REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 4768/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. d.o.o. iz S., (OIB: …), upravitelja stambene zgrade … iz S., zastupanog po punomoćniku M. B., odvjetniku iz S., protiv tuženice A. L. iz S., (OIB: …), zastupane po punomoćnicima I. T. i B. M., odvjetnicima iz S., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja da mu se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-2077/2019-2 od 5. rujna 2019., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu posl. br. Povrv- 2043/18 od 8. ožujka 2019., u sjednici održanoj 20. lipnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

Tužitelju se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-2077/2019-2 od 5. rujna 2019. u odnosu na pitanje koje proizlazi iz njegova prijedloga za dopuštenje revizije:

„Je li upravitelj zgrade aktivno legitimiran da kao samostalna stranka u postupku podnosi tužbe protiv suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve?“

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom prihvaćena je žalba tuženice i prvostupanjska presuda preinačena tako da je ukinut platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika T. K.-M. iz S. posl. br. Ovrv-2205/17 od 30. studenoga 2017. u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužitelju 6.101,90 kn sa zakonskim zateznim kamatama i tužbeni zahtjev u tome dijelu odbijen - a odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka. Ujedno je tužitelj obvezan tuženici naknaditi parnični trošak od 3.750,00 kn.

2. Tužitelj je podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija. Prijedlog temelji na u suštini jedinom sada spornom pitanju iz izreke ovoga rješenja.

3. Tuženica nije odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 5. rujna 2019., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

7. Po tome je pitanje koje se jedino nameće iz prijedloga za sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama pitanja iz prijedloga, pitanje iz prijedloga tužitelja Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji (gledano već i u odnosu na shvaćanje izraženo u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske, primjerice, broj U-III-3695/10 od 10. studenoga 2011., U-III- 2008/2008 od 1. lipnja 2016., U-III-3671/2003 od 28. lipnja 2006., U-III-1656/2004, U- III/752/2007, ali i revizijskog suda posl. br. Rev-x 30/2012-2 od 6. lipnja 2012., Rev-x 325/10-2 od 3. ožujka 2011., Revd 2965/2021-2 od 6. srpnja 2022.) nejasna i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa.

9. Stoga je pravilno za zaključiti:

9.1. da u odnosu na pitanje iz prijedloga postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st.

1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),

9.2. da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije, sve kako bi se povodom nje mogla preispitati osporena presuda, te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 1. i 6. ZPP-a).

Zagreb, 20. lipnja 2023.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.