K- 958/2015-39

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

ex. Vojarna Sveti križ

Split, Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Mariju Franetoviću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Dine Madunić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika I. M. i I. D. zbog kaznenog djela iz čl. 223 st. 3. u svezi

sa st. 1. Kaznenog zakona, nakon održane glavne i javne rasprave u nazočnosti okrivljenika te zamjenice branitelja okr. pod 1. odvjetnice A. H., branitelja okrivljenika pod 2. odvjetnika A. R., zamjenika opunomoćenika oštećenika odvjetnika I. D. te zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Splitu Damira Mišića dana 21. lipnja 2023. godine,

p r e s u d i o j e :

I

Temeljem članka 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku stavlja se izvan snage kazneni nalog ovog suda broj K-958/2015 od 7. siječnja 2016. godine.

Temeljem odredbe čl. 453. toč.3. Zakona o kaznenom postupku

OKRIVLJENICI: 1) I. M., OIB:…, sin M. i A.

rođene Č., rođen… godine u Z., R. B. i

H., s prebivalištem u B. D., građevinski

tehničar, završio srednju školu, oženjen, otac troje djece, državljanin Republike Hrvatske

2. I. D., OIB:…, sin Z. i V., rođene

J., rođenog… godine u S., gdje i prebiva,

diplomirani inženjer građevine, završio visoku školu, neoženjen, državljanin Republike Hrvatske,

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

da bi dana 17. listopada 2014. godine u S., na privremenom gradilištu izgradnje stambeno-poslovne građevine i T. objekta K. 4, prvookrivljeni I. M. kao direktor trgovačkog društva „M. g. “ d.o.o., koje je na predmetnom gradilištu bilo angažirano od strane glavnog izvođača radova - trgovačkog društva „Č. g. “ d.o.o., te drugookrivljeni I. D. kao glavni inženjer gradilišta zaposlen u trgovačkom društvu Č. g. d.o.o., postupili protivno odredbama čl. 41. st. 3., čl. i čl. 74. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 71/14 i 118/14), čl. 5. st. 1. t. 2., čl. 20. st. 2. i čl. 27. st. 1. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada („Narodne novine“ broj: 29/13), čl. 140. i čl. 142. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme („Narodne novine“ broj: 21/08) i čl. 55. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13), time što nisu osigurali da građevinska skela koja je bila postavljena uz unutarnji nosivi zid podzemne garaže na sjeverozapadnom dijelu gradilišta bude ispravna s obzirom da je radni pod skele izrađen od triju priljubljenih dasaka – mosnica koje nisu bile učvršćene niti međusobno niti za nosivu konstrukciju, da je na istočnoj strani podnice skele postavljena zaštitna ograda od drvenih dasaka na međusobnom razmaku od 35 cm, ukupne visine 100 cm, ali bez rubne zaštitne podnice koja bi spriječila mogući pad materijala ili alata s podnice, da na bočnim stranama skele sa južne i sjeverne strane nije postavljena zaštitna ograda iako se nalazila na visini od 240 cm, da sa zapadne strane podnice skele gdje se nalazi oplata za nalijevanje predmetnog zida nije postavljena zaštitna ograda iako se nalazila na visini od 270 cm svjesni da opisanim radnjama može doći do ugrožavanja radnika, ali lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, a što se ipak dogodilo jer je uslijed tih propusta radnik zaposlen u trgovačkom društvu „M. g. “ d.o.o. M. M., istoga dana oko 20,30 sati,

obavljajući poslove signaliste prilikom betoniranja unutarnjeg nosivog zida podzemne garaže na sjeverozapadnom dijelu gradilišta, stajao na bočnoj strani skele sa sjeverne strane gdje nije bila postavljena zaštitna ograda i davao signale dizaličaru koji je dovozio silos s betonom iznad oplate unutar koje je trebalo iz silosa izliti beton, pa se u trenutku prihvaćanja silosa s betonom kojeg je dizaličar spuštao do mjesta pražnjenja silos s betonom zanjihao i gurnuo radnika M. M. koji je skočio s visine od 240 cm na betonski pod u podnožju skele, uslijed čega je zadobio prijelom lijeve petne kosti, koja povreda je teške naravi,

dakle, iz nehaja, nepostavljanjem propisane naprave za zaštitu na radu i nepostupanjem po propisima o zaštitnim mjerama, izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe,

čime bi počinili svaki po jedno kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teškim kaznenim djelima protiv opće sigurnosti – djelo opisano po čl. 222. st. 3. u svezi sa čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 222. st. 3. KZ/11.

Temeljem odrede čl. 149. st. 1. Zakona o kaznenom postupku trošak postupka pada na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je optužnicu br. K-DO- 44/2015,od 30. listopada 2015. godine protiv okrivljenika I. M. I. I. D. zbog kaznenog djela iz čl. 223 st. 3. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona činjenično i pravno opisanog u izreci optužnice, s prijedlogom za izdavanjem kaznenog naloga. Općinski sud u Splitu je 7. siječnja 2016. godine izdao kazneni nalog br. K- 958/2015 na koji su okrivljenici putem branitelja uložili prigovor.

2. Na raspravi održanoj 31. svibnja 2022. godine predstavnica Općinskog državnog odvjetništva u Splitu je korigrala činjenični opis optužnice.

3. Očitujući se o utemeljenosti optužbe u smislu odredbe čl. 416. Zakona o kaznenom postupku, oboje okrivljenika su istaknuli kako se ne osjećaju krivim.

4. U dokazne svrhe pročitani su i pregledani zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva od 28. studenoga 2014. godine (list 3-7), zapisnik o dostavljenoj dokumentaciji Ministarstva od 22. listopada 2014. godine (list 8-9), zapisnik o o inspekcijskom nadzoru Ministarstva od 18. listopada 2014. godine (list 12-13), imenovanje inženjera

gradilišta Trgovačkog društva Č. g. d.o.o. od 3. rujna 2014. godine (list 14), foto- dokumentacija mjesta događaja (list 15-16), ugovor o građenju br: 02/K. 4.zapad/2014/PRI od 17. listopada 2014. godine (list 34-39), potvrda KBC S. K. za kirurgiju br. 91/15 od 18. kolovoza 2015. godine (list 63-64), medicinska dokumentacija na ime M. M., rođen… godine (list 101-167),

uvjerenje o osposobljavanju za M. M., od 10. svibnja 2005. godine (list 199, ugovor o građenju zaključen između A. z. p. p. p. n. te K. Z. d.o.o., zaključen 23. travnja 2014. godine (list 218-227),

sporazum o udruživanju izvođača K. Z. d.o.o., Č. g. d.o.o., S. d.o.o.,

R. s. d.o.o., R. d.o.o. te E. d.o.o. zaključen 18. studenoga 2013.

godine (list 228-230), aneks broj 2. ugovora o građenju zaključen između A. z.p.p.p.n. te K. Z. d.o.o.,od 21. ožujka 2016.

godine (list 231-233), aneks ugovora o građenju A. z.p.p.p.n. te K. Z. d.o.o. od 17. lipnja 2015. godine (list 234-236)

te zapisnik sa operativnog sastanka izvođača radova od 24. rujna 2014. godine (list 251- 252).

5. Tijekom postupka su kao svjedoci preslušani: V. A. (list 176-179) oštećenik M. M. (list 179-181) te S. B. (list 193-194), T. V. (list 194-196) i B. Š. (list 201-202).

6. Svjedokinja V. A., viša inspektorica rada koja je neposredno nakon nesreće izvršila inspekcijski nadzor te sačinila zapisnik u bitnom je navela kako se sporni događaj dogodio na privremenom gradilištu na K. nazvanom K. 4 gdje su izvođeni građevinski radovi stambenih zgrada. Za vrijeme redovitog dežurstva zaprimila je prijavu. Sjeća se kako je to bio petak, međutim očevidu je pristupila u subotu jer u trenutku dojave još nismu imali informacije o kakvim se vrstama ozljeda radi. O događaju ju je obavijestila osoba zadužena za zaštitu na radu iz tvrtke Č. g. d.o.o. koja je bila izvođač.

Kada je došla izvršiti očevid na gradilište, ovlaštene osobe odvele su je na mjesto gdje se radilo. Radna nesreća se dogodila prilikom nalijevanja zida. Na to mjesto dovozio se beton u tzv. "baji" odnosno silosu za beton. Ozlijeđena osoba stajala je na radnoj podnici tj. skeli, dok je lijevan beton. U jednom trenutku pokušao je izbjeći baju koja ga je zbog pomicanja u prostoru ugrozila, pa je skočio sa podnice na betonsku podlogu. Koliko se sjeća zadobio je ozlijede bedrene kosti. Radnik je skočio sa dijela podnice skele i to dijela koji nije bio ograđen tako da nije bio zaštićen, a sama visina skele je bila preko 100cm. Inače za vrijeme očevida bila je postavljena ograda 30-40cm dok je sa leđne strane visina ograde bila propisanih 100 cm. Također na tom mjestu je bila postavljena i koljevska zaštita. Međutim, prema informaciji koju je dobila u trenutku radne nesreće nije bilo ove ograde sa dijela odakle je radnik skočio niti koljevske zaštite. Odnosno bila je ograda ali nešto niža. Radnik je skočio sa visine od 240 cm.

Također prilikom očevida od ovlaštenih osoba je saznala kako su se radovi izvodili tijekom noći te kako je osvijetljenost bila relativno slaba. Utvrdila je i kako radnik za davanje signala za to nema ispunjene uvjete.

Svjedokinja je istaknula kako svako radno mjesto na gradilištu na visini većoj od 100 cm mora biti ograđeno. Postoji situacija kada to nije moguće, međutim postoji i drugi način s kojim se osigurava radnik od pada a to je zaštiti pojas. U ovom slučaju su podnice skele bile otvorene. Također, na prednjoj oplati visina ograde je iznosila 30- 40cm, međutim, sama oplata je bila svojevrsna ograda. Međutim, s ove strane se nije dogodila nesreća nego sa suprotne. Nije sporno da radnici koji izvode radove na takvoj skeli moraju njoj pristupili te da taj dio gdje bi trebali pristupiti mora biti otvoren međutim postoji mogućnost da se nakon što pristupe skela zatvori. Svjedokinja je utvrdila kako skela nije postavljena na propisan način. Ovo zbog razloga jer propisi o zaštiti na radu, propisuju tko je odgovoran za ispravno postavljanje sredstava zaštite na radu. Za svaku vrstu skele treba postojati odgovarajuća tehnička dokumentacija.

7. Ispitan kao svjedok oštećenik M. M. u bitnom je naveo kako je u vrijeme radne nesreće radio u M. g. d.o.o. na radnom mjestu tesara.

Direktor ove tvrtke je bio I. M.. Voditelj gradilišta bio je I. D.. Tog dana oko 7 sati navečer pozvani su radi betoniranja nosivih zidova. Sa njim su na gradilištu bili I. N. i G. K. koji se u trenutku dok je oštećenik bio na zidu nalazio uz mikser. Također na gradilištu je bio i vozač krana koji je radio za Č. g. d.o.o. U trenutku dok je I. N. išao po vibrator oštećenik je uzeo crijevo od tzv. baje tj. silosa za beton i stavio je u zid. U tom trenutku dok je stavljao crijevo stajao je iza baje. Prema baji je bio okrenut licem. Baja se pokretala i približila mu se zbog čega se je odmaknuo i skočio sa skele. Na tom dijelu gdje je skočio nije bilo nikakve ograde. Na pitanje bi li skočio da je kojim slučajem bila postavljena zaštitna ograda, oštećenik je odgovorio kako to ne bi bilo moguće jer bi ga u tom slučaju pritisnula baja. Ograda bi bila visoka oko jedan metar i u tom nižem dijelu ne bi mogao izvršiti nikakvu kretnju a na visini od jednog metra stisnula bi ga baja.

Nakon što sam skočio sa visine od oko 240 cm zadobio je prijelom lijeve petne kosti. Odmah nakon samog događaja došao je inženjer iz M. g. koji se

zove M. B. koji je bio u neposrednoj blizini me odveo na hitnu pomoć. U bolnici su mu rengenom slikali nogu te kako mu je skočio gležanj dobio je gips na nozi. Nakon toga je otpušten na kućnu njegu. Nakon ovog događaja bio sam na bolovanju dvije godine. Zbog ovog događaja nije dobio nikakvu štetu. Nakon dvije godine bolovanja vratio se raditi u M. g. d.o.o. i u trenutku kada je davao iskaz je još uvijek radio za njih.

Na pitanje je li zainteresiran za naknadu štete i kazneni progon oštećenik je istaknuo kako bi volio kada bi se mogli dogovoriti sa tvrtkom koja bi bila odgovorna za ovaj događaj.

Na posebno postavljena pitanja oštećenik je istaknuo kako je došlo do kontakta između njega i baje. To se dogodilo nakon što je spustio crijevo u zid i pokušao se uspraviti. Čini mi se kako se baja približila i dotakla ga pa se izmaknuo i skočio. Prethodno, baja ga je gurala. Da nije skočio baja bi ga odgurnula i pao bi na leđa. Iza njega u tom trenutku nije bilo ograde. U tom trenutku se nalazio okrenut prema betonskom zidu.

Skelu su sastavljali oni koji su na njoj i radili. Na skeli nisu bile postavljene ograde. Tada su bili pozvani radi betoniranja nosivog zida. U tom trenutku nije radio poslove tesara jer se to u tom trenutku nije radilo već je sudjelovao u betoniranju. Kran se nalazio ispred njega na udaljenosti od od prilike 50 m.

Nitko mu se od odgovorih od njegovog poslodavca nije obratio za isplatu štete. Istina, jedne prigode mu je prvookrivljeni ponudio iznos od 10.000,00 kuna.

8. Svjedokinja S. B. je u bitnom navela kako je zaposlena kao inženjer zaštite na radu kao stručna pomoć poslova u tvrtki Č. g.. Nije ovlaštenik zaštite na radu već je njezin posao isključivo pomagati u poslovima odnosno ovlaštenoj osobi kod poslodavca i to od prijam radnika u tvrtku kada organizira slanje radnika na preglede budući se radi o posebnim uvjetima rada. Pored toga brine se o stručnom osposobljavanju radnika i drugog osoblja te se brine da radnici na gradilištu imaju odgovarajuća zaštitna sredstva. Također vodi i organizira stručna osposobljavanja i organizira osposobljavanja za rada na siguran način. Također, njezin posao je i organiziranje ispitivanja strojeva i uređaja za rad na siguran način na gradilištu. Usko surađujem sa liječnicima medicine rada i obiteljske medicine te organizira osposobljavanje za pružanje prve pomoći. Član je odbora zaštite na radu tvrtke i surađuje sa inženjerima s gradilišta.

Dobila je dojavu neposredno nakon spornog događaja te je saznala kako je radnik iz M. g. pao sa skele za betoniranje. Dobila je obavijest u kasnim poslijepodnevnim satima premda njezin posao nije sudjelovati prilikom očevida na nesreći na gradilištu ako netko tko ne pripada tvrtki Č. g., ipak vrlo često uskoči jer sam je posjedu tehničke dokumentacije koja je bitna za obavljanje očevida. Putem mobitela je pozvala dežurnu inspektoricu zaštite na radu, ali kako se radilo o kasnim poslijepodnevima satima inspektorica je predložila napraviti ujutro očevid. Sutradan je došla s njom na gradilište a kako se I. D. nije nalazio na gradilištu bila je pri ruci i davala joj informacije potrebne za izvršenje očevida. U tom trenutku je I. D. bio je voditelj armirano-betonskih radova dok je T. V. bio njegov

pomoćnik. Također I. D. je bio ovlaštenik zaštite na radu za Č. g. na tom gradilištu.

Dakle, njezine spoznaje o događaju su posredne, za događaj sam saznala po dojavi s gradilišta i na gradilište je došla isključivo kao pomoć inspektorici zaštite na radu.

9. Svjedok T. V. je u bitnom naveo kako je na tom gradilištu u vrijeme samog događaja bio pomoćnik voditelja betonskih radova. Po struci je prvostupnik graditeljstva odnosno inženjer. Bio je pomoćnik I. D. koji je bio voditelj betonskih radova. Događaj nisam vidio ali je u tom trenutku bio na gradilištu. Nakon što su ga pozvali došao je na mjesto događaja. Saznao je kako je jedan od zaposlenika M. g. ozlijeđen. Čini mu se da ga je M. B. svojim automobilom prevezao do bolnice.

Ovaj radnik je radio na betoniranju jednog armiranog zida. On je bio zaposlenik M. g.. U tom trenutku glavni inženjer je bio I. D. premda prema

mojim kasnijim spoznajama on nije mogao biti glavni inženjer jer je glavni izvođač radova tvrtka K. z. Ovaj radnik se nalazio na jednoj oplati za koju smatra da nije bila adekvatna zbog širine te nije imala zaštitnu ogradu. Prema propisima radnik je sam dužan postaviti ogradu tj. pripremiti sebi skelu za izvođenje radova. Nakon toga mu može njegov nadređeni dati dopuštenje za rad na toj skeli. Istaknuo je da iako nije očevidac događaja, njegovo je mišljenje kako se radnik radeći na skeli preplašio tereta koji je dizalica iznijela iznad skele. Radi o 2 i pol tone teškom teretu. Na gradilištu bi trebao biti signalist koji daje znakove dizaličaru kada je može s teretom približiti skeli. Moguće je da dizaličar nije dobio adekvatnu obavijest da se na skeli nalazi čovjek i da se previše približio. Dizaličaru je za manje manevre potreban signalist. Približavanjem ovog tereta je prouzročilo da radnik reagira instinktivno te skoči sa skele visoke preko 2 i pol metra.

10. Ispitan kao svjedok B. Š. koji je kao zaposlenik Č. g. radio kao rukovoditelj toranjske dizalice na gradilištu na K. je u bitnom iskazao kako je u trenutku kad se dogodila radna nesreća bio u kabini na visini od 50 metara od zemlje. Te prigode betonirali su zid. Zbog betoniranja zida bila je postavljena baja na zidu. Sa strane se nalazila skela. Zapremnina baje je bila 0.75 kubičnih metara. Vidio je kako netko stoji na skeli uz baju i pokreće se, međutim zbog udaljenosti ne zna što je ta osoba radila u tom trenutku. Nije obraćao pažnju na tu osobu. Međutim ja nije vidio sam pad, samo je čuo, nešto kao uzvik ili jauk. U tom trenutku dizalica nije radila niti se baja pokretala, sve je bilo fiksirano, nije bilo ni vjetra pa zato ne može zaključiti razlog pada radnika. Njemu osoba koja je pala nije poznata jer nije bila zaposlenik njegove firme. Nije vidio kad je došla hitna pomoć i kada je pružana pomoć ovom radniku.

Na gradilištu nije bilo signalista. Iz kabine dizalice mogao je dobro vidjeti sve što je potrebno za upravljanje dizalicom. Također na gradilištu je bilo normalno osvjetljenje.

11. Na kraju dokaznog postupka pregledani su izvadci iz kaznene evidencije za okrivljenike I. M. i I. D..

12. Okrivljenik I. M. je u obrani u bitnom istaknuo kako je tog dana kada se dogodila radna nesreća bio na gradilištu jer je dan ranije zaključen ugovor između njegove tvrtke i tvrtke Č. g.. S tim ugovorom njegova tvrka M. g. bila je obvezana isključivo osigurati radnike za izvođenje betonskih radova na tom gradilištu dok je Ć. g. trebala osigurati kompletnu opremu za izvođenje građevinskih radova. Njegovi radnici su bili na gradilištu do 2 sata poslije podne, da bi nakon nekog vremena bili ponovno pozvani da dođu na gradilište izvoditi neke radove o kojima je ovisio nastavak izvođenja radova. Okrivljenik je istaknuo kako nije bio obaviješten da su njegovi radnici ponovno pozvani na gradilište. U tom trenutku nije znao tko je glavni inženjer za izvođenje radova na gradilištu ali je kasnije komunicirao sa I. D. i saznao kako je upravo on glavni inženjer. Ovlaštenik zaštite na radu na gradilištu bila je S. B. koja je bila zaposlenik Č. G.. Na gradilištu je bio nazočan M. B. inače inženjer koji je bio zaposlen u M. g. koji ga je telefonski obavijestio kako se dogodila radna nesreća. Rekao mu je kako su zaposlenici M. g. oko 2 sata bili otpušteni, da bi ih poslije pozvao T.

V. te kako su izvodili betonske radove o kojima je ovisilo izvođenje daljnjih radova. Što se tiče načina nastanka radne nesreće, B. mu je rekao kako je njihov radnik M. M. skočio sa skele te kako je slomio petu. Inače, M. B. je svojim automobilom odvezao M. M. u bolnicu nakon što se ozlijedio.

M. M. je nakon ovog događaja bio oko godinu dana na bolovanju. Nakon toga se vratio raditi u M. g. i prvi radni dan nakon bolovanja je slomio prst nakon čega je opet godinu dana bio na bolovanju. Bio je zaposlenik M. g. do kolovoza 2022. godine kada je ostvario pravo na mirovinu. Dao mu je policu osiguranja kako bi se naplatio od osiguravajućeg društva međutim osiguravajuće društvo mu je ponudilo neki mali iznos kojeg nije prihvatio.

Oštećenik M. M. je bio zaposlen u M. g. kao tesar, ali je bio osposobljen za posao signalista, međutim nikada mu nije dostavio odgovarajuće uvjerenje o njegovoj sposobnosti za posao signalista. Signalisti na tom gradilištu bili su I. i S. N., obojica zaposlenici M. g.

Nakon što je okrivljeniku predočen dio iskaza oštećenika M. M. u

kojem je naveo kako je sudjelovao u postavljanju ove skele sa još 5-6 kolega, okrivljenik je istaknuo kako ne zna je li to točno međutim, ja on nije zapovjedio postavljanje skele svojim radnicima. Inače, M. g. nema skelara niti se bavi takvom vrstom djelatnosti.

13. Okrivljenik pod 2) I. D. je u obrani u bitnom naveo kako je od njegovog poslodavca Č. g. d.o.o. postavljen na mjesto inženjera gradilišta za izvođenje betonskih i armirano-betonskih radova. Naime, ugovor između K. Z. i njegovog poslodavca Č. g. predviđao je da Č. g. izvodi isključivo betonske i armirano betonske radove. Tog dana nije bio fizički na gradilištu zbog privatnih obveza odnosno zbog vjenčanja prijatelja. Kako se radna nesreća dogodila u petak poslijepodne, za događaj je doznao tek u ponedjeljak ujutro od radnih kolega.

Okrivljenik je skrenuo pozornost kako je ugovorom između Č. g. i M. g. odnosno čl. 13. tog ugovora M. g. preuzela dužnost poduzimanja mjera zaštite na radu za njihove zaposlenike te imenovati osobu ovlaštenika zaštite na radu. Inače, S. B. je osoba koja je stručnjak zaštite na radu ali ne i ovlaštenik zaštite na radu te i nije odgovorna za poduzimanje mjera zaštite mjera na tom gradilištu niti u odnosu na zaposlenike drugih izvođača i podizvođaća. Točno je kako je tim ugovorom Č. g. bila obvezna osigurati opremu za izvođenje radova pa je tako i dizalica bila u vlasništvu Č. g. kao i dizaličar zaposlenik Č. g.. Oštećenik M. M. i njegov kolega su prilikom izvođenja radova koristili tipske skele koje koriste isključivo osobe koje vrše betoniranje i nitko drugi sa gradilišta. Radi se o metalnoj konstrukciji sa kukama za čije postavljanje treba potrošiti 15 sekundi. Nakon što se radnici koji izvode radove popnu na tu skelu trebali bi postaviti i zaštitnu ogradu. Radnici koji izvode radove trebali bi ostaviti zaštitnu ogradu iza leđa, a nakon penjanja na skelu i bočno uz ogradu. Za postavljanje ograda postoje već tipske ušice na koje se zakače konstrukcija skele. Najčešće su to daske. Zatvaranje bočnih ograda je nešto poput zatvaranja vrata prostorije kad netko uđe u prostoriju. Ukoliko radnik ne bi postavio zaštitnu ogradu dužnost je neposrednog nadređenog te ovlaštenika zaštite na radu njegove tvrtke upozoriti ga na propust. Na ovu skelu prvo se postavi leđna ograda a sa bočne strane se penje te bi trebalo postaviti bočnu ogradu nakon što se radnik popne na skelu. Inače, svi su radnici osposobljeni za siguran rad i upoznati su sa propisima odnosno pojedinostima bitnim za rad na siguran način.

Prema onome što je doznao od radnih kolega oštećenik M. M. se prepao baje koju je prenosila dizalica, te je sam skočio sa skele. Prema nekoj od drugih verzija njega je ta baja okrznula nakon čega je izgubio ravnotežu.

Nije upoznat s time je li u tom trenutku već bio imenovan ovlaštenik zaštite na radu od strane M. g., jer je M. g. samo dan ranije potpisala

ugovor te preuzela radove na gradilištu. Međutim, kasnije sam se uvjerio na samom gradilištu kako je M. g. imala i povjerenika za zaštitu na radu. U ovom tenu se ne mogu točno sjetiti ali čini mu se kako je za ovlaštenika zaštite na radu bio imenovan M. B..

Okrivljenik nije siguran je li se radilo o iskakanju radnika ili je doista bilo kontakta između njega i baje zbog toga ne može u potpunosti rekonstruirati sam događaj. Pitanje je što bi se dogodilo da je radnika odgrnula baja, bi li ga prignječila uz zaštitnu ogradu ili bi ga samo okrznula.

Priroda posla je takva, da se betonski radovi izvode na nekoliko mjesta i to na gradilištu od nekoliko tisuća metara kvadratnih. U tom slučaju nije moguće niti je praksa da glavni inženjer nadzire svako od mjesta na kojim se izvodi takva vrsta radova. Narav posla upućuje da neki mogući propust radnika koji su inače osposobljeni za obavljanje tih radova upozori neposredno nadređeni ili ovlaštenik zašite na radu iz njegove tvrtke. To bi u ovom slučaju bio ovlaštenik zašitite na radu podizvođača radova M. g.

14.1. Nakon provedenog dokaznog postupka Sud je iz zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru, iskaza svjedokinje V. A., više inspektorice rada te

iskaza svjedoka T. V. i oštećenika M. M. kako se neposredno

pred radnu nesreću oštećenik M. M. nalazio na skeli na visini 240 cm koja nije bila adekvatna na način da s bočne strane nije bilo zaštitne ograde niti je oštećenik koristio zaštitni pojas.

14.2. Iz iskaza oštećenika M. M. je Sud utvrdio kako je inkriminirane prigode svojom voljom skočio sa skele odnosno kako nije došlo do pada oštećenika zbog gubitka ravnoteže.

14.3. Iz dokumentacije koja prileži u spisu Sud je utvrdio kako je inkriminirane prigode uslijed skoka sa skele oštećenik zadobio prijelom lijeve petne kosti te kako se radi o ozlijedi teške naravi.

14.4. Kako se na gradilištu nalazio samo jedan mogući očevidac spornog događaja, B. Š. koji je upravljao dizalicom koji je iskazao kako nije vidio način na koji se oštećenik našao na zemlji, kao prijeporno se postavilo pitanje razlog zbog kojeg je oštećenik skočio sa skele. U tom dijelu je iskaz oštećenika M. M. suprotan iskazu B. Š.. Naime, oštećenik je istaknuo kako je skočio kako bi izbjegao teret koji je dizalica iznijela iznad skele na kojoj je stajao dok je svjedok Š. naveo kako je u tom trenutku dizalica mirovala i kako nije bilo prenošenja tereta zbog čega nije obraćao pozornost na osobu koja je stajala na skeli. Sud je u ovom slučaju priklonio vjeru iskazu svjedoka Š. budući da je oštećenik iskazao kako u tom trenutku uzeo crijevo od silosa za beton tzv. baje i stavio ga u zid pa kod takvog stanja stvari ne bi bilo tehnički moguće da dizalica bude u pokretu te da ga njezin teret, silos za beton, tzv. baja ugrozi oštećenika. Stoga je Sud utvrdio kako je inkriminirane prigode oštećenik samoinicijativno skočio sa skele te kako tome nije mogao razlog biti strah od tereta dizalice koji mu se je približavao.

14.5. No bez obzira na razlog skoka oštećenika sa skele, način na koji se oštećenik završio na zemlji, skokom sa skele upućuje kako ne postoji uzročno posljedična sveza između neuvjetnosti skele na kojoj je oštećenik radio odnosno povrede blanketnih normi navedenih u izreci optužnice s obzirom kako je Sud utvrdio da je oštećenik samionicijativno skočio sa skele a ne da bi izgubio ravnotežu te pao sa skele na zemlju zbog nedostatka zaštitne ograde ili zaštitnog pojasa.

15. Zbog navedenog Sud smatra kako nije dokazano kako bi okrivljenici počinili predmetno kazneno djelo pa ih je Sud sukladno čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku oslobodio optužbe stavivši prethodno temeljem čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku stavivši izvan snage kazneni nalog ovog suda broj K-958/2015 od 7. siječnja 2016. godine te sukladno čl. 149. st. 1. Zakona o kaznenom postupku odredio kako troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Splitu, 21. lipnja 2023. godine

SUDAC:

MARIJO FRANETOVIĆ, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud u Splitu.