REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6353/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S.R., zbog prekršaja iz čl. 46. st. 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, podnesenim protiv prekršajnog naloga Općinskog suda u Vrovitici od 11. svibnja 2022., broj Pp-805/2022, u sjednici vijeća održanoj 14. lipnja 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se prigovor okr. S.R. kao neosnovan i potvrđuje se pobijani prekršajni nalog.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. S.R. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 15,00 EUR (petnaesteura) / 113,02 HRK (stotrinaestkunaidvijelipe)[1] u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašen je krivim okr. S.R. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz čl. 46. st. 3. i čl. 199. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koje mu je nakon utvrđenih novčanih kazni za svaki pojedini prekršaj, uz ublažavanje kazni, na temelju članka 39. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 4.600,00 kuna, koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Osim navedenog, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 280,00 kuna te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom C kategorije u trajanju dva mjeseca, u koju se uračunava vrijeme izrečene mjere opreza.
2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenik, osobno, pravodobno je podnio prigovor zbog izrečene zaštitne mjere. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.
3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.
4. Prigovor nije osnovan.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prekršajni nalog, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
6. Okrivljenik u prigovoru ističe da priznaje počinjenje prekršaja, svjestan je svoje pogreške, kaje se, no moli za ukidanje izrečene zaštitne mjere jer mu je vozačka dozvola potrebna zbog posla (profesionalni je vozač, pa postoji opasnost da dobije otkaz), navodi da prethodno nije počinio neki teži prometni prekršaj.
7. Prije svega, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenik je bio dužan podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor (profesionalni je vozač), što okrivljenik nije učinio pa su navodi prigovora u tom smislu ostali na razini paušalnog isticanja.
8. Ispitujući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski sud smatra da je inkriminirano ponašanje okrivljenika pod točkom II. izreke (upravljanje motornim vozilom pri koncentraciji od 1,40 g/kg alkohola u organizmu) takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa. Stoga je izrečena zaštitna mjera u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Imajući na umu prethodno navedeno, okolnost koja se ističe u žalbi o neophodnosti posjedovanja vozačke dozvole zbog poslovnih obveza, osim što nije dokazana, nije od utjecaja na osnovanost i pravilnost odluke prvostupanjskog tijela o primjeni zaštitne mjere u konkretnom slučaju. Dapače, ovaj sud smatra da je navedena okolnost bila razlog više da se okrivljenik u prometu ponaša sukladno zakonskim propisima.
9. Duljina trajanja izrečene mjere od dva mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, dakle u visini blizu zakonom propisanog minimuma trajanja, a imajući na umu koncentraciju alkohola od 1,40 g/kg i s tim povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, i više je nego primjerena težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog te je u skladu s načelom razmjernosti propisanim u čl. 51.a Prekršajnog zakona.
10. U odnosu na okolnost dosadašnje neosuđivanosti, koju okrivljenik ističe u prigovoru, a koja proizlazi i iz spisa, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala ukidanje zaštitne mjere. Identično je i s okolnosti priznanja počinjenja prekršaja i izraženog kajanja, koje također ne mogu opravdati ukidanje zaštitne mjere.
11. Svakako treba navesti da je ovaj sud, s obzirom da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirane prekršaje propisuje neznatno blaži posebni minimum i neznatno blaži posebni maksimum novčane kazne, sve kao posljedica uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propitivao da li bi, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, taj Zakon trebalo primijeniti i u ovom prekršajnom predmetu. Imajući na umu da okr. S.R. nije utvrđen ni posebni minimum, ni posebni maksimum novčane kazne za prekršaje za koje je proglašen krivim, nego su novčane kazne utvrđene ispod posebnog minimuma, kao i imajući na umu da je propisivanje neznatno blažeg posebnog minimuma i neznatno blažeg posebnog maksimuma novčane kazne isključivo posljedica uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a ne volje zakonodavca za blažom kaznenom politikom za prekršaje iz čl. 46. st. 3. i čl. 199. st. 7. Zakona sigurnosti prometa na cestama, ovaj sud smatra da, pogotovo uvažavajući pravila načela konkretnosti u primjeni blažeg zakona (odluka se donosi ovisno o specifičnosti slučaja koji je predmet postupka), u ovom prekršajnom predmetu nema mjesta primjeni „novog“ Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
12. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 15,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
13. Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 14. lipnja 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 3 ovjerena prijepisa: za spis, tužitelja i okrivljenika.