REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 490/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice ZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Rađa, odvjetnik u Splitu, protiv prvotuženika BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Tihana Kozina Barišić, odvjetnica u Zagrebu, drugotuženika PŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i trećetuženice KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Darko Šuper, odvjetnik u Osijeku, radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, te u pravnoj stvari prvotuženika-prvoprotutužitelja BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Tihana Kozina Barišić, odvjetnica u Zagrebu, drugotuženika-drugoprotutužitelja PŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i trećetuženice-trećeprotutužiteljice KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Darko Šuper, odvjetnik u Osijeku, protiv prvotužiteljice-prvoprotutuženice ZŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja- drugoprotutuženika ĐŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Rađa, odvjetnik u Splitu, radi iseljenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika-protutužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-688/2022-2 od 14. srpnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, broj P-4941/17 od 25. ožujka 2022, u sjednici održanoj 14. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se revizija prvotuženika-prvoprotutužitelja BŠ protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-688/2022-2 od 14. srpnja 2022. zbog pravnih pitanja:
„1. Ima li pravo na sklapanje ugovora o najmu u smislu čl. 3. Zakona o najmu stanova u vezi s čl. 30. i čl. 31. istog Zakona, najmoprimac koji u vlasništvu ima nekretninu koja bi u potpunosti zadovoljila potrebe čitave obitelji tužitelja i njihova dva sina u pogledu stanovanja, a koju nekretninu je stekao i u nju uselio prije stupanja na snagu Zakona o najmu stanova?
2. Stavlja li se donošenjem presude kojom se zamjenjuje ugovor o najmu stana, a odbija zahtjev za iseljenje zaštićenog najmoprimca, nerazmjeran i pretjerani pojedinačni teret na vlasnika stana koji svoje vlasništvo ne može koristiti desetljećima, a za to vrijeme je "zaštićeni" najmoprimac izgradio nekretninu, kojom je mogao i može u potpunosti stambeno zbrinuti sebe i svoju obitelj?“.
II. Dopušta se revizija drugotuženika-drugoprotutužitelja PŠ i trećetuženice-trećeprotutužiteljice KŠ protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-688/2022-2 od 14. srpnja 2022. zbog pravnog pitanja:
„Jesu li prvostupanjski i drugostupanjski sud dužni uzeti u obzir, prilikom ponovnog odlučivanja, nove činjenice utvrđene tijekom postupka, koje ranije nisu bile poznate tim sudovima, a niti Ustavnom sudu Republike Hrvatske prilikom donošenja prethodne odluke u toj parnici, u kojoj je Ustavni sud zauzeo pravni stav o statusu tužitelja kao najmoprimaca, ne znajući bitnu činjenicu, da su tužitelji stekli pravo vlasništva useljive kuće za vrijeme korištenja bivšeg stanarskog prava?“.
Obrazloženje
1. Tuženici-protutužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-688/2022-2 od 14. srpnja 2022, kojom su odbijene žalbe tuženika-protutužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu u kojem je tom presudom u cijelosti nadomješten ugovor o najmu stana s tržišnom najamninom i u dijelu u kojem je odbijen zahtjev tuženika-protutužitelja za iseljenje tužitelja-protutuženika iz stana u [adresa], na 1. katu, opisan u točki III. izreke prvostupanjske presude i predaju istog u posjed tuženicima- protutužiteljima.
2. Odgovor na prijedloge za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Obrazlažući razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja, navedenih u izreci ovog rješenja, tuženici-protutužitelji u bitnom navode da je nakon donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske u ovom postupku, broj U-III-604/2016. od 4. listopada 2017., kojom su ukinute presuda Županijskog suda u Splitu, broj Gž- 1107/15 od 18. studenoga 2015. i presuda Općinskog suda u Splitu, broj Pst-1351/12 od 28. siječnja 2015. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, utvrđeno, da su tužitelji u ovoj parnici dugi niz godina prikrivali činjenicu da su vlasnici vrijedne nekretnine, kuće u [adresa]. Nekretninu su stekli na način da je drugotužitelj-protutuženik zemljište stekao pravnim poslom još 1975., nakon čega je zajedno s prvotužiteljicom-prvotuženicom za vrijeme trajanja braka sagradio obiteljsku kuću tijekom 1988. i 1989. koja se sastoji od dva odvojena, trosobna stana površine 90 m2 i 100m2 i u cijelosti može zadovoljiti potrebe njihove obitelji. S obzirom da su navedenu činjenicu tužitelji-protutuženici zatajili sudovima u ovoj parnici, odluka Ustavnog suda broj U-III-604/2016. od 4. listopada 2017., u kojoj je taj sud izrazio shvaćanje da tužitelji-protutuženici imaju pravo na sklapanje ugovora o najmu, donesena je u vrijeme kad taj sud za ovu odlučujuću činjenicu, nije znao. Tako izraženo shvaćanje Ustavnog suda o statusu tužitelja-protutuženika, kao osoba koje imaju pravo na sklapanje ugovora o najmu, bila je odlučujuća za donošenje drugostupanjske odluke protiv koje je su tuženici-protutužitelji podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije.
3.1. Prvotuženik-prvoprotutužitelj kao razlog važnosti pravnog pitanja naznačenog pod točkom I. ovog rješenja, navodi presudu Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) u predmetu Statileo protiv Hrvatske, u kojoj je ESLJP kao strukturni, zakonodavni problem hrvatskog zakonodavstva identificirao povredu prava vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci na mirno uživanje vlasništva.
Drugotuženik-drugoprotutužitelj i trećetuženica-trećeprotutužieljica su se pozvali općenito na činjenicu da je ESLJP donio brojne presude protiv Republike Hrvatske zbog odluka hrvatskih sudova kojima se štiti pravo nevlasnika da ograničavaju ili onemogućavaju ostvarivanje vlasničkih prava vlasnika. Podnositelji prijedloga za dopuštenje revizije se pozivaju na odredbe Ustava Republike Hrvatske kojima se štiti pravo vlasništva i na svoja prava definirana Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/08, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) u vezi s čl. 387. ZPP, vijeće je ocijenilo da su pravna pitanja naznačena u izreci ovog rješenja važna za odluku u sporu i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. U odnosu na preostala pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a ZPP i dopuštenje revizije. Naime, pitanja prvotuženika- prvoprotutužitelja postavljena pod 1., 2. i 3., prijedloga za dopuštenje revizije, kao i pitanja drugotuženika-drugoprotutužitelja i trećetuženice-trećeprotutužiteljice postavljena pod 1. i 3. prijedloga za dopuštenje revizije, nisu pravna pitanja jer je odgovor na njih sadržan u odredbama Ustava, ZPP, Zakona o najmu stanova i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odgovor na pitanja prvotuženika-prvoprotutužitelja postavljena pod 6. i 7. prijedloga za dopuštenje revizije, kao i pitanja drugotuženika-drugoprotutužitelja i trećetuženice- trećeprotutužiteljice, postavljena pod 4. prijedloga za dopuštenje revizije, ovisi o posebnim okolnostima svakog pojedinog slučaja, pa o tim pitanjima ne ovisi osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Slijedom navedenog, u odnosu na pitanja navedena u izreci ovog rješenja, ispunjene su pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, pa je na temelju odredbe čl. 387. st. 6. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 14. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Željko Šarić
