REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 992/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. K. iz Z., ..., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik M. P., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, Z., OIB ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Z., Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-1181/2022-2 od 27. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2772/2019-17 od 7. listopada 2022., u sjednici održanoj 14. lipnja 2023.,

r i j e š i o j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-1181/2022-2 od 27. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2772/2019-17 od 7. listopada 2022.

2. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog.

3. Tužbeni zahtjev je pravomoćno prihvaćen na temelju čl. 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''Narodne novine'' broj 104/13) i čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''Narodne novine'' broj 112/17), a koje se odredbe odnose na rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima.

4. Tuženik je u prijedlogu postavio sljedeća pravna pitanja:

''- može li se smatrati da nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe protiv tuženice Republike Hrvatske prema članka 186.a Zakona o parničnom postupku, kada tužitelj promijeni pravni osnov na način da u zahtjevu za mirno rješenje spora je naznačio prekovremeni rad kao osnov za zahtijevanu isplatu, a u konačno uređenome tužbenom zahtjevu kao osnov zahtijeva isplatu redovnog rada?

- smatra li se objektivnom preinakom ili promjenom pravne osnove, kad tužitelj nakon što u zahtjevu za mirno rješenje spora traži isplatu prekovremenog rada, a nakon zaključenja prethodnog postupka, naznači isplatu redovnog rada u turnusu?''

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna ni za odluku u ovom sporu niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

6. Oba postavljena pitanja polaze od pogrešne postavke da se tužitelj u zahtjevu za mirno rješenje spora nije pozvao na odredbe čl. 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''Narodne novine'' broj 104/13) i čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''Narodne novine'' broj 112/17) koje se odnose na rad u turnusu i na temelju kojih odredaba je tužbeni zahtjev pravomoćno prihvaćen. Naime, tužitelj je u zahtjevu za mirno rješenje spora naveo ''da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 44. KU/13, odnosno čl. 38. st. 1. i 10. KU/17)''.

7. Stoga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 389 st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješeno kao u izreci.

Zagreb, 14. lipnja 2023.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek, v.r.