iz razloga i na način utvrđen odredbama Zakona o najmu stanova.

Članak 11.

Najmoprimac je u obvezi koristiti se stanom, zajedničkim dijelovima i uređenjima u zgradi i zemljištu koje služi za uporabu zgrade na način da ih čuva od oštećenja.

Najmoprimac ne smije obavljati preinake u stanu i zajedničkim prostorijama bez prethodne pisane suglasnosti najmodavca.

Članak 12.

Na sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Ugovora, a koja nisu definirani ovim Ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona o najmu stanova.

II. U slučaju da tužitelj-protutuženik ne postupi po nalogu suda i ne sklopi Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom iz toč. I. ove presude, ova presuda u cijelosti zamjenjuje Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom.

III. Nalaže se tužitelju-protutuženiku naknaditi tuženoj-protutužiteljici parnični trošak zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do konačne isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.ʺ

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 31. siječnja 2019., se navodi kako je tužitelj vlasnik za cijelo trosobnog stana sagrađenog na čest. zgr. 2537/1 Z.U. 14 KO. … upisanog kao etažno vlasništvo (E-1). Predmetni stan u naravi predstavlja dvoetažni stambeni prostor na prvom i drugom katu zgrade sagrađene na predmetnoj nekretnini. Tužena koristi dio predmetnog stana i to prostor na drugom katu zgrade bez ikakvog pravnog osnova, dakle kao nesavjestan posjednik. Budući tužena odbija dobrovoljno iseliti iz dijela predmetnog stana vlasnosti tužitelja, predlaže donošenje presude kojom će se tuženoj naložiti da iseli iz dijela stana koji je položen na rugom katu zgrade oznake čest. zgr. 2537/1 k.o. …, a upitano kao etažno vlasništvo (E-1), anagrafske oznake …, te da taj dio stana slobodan od osoba i stvari preda u

posjed tužitelju.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 11. travnja 2019., tužena je predložila odbaciti tužbu tužitelja kao preuranjenu, obzirom je člankom 28.c stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova (ʺNarodne novine“ broj 68/18.) propisano da su zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari i predmnjevani najmoprimac, dužni iseliti iz stana najkasnije do 1. rujna 2023., ako sa najmodavcem, odnosno vlasnikom stana nisu sklopili novi ugovor o najmu stana ili ako ovim Zakonom nije propisano drugačije, dok je stavkom 3. istog članka propisano da najmodavac odnosno vlasnik može pokrenuti tužbu radi iseljenja ako se najmoprimac, zaštićeni podstanar, odnosno predmnjevani najmoprimac ne iseli iz stana u propisanom roku. Tužena je osporila tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnivanim navodeći da nije točan navod tužitelja kako tužena koristi stan na II katu bez valjane pravne osnove. Naime, nekadašnji nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu koji se nalazi na II katu i potkrovlju kuće anagrafske oznake …., sada pok. I. T. – otac tužene je zajedno sa svojom

obitelji koristio predmetni stan još od 1945. na način da je otac tužene bio nositelj stanarskog prava, a tužena član njegovog obiteljskog domaćinstva. Tužena je kao kći svog oca jedina postala nositeljicom stanarskog prava 1973. i od tada ga nesmetano koristi. Tužena nikada nije napustila predmetni stan, nego i danas u njemu živi, a koji stan na II katu je povezan s potkrovljem i kao takav čini jednu samostalnu uporabnu cjelinu. Naime, predmetni stan bio je ranije u vlasništvu A. P. kojega je kasnije za cijelo naslijedio sin A. A.. Međutim nakon stupanja na snagu

Zakona o najmu stanova 5. studenog 1996. (ʺNarodne novineʺ broj: 91/96. od 28. listopada 1996.), tužena je pokušala doći do nasljednika pok. A. P. – A.

A. kao novog vlasnika, sve kako bi s istim zaključila ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, ali bezuspješno. Tužena je podnijela Zahtjev za otvaranje sudskog pologa 6. rujna 2002. te je sve do 2005. sukladno Rješenju suda pod poslovnim brojem R1-493/01. plaćala zaštićenu najamninu na depozit suda, kada ju je A. A. i preuzeo. Od tada tužena uredno na račun A. A. plaća

zaštićenu najamninu. Dakle, tužena je s A. A. u odnosu na sporni stan

na II katu i potkrovlju sklopila usmeni Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, zbog čega ista ima svako zakonsko pravo isti koristiti. Naime, prava i obveze zaštićenog najmoprimca – ovdje tužene stečena su na temelju članka 30.

stavak 2. Zakona o najmu stanova, dakle po sili zakona, ukoliko postoje prava i da tužena svakog mjeseca plaća zaštićenu najamninu, tada se ne može reći da ne postoji ugovorni odnos, samo zbog toga što Ugovor o najmu nije sklopljen u pisanoj formi. Ugovori za koje se traži da budu sklopljeni u pisanoj formi, a sačinjeni su usmeno, proizvode pravne učinke i smatraju se pravno valjanim ako su izvršeni u pretežitom dijelu. Također tužena za cijelo vrijeme trajanja Ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom plaća komunalnu i vodnu naknadu, a što u cijelosti osnažuje navode tužene da je Ugovor o najmu sa zaštićenom najamninom i sklopljen. A.

A., preko svoje punomoćnice M. P., dopisom od 31. listopada 2013.

ponudio je tuženoj da se iseli iz stana na II katu i potkrovlju s time da joj A. A.

osigura doživotno stanovanje/plodouživanje na drugom stanu koji po površini odgovara potrebama stanovanje jedne osobe ili da joj A. A. isplati novčani iznos koji bi bio predmet dogovora. Tužena je pristala na prijedlog A. A. i predložila da joj se osigura smještaj u drugom stanu sa pravom nesmetanog doživotnog plodouživanja. Ove činjenice i dokazi idu u prilog tvrdnji da je između tužene i A. A. postojao usmeni dogovor, odnosno Ugovor o najmu stana na

II katu sa zaštićenom najamninom.

Slijedom svega iznesenog tužena navodi kako je razvidno da je tužba radi iseljenja neosnovana, a posebno uzimajući u obzir da tužena na temelju valjanog pravnog osnova koristi i stanuje u predmetnom stanu. Tužena nikada isti nije koristila suprotno odredbama Zakona o najmu stanova (ʺNarodne novineʺ broj 91/96.) a kako je to propisano člankom 19. stavkom 1. i člankom 40. ZNS-a.

Slijedom iznesenog, tužena je predložila u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja i istog obvezati na naknadu troška tuženoj.

3. 29. svibnja 2019. tužena je podnijela protutužbu pod poslovnim brojem Ps- 66/19., a predmet koje je sklapanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom i to baš stana na č.zgr. 2537/1 z.u. 14 k.o. S. E. -1.

4. Tužitelj se usprotivio svim navodima protutužbe. Tužitelj se poziva na članak 33. stavak 1. Zakona o najmu stanova prema kojem je najmoprimac dužan podnijeti zahtjev za sklapanje ugovora o najmu u roku od 6 mjeseci. S obzirom da je navedeni rok protekao, najmoprimac je izgubio status. Isto tako, tužena ne može tražiti sklapanje ugovora o najmu na cijeli stan jer bespravno koristi samo dio stana.

5. Raspravnim rješenjem od 7. listopada 2020. pripojeno je raspravljenje po protutužbi i tužbi te se postupak nastavio voditi pod jedinstvenim brojem Ps-14/19.

6. Podneskom od 2. svibnja 2023. tužitelj-protutuženik je uredio tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u točki I. izreke.

7. Podnescima od 5. listopada 2020. i 2. svibnja 2023. tužena-protutužiteljica je uređivala protutužbeni zahtjev da bi konačno isti uredio na ročištu od 3. svibnja 2023., a kako je to navedeno u točki II. izreke.

8. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige, zemljišnoknjižnog odjela S., za K.O. …, Ugovora o korištenju stana na

ime T. I. iz 1967., Rješenja Općine … na ime tužene iz 1973., Ugovora o

korištenju stana na ime tužene od 22. studenog 1977., Zapisnika o bodovanju stana od 21. ožujka 1988., Ugovora o korištenju stana od 22. studenog 1977., Uvjerenja Područnog ureda za katastar nekretnina, KLASA: 935-08/14-01/3992, URBROJ: 541-26-02/5-14-2 od 4. studenog 2014., Potvrde Općinskog suda …,

Zemljišnoknjižnog odjela … od 29. listopada 2014., Rješenja O. S. od 9.

travnja 1973., Zahtjeva za otvaranje sudskog pologa, preslika naloga za plaćanje,

Potvrde … županije od 3. travnja 2019., Izračuna mjesečne

zaštićene najamnine na dan 29. studenog 2002., uplatnica – naloga klijenta za 2016., 2017., 2018., 2019. te za razdoblje od siječnja do listopada 2020., Potvrde Grada … od 23. rujna 2020., Prekršajnog naloga Prekršajnog suda …, Stalne službe … broj Pp-43J-3023/13 od 11. studenog 2013., pisanog nalaza i mišljenja sudske vještakinje M. Š. L. od 26. siječnja 2022., Ugovora od korištenju stana pod brojem 005-321 od 9. prosinca 1967., izračuna od 21. svibnja 1988., saslušanjem tužitelja H. G. i tužene T. T. u svojstvu

parničnih stranaka.

9. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

10. Tužbeni zahtjev je osnovan.

11. Protutužbeni zahtjev nije osnovan

12. Među strankama sporna je osnovanost i tužbenog i protutužbenog zahtjeva.

13. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige z.u. 14 k.o. S. utvrđeno je da ja na stanu koji se sastoji od 3 sobe na č.zgr. 2537/1 upisan G. H., E-1-etažno

vlasništvo s neodređenim omjerima.

14. Čitanjem Ugovora o korištenja stana od 9. prosinca 1967. utvrđeno je da je nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi u potkrovlju u Ulici …određen T. I..

15. Čitanjem Ugovora o korištenju stana od 22. studenog 1977. utvrđeno je da je isti sklopljen između T. T. i Poduzeća …. Novi korisnik

stanarskog prava A. P. na stanu koji se nalazi u zgradi … –

potkrovlje – dok se T. M. istim Ugovorom obveza plaćati naknadu za

korištenje stana.

16. Čitanjem Uvjerenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar , Odjela za katastar nekretnina, Klasa: 935-08/14-01/3992, Ur.broj. 541-26-

02/5-14-2 od 4. studenog 2014. utvrđeno je da se istim potvrđuje da T.

T. nije upisana u katastarskim operatima koji su u nadležnosti područnog ureda za katastar S..

17. Čitanjem potvrde Općinskog suda, Zemljišnoknjižnog odjela od

29. listopada 2014. utvrđeno je da se istom potvrđuje da Terzić Tomislava nije upisana kao vlasnik nekretnine.

18. Čitanjem Rješenja Općine Split – Sekretarijata za upravno pravne poslove – Odsjeka za radne odnose, stambene poslove i društvene službe od 9. travnja 1973.

utvrđeno je da se istime utvrđuje da je T. T. stekla svojstvo nositelja stanarskog prava na stanu položenom na II. katu zgrade ulica … nakon trajnog napuštanja stana po ocu koji je bio evidentiran kao nositelj stanarskog prava.

19. Čitanjem zahtjeva T. T. za otvaranje sudskog pologa utvrđeno je:

- da se u istom navodi da se najamnina ne plaća o 1. siječnja 1998., a sve iz razloga jer predlagateljica T. T. nije znala kome se treba obratiti

- da je predloženik T. A.

- da se moli sud da donese rješenje o otvaranju sudskog pologa za polaganje zaštićene najamnine

- da je zahtjev podnesen 6. rujna 2002.

20. Čitanjem naloga za plaćanje-priznanica utvrđeno je da je tužena- protutužiteljica T. T. u različitim vremenskim razdobljima tijekom 2003.,

2004. i 2005. na račun Općinskog suda uplaćivala zaštićenu najamninu u iznosima od 204,00 kuna, 200,00 kuna, 604,44 kuna, 302,22 kuna, 100,74 kuna.

21. Čitanjem naloga klijenta P. utvrđeno je da je T. T. na

račun A. A. za različita vremenska razdoblja i to za 2014., 2013., 2009., 2010., 2012., 2011., 2008., 2006., 2005., 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. na račun A. A. uplaćivala različite iznose.

22. Čitanjem Potvrde … utvrđeno je da

se istom potvrđuje da T. T. na dan 3. travnja 2019. nema duga po osnovi komunalne naknade i naknade za uređenja voda za stan ….

23. Čitanjem Izračuna zaštićene najamnine od 29. studenoga 2002. utvrđeno je da je ista utvrđena u iznosu od 100,74 kuna za stan na adresi … broj …, potkrovlje. Kao najmodavac naveden je A. (T.) A., a kao najmoprimac

T. T..

24. Čitanjem dopisa od 23. studenoga 2013. odvjetnice A. V. odvjetnici

M. P. utvrđeno je da se u istom navodi da je T. T. spremna iseliti iz

stana u kojem živi S., …, na način da joj se osigura stanovanje u

drugom stanu.

25. Čitanjem dopisa o 31. listopada 2013. odvjetnice M. P. odvjetnici

A. V. utvrđeno je da se u istom navodi da je A. A. voljan sa

T. T. urediti međusobne odnose u vezi predmetnog stana.

26. Čitanjem Izračuna zaštitićene najamnine od 19. listopada 2020. utvrđeno je a je ista utvrđena u iznosu od 177,77 kuna za stan na adresi …broj ...

Kao najmodavac naveden je H. G., a kao najmoprimac T. T..

27. Čitanjem prekršajnog naloga Pp-43 J 3023-13 Prekršajnog suda,

Stalna služba od 11. studenog 2013. utvrđeno je da je istim okrivljena E.

G. Š. što je 13. kolovoza 2013. u ulici … narušavala javni

red i mir na način da je fizički pripriječila put T. T. do kuće zahtijevajući da

se ista iseli iz stana koji je njeno vlasništvo te je od nje tražila da joj preda ključeve stana, radi čega joj je izrečena novčana kazna.

28. Iz iskaza tužitelja H. G. proizlazi da je od 2016., a na temelju darovnog ugovora kojeg je isti sklopio sa svojom majkom E. Š. G.,

postao vlasnik predmetnog stana. Predmetni stan se u zemljišnim knjigama opisuje kao stan sa 3 sobe. U naravi se radi o dvoetažnom stanu. Donja etaža, koju koristi od početka, sastoji se od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, radi se o etaži prvog kata. Ne zna kako izgleda etaža drugog kata i potkrovlje s obzirom da nikada nije bio, niti mu je dopušten ulaz u drugu etažu. Pok. majka tužitelja je bila u dobrim prijateljskim odnosima sa A. A. čija obitelj je bila izvorni vlasnik predmetnog stana.

A. A. je još 2005. predmetni stan, dakle kompletan stan i prvu i drugu etažu,

darovnim, kupoprodajnim ugovorom prenio na tužiteljevu majku. Negdje 2001. majka tužitelja je otišla u mirovinu tako da je od 2001. pa do svoje smrti redovito od svibnja do studenog boravila u stanu na prvoj etaži. I prije toga je dolazila kako su joj to obveze dopuštale. Tužitelj je počeo dolaziti u predmetni stan 2005. nakon što je isti pripao njegovoj majci. Isto tako ovisno o tome kako su mu obveze dopuštale. Više puta je osobno susretao tuženu isto kao što ju je susretala njegova majka. Bio je prisutan kada je majka obavijestila tuženu da je nova vlasnica stana i to je bilo 2010. kada joj je kazala da bi trebalo riješiti pitanje njenog korištenja drugog dijela stana. Odgovor je bio doslovno nikakav. Tužena se tužitelju nikada nije obratila vezano za reguliranje svog statusa u stanu, niti se koliko je njemu poznato obratila njegovoj majci. Nakon što je postao vlasnik stanatužitelj je pokušao razgovarati sa tuženom te je pitao mogu li srediti njen status, odnosno korištenje drugog dijela stana. Sa njim je bila i njegova supruga. Međutim, tužena se samo okrenula i otišla. Tužitelj je naveo da mu nisu poznati nikakvi odnosi između gospodina A. i tužene, poznato mu je da je još otac tužene pok. I. imao nekakva rješenja za korištenje stana, ali mu detalji nisu poznati.

29. Tužena T. T. je navela da je njen otac još davne 1945. dobio stan

na korištenje od G. S. koji je stan bio nacionaliziran. Otac, majka i petoro

djece doselili su se u predmetni stan koji se u tom trenutku, a tako i danas sastojao od dvije etaže i to etaže drugog kata i potkrovlja. Od tada do danas živi u navedenom stanu koji se proteže na dvije etaže. Otac je preminuo 1979. te je stanarsko pravo prešlo na mene. Drugih nekretnina nema. Izvorni vlasnik je pok. P. A. kojeg je naslijedio njegov sin A. A.. Kada je to točno bilo ne može se prisjetiti, ali je to bilo davno. A. A. nikada nije stvarao probleme oko toga da živi u predmetnom stanu. Čak joj je nudio da iseli iz stana i to tako da će joj osigurati drugi stan, međutim do realizacije nije došlo. Tužena je navela da je bila sretna jer je A.

A. nije dirao, odnosno tražio da se iseli iz stana, nije htjela sudski pokretati nikakve postupke, a i kako je već kazala priznavao joj je pravo zaštićenog najmoprimca. Kako niije mogla dugo stupiti u kontakt sa A. A. jer joj nije bilo poznato njegovo prebivalište to je uplaćivala najamninu na račun sudskog pologa. Nakon nekog vremena, obratio joj se A. A., odnosno on je nju

kontaktirao, da mu više ne uplaćuje najamninu na sudski polog već joj je točno rekao na koju adresu, odnosno račun da mu se vrši uplata. Tužena je nadalje navela da ne poznaje tužitelja, da ga nikada prije nije vidjela, odnosno da ga prvi put vidi u sudnici. Da je isti vlasnik predmetnog stana saznala je prvi put po primitku predmetne tužbe. Poznavala je E. Š. G., ista je još davne 1995. počela dolaziti sa A.

A. u stan koji se nalazi na I. etaži i to su dolazili uglavnom zimi te bi ostajali dok se stan na prvoj etaži ne bi počeo iznajmljivati. I danas se stan na I. katu iznajmljuje te u njemu se nikada nije živjelo za trajno. Sa E. bi se samo pozdravila. Negdje 2012. ili 2013. došlo je do verbalnog napada E. prema njoj.

E. je očito smatrala da je ona vlasnica stana u kojem živi. U tom verbalnom napadu niti je spominjala, a niti ju je pitala na temelju čega bi ona bila vlasnica stana. Nije isto pitala jer zna da je vlasnik A. A. s kojim je uvijek komunicirala vezano za stan. Čak je i kontaktirala vezano za verbalni napad i djelatnike policije. Gospođa E. je prestala dolaziti prije par godina, dolazila je sama, a A. je dolazio u posjete, jer je A. imao stan na Š. U stan na I. katu

dolaze turisti, a susjed od 1995. vodi poslove oko iznajmljivanja istog. Ne plaća najamninu redovito jer se radi o malom iznosu pa bi čekala da se skupi veći iznos i platila sa par mjeseci zakašnjenja.

30. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 26. siječnja 2022. sudska vještakinja M. Š. L. je opisala samostalne uporabne cjeline:

a) Stan na etaži I. kata, svijetle visine 2.65 m, u koji se pristupa preko istočnog pročelja. Stan se sastoji od ulaznog dijela sa kuhinjom i blagovaonicom, iz koje je moguće pristupiti u kupaonicu ili u dnevnu sobu. Dnevna soba smještena je na zapadnom dijelu zgrade s pogledom na V…. Iz dnevne sobe pristupa se u spavaću sobu, u čijem sklopu se nalazi ostava ispod stubišta. Spavaća soba iste je orijentacije kao i dnevna soba s pogledom na V…. Stan je adaptiran, osvijetljen

i ugodan za život, u dnevnoj sobi ugrađena je klima. Završna obrada podova u kuhinji i kupaonici su keramičke pločice, u dnevnom boravku lakirani parket. Svi zidovi u stanu, osim u kupaonici su ožbukani i obojeni u bijelo, zidovi u kupaonici obloženi su zidnim keramičkim pločicama na visini od 1.5 m. Prozori u kuhinji su PVC prozori s dvostrukim ostakljenjem, u ostatku stana prozori su s drvenim okvirima i dvostrukim ostakljenjem, svi prozori sadrže grilje za zaštitu od sunca. Sva vrata unutar stana su drvena, neprovidna, izuzev vrata dnevne sobe koja su dijelom ostakljena. Ulazna vrata su neprovidna s ispunom od drva. Prema stanju na terenu, ukupna tlocrtna površina stana iznosi 45,30 m2 , i sastoji se od:

- kuhinja: 9,1 m2

- kupaonica: 3,01 m2¸¸

- dnevni boravak: 17,50 m2 -

spavaća soba: 13,78 m2

- ostava ispod stubišta: 1,70 m2

b) Dvoetažni stan na etaži II. kata i potkrovlja, u koji se pristupa iz zajedničkog predsoblja na I. katu. Jednokrako drveno stubište iz zajedničkog predsoblja vodi na etažu II.kata, svijetle visine 2,17 m, gdje se nalazi hodnik i spavaća soba. Iz spavaće sobe može se pristupiti u 2. spavaću sobu, a obe su smještene na zapadnom dijelu zgrade s pogledom na V…. Iz hodnika se dalje s jednokrakim drvenim stubištem pristupa na etažu potkrovlja. Na etaži potrkovlja smješten je hodnik sa spavaćom sobom, kuhinjom, sobicom i kupaonicom. Krovište je dvostrešno s luminarom. Stan je zapušten, neodržavan, zatrpan stvarima i slabo prohodan, bez znakova adaptacije i rekonstrukcije. Podovi na etaži II. kata i potkrovlja su drveni, prekriveni linoleumom. Prozori su drveni s jednostrukim ostakljenjem i drvenim griljama, vrata unutar stana su neprovidna s drvenom ispunom. Za sve ugrađene materijale i opremu je istekao održivi vijek trajanja. Iz druge sobe na etaži II. kata postoji otvor prema prostoriji u kojoj zbog zatrpanosti stvarima nije omogućen pristup, te je stanje i površina te prostorije nepoznata. Stan je oštećen od kišnice, što je vidiljivo iz prisutnih pukotina. U kupaonici nisu postavljena ulazna vrata, debljina vanjskih zidova iznosi 55 cm, na dijelu nadozida luminara debljina zidova je 20 cm. Završna obrada zidova II. kata su tapeti, u preostalom dijelu stana zidovi su ožbukani i obojani u bijelo, osim u kupaonici gdje su zidovi dijelom obloženi keramičkim pločicama. Zid sobe na etaži potkrovlja, desno od stubišta je polumontažni zid od drvenih obloga. Max. svijetla visina dijela stana na etaži potkrovlja, ispod spuštenog stropa iznosi 2,4 m, a u krajevima 0 m. Ukupna tlocrtna površina dvoetažnog stana iznosi 83,44 m2 , od čega:

Prema stanju na terenu, ukupna površina stana na II. etaži iznosi 39,55 m2 i sastoji se od:

- hodnik: 8,34 m2

- soba 1: 14,09 m2

- soba 2: 17,12 m2.

Prema stanju na terenu, ukupna površina dijela stana na potkrovlju iznosi 43,89 m2 i sastoji se od:

- hodnika: 9,82 m2

- soba : 7, 85 m2

- WC: 2,01 m2

- soba 4,90 m2

- kuhinja: 19,31 m2

U Stan 1 i stan 2 pristupa se iz zajedničkog predsoblja, površine, 4,79 i svijetle visine 2,62 m, smještenog s istočne strane zgrade. Zajediničko predsoblje popločano je keramičkim pločicama, drvenim ulaznim vratima i prozorima s drvenim okvirom i jednostrukim ostakljenjem. Do zajedničkog prostora vodi vanjsko otvoreno stubište izgrađeno na k.č.z. 12514 k.o. S.. Očevidom kao i ovim nalazom utvrđeno je činjenično stanje nekretnine, te je identificiran predmet spora-dvoetažni stan, na 2. katu i potkrovlju, izrazito zapušten i neodržavan te time neprimjeren za stanovanje, iako je u uporabi od stane tužene.

Stan na etaži 1. kata nalazi se u posjedu vlasnika, on je također identificiran, dok poslovni prostor na 1. etaži nije predmet očevida.U nastavku su priložene fotografije te skica zgrade po etažama.

30.1. U svom dopunskom nalazu i mišljenju od 7. veljače 2023. sudska vještakinja M. Š. L. je navela da je prilikom izrade vještva utvrđeno da je površina sobe u potkrovlju koja se proteže od stubišta do vanjskog fasadnog zida i od južnog vanjskog zida do susjedne prostorije te u kojoj se nalazi luminar na zapadnom dijelu krovište ne može iznositi 4,09 m2 jer je njena dužina cca 4 m, što bi značilo da je širina 1 m. Pregledom skica iz spisa predmeta te preklopom katastarskog plana zgrade u dwg formatu te analizom položaja i oblika zgrade izračunata je površina 14,09 m. Preostale prostorije odgovaraju položajem, veličinom i namjenom, a sve površine su iskazane kao neto korisne površine. Na slici je prikazan položaj sobe te geometrija zgrade.

31. U predmetnoj pravnoj stvari je po tužbi tužitelja-protutuženika predmet spora je iseljenje i predaja u posjed stana slobodnog od osoba i stvari, a koji zahtjev se temelji na tvrdnji da je tužitelj-protutuženik vlasnik stana, a da se tužena- protutužiteljica nalazi u stanu bez valjane pravne osnove.

32. Predmet protutužbenog zahtjeva tužene-protutužiteljice je zahtjev za sklapanje Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom, a koji stan je predmet tužbenog zahtjeva tužitelja-protutuženika.

33. Za odlučiti o osnovanosti tužbenog i protutužbenog zahtjeva trebalo je utvrditi odlučne, a među strankama sporne činjenice u pogledu pitanja:

- je li tužena-protutužiteljica bespravno koristi sporni dio stana anagrafske oznake … i to baš stan na etažama 2. kata i potkrovlja ukupne

površine 83,44 m2 koji se sastoji od hodnika i dvije sobe na etaži 2. kata te hodnika, dvije sobe, kuhinje, wc-a na etaži potkrovlja

- je li tužena-protutužiteljica dugogodišnjim korištenjem izvršavajući pri tome sadržaj stanarskog prava stekla stanarsko pravo i pravni status zaštićenog najmoprimca nakon stupanja na snagu Zakona o najmu stana (ʺNarodne novineʺ broj: 51/96., 48/98., 66/98., 22/06., 68/18; dalje ZNS).

34. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, ovaj sud tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika smatra osnovanim, a protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice neosnovanim.

35. Tako, tijekom postupka utvrđeno je:

- da je nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu bio otac tužene- protutužiteljice pok. I. T., a koje pravo je stekao na temelju Ugovora o korištenju stana od 9. prosina 1967.

- da je tužena-protutužiteljica rješenjem od 9. travnja 1973. stekla svojstvo nositelja stanarskog prava na predmetnom stanu nakon daljnjeg napuštanja stana po ocu I. T.

- da tužena-protutužiteljica živi u predmetnom stanu cijeli svoj život i to na 2. katu i potkrovlju istog

- da je predmetni stan bio u ranijem vlasništvu P. A., kojeg je naslijedio A. A.

- da je tužena-protutužiteljica podnijela zahtjev ovom sudu za otvaranje sudskog pologa 6. rujna 2002.

- da je tužena-protutužiteljica na temelju rješenja ovog suda pod poslovnim brojem R1-493/01. plaćala zaštićenu najamninu na depozit Općinskog suda

na račun A. A. i na račun tužitelja

- da je tužena-protutužiteljica pregovarala sa A. A. oko toga da napusti predmetni stan

- da tužena-protutužiteljica do trenutka podnošenja protutužbe u ovom predmetu nije zahtijevala sklapanje pisanog ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom

- da je tužitelj-protutuženik upisan kao vlasnik stana koji se nalazi na č.zgr.2537/1 k.o. S. i to baš suvlasničkog dijela sa neodređenim omjerima (E-1) koji se sastoje od tri sobe, a na temelju Ugovora o darovanju iz 2016. sklopljenog sa E. G. Š., majkom

- da je E. G. Š. postala vlasnica predmetnog stana jer je isti stekla darovanjem od A. A. i to 2005.

- da je E. G. Š. dolazila i koristila stan na I. etaži jednako kao i njen sin tužitelj-protutuženik

- da se u naravi radi o stanu koji se sastoji od etaže I. kata tlocrtne površine 45,30m2, etaže II. kata i potkrovlja netto korisne površine 83,44m2.

35.1. Sve navedeno jasno proizlazi iz svih citiranih i analiziranih dokaza.

36. Odredbom članka 30. ZNS propisano je da stupanjem na snagu tog zakona prestaje stanarsko pravo osobama koje su to pravo stekle prema ranijim propisima,

time da te osobe po samom zakonu stječu prava i obveze najmoprimca, a zaključenje ugovora o najmu nije konstitutivni element za stjecanje tog prava niti odredbe ZNS-a predviđaju da bi propuštanjem zaključenja Ugovora o najmu imalo za posljedicu gubitak prava.

36.1. Dakle, kako je tuženica-protutužiteljica do stupanja na snagu ZNS imala pravni položaj nositelja stanarskog prava na dijelu predmetnog stana, (II. katu zgrade broj 7 na ….), to je danom stupanja na snagu ZNS stekla prava i

obveze najmoprimaca u smislu odredbe članka 30. stavak 1. i 2. ZNS.

37. Isto tako, rok za podnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora o najmu stana iz odredbe članka 33. stavak 2. ZNS-a nije prekluzivni rok. Naime, prema odredbi članka 33. stavak 2. ZNS-a zahtjev za sklapanje ugovora o najmu stana najmoprimac je dužan podnijeti vlasniku stana u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno od dana pravomoćnosti oduke kojom je odlučeno o pravu te osobe na korištenje stanom. Ako vlasnik stana u roku od 3 mjeseca od primitka pisanog zahtjeva najmoprimca ne sklopi ili odbije sklopiti ugovor o najmu stana, najmoprimac će tražiti od suda donošenje presude koja će zamijeniti taj ugovor (stavak 3.). Prema ustaljenoj sudskoj praksi izraženoj u više odluka Vrhovnog i Ustavnog suda RH rok iz članka 33. stavak 2. i 3. ZNS-a nije prekluzivne naravi obzirom da propuštanje tog roka nema za posljedicu gubitak prava na sklapanje ugovora sa zaštićenom najamninom.

37.1. Međutim, iako propust najmoprimca da postupi prema odredbi članka 33. stavak 2. ZNS-a nema izravan učinak prestanka prava i obveza najmoprimca, to ne lišava najmoprimca obveze da u primjerenom i razumnom vremenu, koje se utvrđuje prema okolnostima svakog pojedinog slučaja, zatraži sklapanje ugovora o najmu stana radi pravne sigurnosti, odnosno potrebe da u razumnom roku otklone dvojbe o pravima i obvezama najmoprimca i najmodavca.

Prema shvaćanju ovog suda, ne može se od najmodavca i vlasnika nekretnine očekivati da unedogled čeka najmoprimca da zatraži od najmodavca sklapanje ugovora o najmu.

38. U postupku je utvrđeno da tužena-protutužiteljica nije u roku propisanom člankom 33. stavak 2. ZNS-a podnijeli zahtjev za sklapanje ugovora o najmu predmetne nekretnine nakon stupanja na snagu ZNS-a 1996., a nesporno je da koristi predmetni stan i dan danas iako zna da je stan vlasništvo tužitelja- protutuženika. Sklapanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom tražila je tek protutužbom u ovom predmetu 29. svibnja 2019.

38.1. Iz navedenog slijedi da do podnošenja protutužbe u ovom postupku (2019.) dakle u razdoblju dužem od 20 godina, tužena-protutužiteljica nije tražila sklapanje ugovore o najmu sa vlasnikom stana.

38.2. Stoga kada tužena-protutužiteljica nije u primjernom i razumnom roku zatražila sklapanje ugovora o najmu stana, tada takva pasivnost i nepoduzimanje radnji propisanih ZNS-om, može biti temelj za zaključak da je tužena-protutužiteljica izgubila prava koja bi joj pripadala kao najmoprimcu, jer bi svako drugo tumačenje s obzirom na utvrđene činjenice u konkretnom slučaju, dovele do narušavanja ravnoteže interesa s jedne strane tuženika-protutužitelja, ali i s druge strane vlasnika nekretnine. Ovo jer se ne može niti od vlasnika nekretnine zahtijevati da u nedogled prihvaća neizvjesnost hoće li i kada bivši nositelj stanarskog prava (sada zaštićeni najmoprimci) podnijeti zahtjev za sklapanje ugovora, a kroz koje vrijeme vlasnici nekretnine ne bi mogli urediti odnose korištenja navedenog stana na primjereni način.

38.3. Da do gubitka zakonom stečenih prava najmoprimca, pa tako i prava na korištenje nekretnine, može doći zbog nepoduzimanja pravnih radnji i to nepodnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora o najmu stana u odgovarajućem, a razumnom vremenu, ili s tim u vezi traženje odgovarajuće sudske zaštite, izraženo je u odluci ovog suda poslovni broj Revx-640/12.-2 od 8. travnja 2015., kao i u odluci poslovni broj Rev-109/09.-2 od 22. rujna 2010.

39. Ističe se da činjenica plaćanja (neredovitog) zaštićene najamnine ne otklanja obvezu na sklapanje ugovora o najmu (tako i GžRi-3559/04.).

40. Također, tužena tvrdi da je sa bivšim vlasnikom A. A. sklopila

usmeni ugovor o najmu stana, što je u potpunosti neosnovano. Sam ZNS u članku 4.

regulira da se ugovor o najmu sklapa u pisanom obliku pa je stoga jedino tako valjan ugovor o najmu kao formalno pravni posao. Ovako propisana forma pravnog posla se ne može otkloniti niti primjenom članka 73. ZOO/91. što znači da usmeni ugovor ne proizvodi pravne učinke.

41. Tužena je u svom iskazu navela da je prvi put saznala da je tužitelj vlasnik predmetnog stana kad je primila tužbu, a tužiteljeva-protutuženikova majka E.

G. Š. je 1995. počela dolaziti s A. A. u stan koji se nalazi na 1.

etaži i to zimi, ali dolazila je i sama. Tužena-protutužiteljica je izjavila da je došlo do verbalnog sukoba između nje i E. G. Š. negdje 2012. ili 2013. jer je E.

smatrala da je ona vlasnica stana u kojem živi. Isto tako, tužitelja-protutuženika prvi put vidi u sudnici.

41.1. Prema članku 299. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.; dalje: ZPP-a) propisano je da su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke (1.).

Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka (2.).

Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. ovog članka sud neće uzeti u obzir (3.).

41.2. Sud je uzeo u obzir prekršajni nalog Pp J-3023/13 od 11. studenog 2013., a koji je dostavljen uz podnesak tužitelja od 21. svibnja 2021. Naime, isti je dostavljen na okolnost navoda iz iskaza tužene-protutužiteljice koja je izjavila da nikada nije vidjela tužitelja-protutuženika, a da je vlasnik stana A. A.. Iz sadržaja navedenog naloga kao i iskaza stranaka je razvidno da je tužena bila upoznata sa činjenicom da je prednica tužitelja stekla vlasništvo stana budući je ista tuženu o time više puta obavijestila, tražila je da se iseli pa je u konačnici došlo i do navedenog verbalnog sukoba. Tužena u svom iskazu potvrđuje kako je tužiteljeva majka u stanu boravila zimi, i to sama. Logično je i životno da je tužitelj dolazio kod svoje majke, jednako kao što je i logično i životno da tužitelj dolazi na svoju nekretninu i nakon smrti svoje majke.

41.3. Tvrdnja punomoćnika tužene-protutužiteljice da tužena-protutužiteljica nikako nije mogla imati saznanja o osobi tužitelja je neprihvatljiva. Tužitelj-protutuženik je boravio na nekretnini sa svojom majkom, zimi, višekratno, kasnije i sam. Radi se o maloj kući s dvije etaže i zajedničkim stubištem. Neživotno je i neprihvatljivo da tužena-protutužiteljica nije imala saznanja o pravim vlasnicima predmetne nekretnine koji su na istu kontinuirano dolazili i to punih 15 godina. Ovo posebno ako se uzme u obzir dio iskaza tužitelja-protutuženika kako se, jednako kao i njegova majka, obraćao tuženoj-protutužiteljici kako bi je obavijestio da je on vlasnik stana. Negiranje tužene-protutužiteljice da poznaje tužitelja-protutuženika sud tumači kao pokušaj prikrivanja činjenice da je tužena-protutužiteljica znala koji je vlasnik stana.

42. Osporavanje tužitelju-protutuženiku vlasništva (samovlasništva) nekretnine prvi put je istaknuto na ročištu za zaključenje glavne rasprave. Do tada navedena činjenica nije bila sporna. Sud navedenu činjenicu, kao novoiznesenu, a na temelju članka 299. stavak 3. ZPP-a, nije uzeo u obzir. Ovo tim više ako se uzme u obzir da tužena-protutužiteljica od 2020. zaštićenu najamninu plaća tužitelju-protutuženiku što znači da joj je poznato, odnosno da zna da je tužitelj-protutuženik vlasnik. Dakle, tužena-protutužitejljica je kontradiktorna sama sebi.

43. Nadalje, na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava tužena- protutužiteljica se prvi put pozvala na nevaljanost ugovora o darovanju na temelju kojeg je tužitelj-protutuženik stekao vlasništvo stana. Navedena činjenica, a pozivom na člana 229. stavak 3. ZPP-a nije uzeta u obzir. Tužitelj-protutuženik se već od podnošenja tužbe pozvao na Ugovor o darovanju sa svojom majkom, a isti postaje sporan 4 godine nakon podnošenja tužbe.

44. Tuženoj-protutužiteljici se skreće pažnja da se u konkretnom slučaju ne radi o E-2 u izvatku iz zemljišne knjige, nego o E-1 koja u naravi predstavlja dvoetažni stan, kako je to opisala sudska vještakinja M. Š. L.. E-2 na koju se poziva

tužena-protutužiteljica je sasvim druga samostalna uporabna cjelina koja se odnosi na poslovni prostor u prizemlju zgrade č.zgr.2537/1 k.o. S..

45. Podneskom od 27. srpnja 2021. tužena-protutužiteljica ističe da joj je predmetna nekretnina jedini dom. Navedena činjenica, kao novoiznesena, nije uzeta u obzir, a sve na temelju članka 299. stavak 3. ZPP-a. Tužena-protutužiteljica po tužbi za iseljenje i predaju i posjed 2 godine nakon podnošenja tužbe i godinu dana nakon zaključenja prethodnog postupka prvi put ističe navedenu činjenicu. Ne radi se o činjenici koju stranka nije mogla bez svoje krivnje iznijeti ranije, radi čega ista nije ni uzeta u obzir.

46. Zaključno, kako tužena-protutužiteljica nije u primjerenom i razumnom roku zatražila sklapanje ugovora o najmu stana, izgubila je prava koja joj pripadaju kao najmoprimcu, odnosno izgubila je pravo na korištenje nekretnine iz kojeg razloga je u cijelosti odbijen protutužbeni, a usvojen tužbeni zahtjev.

47. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a i u skladu s odvjetničkom tarifom.

Tužitelju-protutuženiku je priznat trošak jednokratne naknade u iznosu od 3.000,00 kuna, trošak vještačenja u iznosu od 1.500,00 kuna, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 400,00 kuna i trošak sudske pristojbe na odluku u iznosu od 400,00 kuna, odnosno ukupno 5.300,00 kuna/703,43 eura.

48. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi članka 48. stavak 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 57/22.) i na temelju Odluke o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1,00 eura = 7,53450 kuna.

49. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – dalje ZOO) i u skladu s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/22.).

50. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 21. lipnja 2023.

SUTKINJA

JELENA LONČAR v.r.

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja-protuženika

- pun. tuženika-protutužiteljice

- u spis