1

Poslovni broj: Gž Ovr-61/2024-

Poslovni broj: Gž Ovr-61/2024-

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

          R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Rijeci po sutkinji Filki Pejković u ovršnom postupku predlagatelja osiguranja Z. G. iz Z., OIB: …, zastupan po punomoćnici N. L., odvjetnici iz Z., protiv protivnika osiguranja 1. Z. M., iz Z., OIB: …i 2. R. M., iz Z., OIB:…, zastupani po punomoćniku K. F., odvjetniku iz C., radi osiguranja privremenom mjerom, rješavajući žalbu protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Ovr-1582/2023 od 17. listopada 2023., 2. veljače 2024.,

 

r i j e š i o   j e

              Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja Z. M. i R. M. se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Ovr-1582/2023 od 17. listopada 2023.

 

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja prihvaćen je prijedlog predlagatelja osiguranja radi određivanja privremene mjere te radi osiguranja nenovčane tražbine koja se sastoji u utvrđivanju prava vlasništva predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja određena je privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine stana u zgradi koja je upisana u zemljišnim knjigama zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Puli-Pola k.o. M. u zk. ul. …koja se sastoji od kč. br. … poslovna stambena zgrada, dvorište uz stambenu zgradu u M.,  pod. ul. 1 -12, površina 661 m2, suvlasnički dio 50/780 etažno vlasništvo (E-4) s kojim je povezano pravo vlasništva na posebnom dijelu oznake „D“ na 1. katu ukupne površine 50,42 m2, u projektu obojano tamo plavom bojom, uz zabilježbu zabrane u zemljišne knjige. Nadalje u točki II izreke odlučeno da se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli-Pola da upiše ovu privremenu mjeru te je u točki III izreke odlučeno da privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred prvostupanjskim sudom  pod poslovnim brojem P-868/2023, a u točki IV izreke je odlučeno da žalba protiv rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnose tuženi zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 80/22,114/22 i 155/23 dalje ZPP) koji se primjenom odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje OZ) primjenjuje u ovršnom postupku te je predloženo da se prihvati žalba i preinači pobijano rješenje na način da se odbije prijedlog za određivanje privremene mjere.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Odlučujući o prijedlogu za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja predmetnog stana uz zabilježbu  zabrane otuđenja sud prvog stupnja smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 346. st. 1. toč. 1. OZ-a za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine te navodi da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje te tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, te da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 346. st. 1. toč. 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja trpio samo neznatnu štetu kako je propisano u čl. 344. st. 2. OZ-a.

6. Prosudba je suda prvog stupnja da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine radi utvrđenja prava vlasništva i obveze protivnika osiguranja da predlagatelju osiguranja izdaju valjanu tabelarnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, jer da je dostavio uplatnice iz kojih je vidljivo da je predlagatelj osiguranja izvršio uplate rate za stan u M., uplatnice o plaćenoj električnoj energiji za predmetnu nekretninu koje glase na njegovo ime, da se vodi postupak radi smetanja posjeda pod poslovnim brojem Psp-32/2023 i P-787/2023 po tužbi predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja, dok da u drugom postupku pod brojem P-787/2023 vodi postupak između prvog protivnika osiguranja protiv predlagatelja osiguranja radi predaje u posjed i iseljenje iz predmetnog stana i stoga zaključuje da je predlagatelj osiguranja u posjedu predmetnog stana dok u parničnom postupku pod poslovnim brojem P-868/2023 predlagatelj osiguranja traži utvrđenje prava vlasništva dosjelošću na predmetnom stanu.

7. Nadalje sud prvog stupnja navodi da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim i postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarivanje tražbine time što bi promijenili postojeće stanje stvari, jer da radnje protivnika osiguranja oduzimanjem posjeda predmetnog stana predlagatelju osiguranja i davanjem naloga za isključenje vode i struje kao i priloženom pisanom dokumentacijom u kojoj navode da im je predlagatelj osiguranja nepoznata osoba upućuju na potencijalnu namjeru promjene postojećeg stanja stvari koja bi mogla imati za posljedicu otuđenje i opterećenje tog stana. Zaključuje sud prvog stupnja da predloženom privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja protivnici osiguranja ne trpe nikakvu štetu ukoliko ne namjeravaju ju prodati odnosno raspolagati predmetnom nekretninom, a za slučaj da iste namjeravaju prodati ili opteretiti, da je privremena mjera opravdana i da je njezino trajanje određeno do okončanja parničnog postupka jer da bi se inače promijenilo postojeće stanje stvari i otežalo ostvarenje tražbine tužitelja. Stoga sud prvog stupnja primjenom odredbe čl. 346., čl. 347. i čl. 351. st. 1. OZ-a odlučuje kao u izreci prvostupanjskog rješenja.

8. Nisu osnovani žalbeni navodi protivnika osiguranja da sud prvog stupnja nije vodio računa o tome da je već izvršen upis zabilježbe spora pa da predlagatelj osiguranja nema pravni interes za dodatnim osiguranjem jer da zabilježba spora i privremena mjera zabrane raspolaganja imaju isti učinak.

9. Naime, stranke imaju pravo tražiti zabilježbu spora i određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja bez obzira što je učinak zabilježbe spora vrlo sličan učinku zabilježbe privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja, međutim, zabilježba spora i određivanje privremene mjere zabranom otuđenje međusobno se ne isključuju.

10. Naime, učinak zabilježbe privremene mjere iz čl. 347. st. 1. t. 4. OZ-a propisan je odredbom čl. 347. st. 4. OZ-a. Prema navedenom, učinak zabilježbe zabrane iz st. 1. t. 4. tog članka je u tome što se upisima obavljenim u zemljišnoj knjizi na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja, nakon upisa zabilježbe zabrane, mogu steći u odnosu prema predlagatelju osiguranja kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagatelj osiguranja bude pravomoćno odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja tražbine za čije osiguranje je zabilježba upisana. Na temelju ovršne isprave stečene u postupku koji je pokrenuo protiv protivnika osiguranja radi ostvarenja tražbine za čije osiguranje je zabilježba zabrane upisana te dokaza da je osoba koja je stekla određeno pravo na nekretnini ili pravu upisom na nekretnini na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja to pravo stekla nakon upisa zabrane, predlagatelj osiguranja može izravno protiv te osobe tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava utvrđenoga ovršnom ispravom.

11. Prema navedenom, učinak zabilježbe privremene mjere nije taj da se protivniku osiguranja doista zabranjuje otuđenje ili opterećenje nekretnine na koju je upravljena tražbina protivnika osiguranja, već se zapravo radi o tome da se zabilježbom u zemljišnoj knjizi publicira postojanje spora u vezi s nekretninom s određenim pravnim učincima. Pravni učinak takve zabilježbe je dvojak i to prvi materijalnopravni učinak je taj, da će treća osoba koja unatoč zabilježbi odluči s protivnikom osiguranja sklopiti pravni posao u vezi sa spornom nekretninom, u slučaju da predlagatelj osiguranja uspije u parnici, da u odnosu prema njemu nema nikakvo pravo na nekretnini i da on izravno protiv nje može tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava koje je bilo predmet parnice. Drugi učinak je procesni i sastoji se u tome da će predlagatelj osiguranja na temelju ovršne presude koju je dobio u parnici protiv protivnika osiguranja, te uz dokaz da je protivnik osiguranja spornim pravom raspolagao u korist treće osobe, moći izravno protiv treće osobe tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava utvrđenog ovršnom presudom. Prema tome, suština zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina je publiciranje postojanja spora i pokrivanje svih raspolaganja koju je protivnik osiguranja mogao učiniti na štetu (mogućeg) prava predlagatelja osiguranja iz kojeg prava proizlazi nenovčana tražbina.

12. Prema odredbi čl. 81. st. 2. („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 - ZZK) zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda u povodu tužbe djeluje protiv onih koji su stekli knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu stigao zemljišnoknjižnom sudu. Dakle, zabilježbom spora se publicira postojanje spora glede određene nekretnine i treća osoba koja se upusti u sklapanje pravnog posla glede iste nekretnine mora biti svjesna da na taj način preuzima rizik da u odnosu na stranku koja je uspjela u parnici nekretninu zapravo i nije stekla.

13. S obzirom na izloženo po mišljenju ovog suda sud prvog stupnja je vodio računa o načelu razmjernosti prilikom zadiranja u imovinska prava protivnika osiguranja koji su uknjiženi kao vlasnici predmetne nekretnine te određivanje privremene mjere pored toga što je određena zabilježba spora ne predstavlja pretjerani odnosno nerazmjerni teret na imovini protivnika osiguranja.

14. Nisu osnovani žalbeni navodi protivnika osiguranja da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine a posebno da ta vjerojatnost ne proizlazi iz priloženih uplatnica jer da primatelji tih uplata nisu protivnici osiguranja nego treća osoba, zatim da predlagatelj osiguranja nema ispravu niti potvrdu niti bilo kojima dokument kojima bi učinio vjerojatnim da je postao vlasnik a da o samom prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja navodi da je zaključio ugovor sa prvim protivnikom osiguranja a ne sa drugom protivnicom osiguranja.

15. Opisani žalbeni navodi nisu osnovani jer je navodima iz prijedloga za određivanje privremene mjere i priloženom dokumentacijom kako je to sud prvog stupnja pravilno utvrdio, predlagatelj osiguranje učinio vjerojatnim postojanja svoje nenovčane tražbine koja se sastoji u izdavanju tabularne isprave od protivnika osiguranja radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Predlagatelj osiguranja je navodima učinio vjerojatnim da iz priloženih uplatnica proizlazi da je izvršio uplate na ime kupoprodaje prema dogovoru predlagatelja osiguranja i prvog protivnika osiguranja o kupoprodaji predmetnog stana te vjerojatnost tražbina predlagatelja utvrđena je kako je to pravilno utvrdio sud prvog stupnja iz priloženih uplatnica iz kojih proizlazi da je za predmetni stan predlagatelj osiguranja plaćao račune o potrošenoj električnoj energiji.

16. Zatim utvrđenje suda prvog stupnja da je 1.protivnik osiguranja pokrenuo postupak radi iseljenja predlagatelja osiguranja iz predmetnog stana potvrđuju životno i logično utvrđenje suda prvog stupnja da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine, da je vlasnik predmetne nekretnine i da su protivnici osiguranja dužni izdati tabularnu ispravu za upis njegova prava vlasništva jer 1. protivnik osiguranja traži iseljenje predlagatelja osiguranja koji je u posjedu predmetnog stana a protivnici osiguranja ne navode u žalbi da bi posjed predlagatelja osiguranja bio nezakonit niti da je ostvaren silom ili na drugi način.

17. Nisu osnovani žalbeni navodi protivnika osiguranja da utvrđenje prava vlasništva nije nenovčana tražbina već deklaratorni zahtjev, jer je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da se nenovčana tražbina predlagatelja osiguranja sastoji utvrđenju prava vlasništva i naloga protivnicima osiguranja da mu izdaju valjanu pravnu tabularnu ispravu za upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini jer upravo takav tužbeni zahtjev je podnesen od strane predlagatelja osiguranja u tužbi radi utvrđenja prava vlasništva i izdavanje tabularne isprave, u kojoj tužbi je postavljen i eventualno tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću.

18. Ispitujući po službenoj dužnosti da li je sud prvog stupnja počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da nije počinjenja niti jedna bitna povreda koja bi utjecala na zakonitost donesene odluke.

19. Budući da je po mišljenju ovog suda činjenično stanje pravilno utvrđeno i pravilno su primijenjene odredbe čl. 346., čl. 347. st. 1. toč. 4. i st. 4. i čl. 351. st. 1. OZ-a žalbu protivnika osiguranja kao neosnovanu je trebalo odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi pa je stoga primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 2. veljače 2024.

Sutkinja

Filka Pejković v.r.