Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

Poslovni broj: Pr-5234/2021-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice V. B., OIB: … K. S., koju zastupa punomoćnica M. R. Š., odvjetnica u S., protiv tuženika K.B.C.S., OIB:…, S., radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave,

zaključene dana 8.svibnja 2023. u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice M. D., odvjetničke vježbenice kod punomoćnice tužiteljice, objavljene dana 14.lipnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 01.03.2016.g. do 31.12.2021.g. u ukupnom iznosu od 902,50 €/ 6.799,86 kuna zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,50 € / 18,80 kuna teče od 15. svibanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 33,18 €/ 250,00 kuna teče od 15. lipanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 17,24 €/129,86 kuna teče od 15. srpanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 74,27 € /559,61 kuna teče od 15. kolovoz 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 13,76 €/ 103,68 kuna teče od 15. rujan 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,01 € /37,76 kuna teče od 15. studeni 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,39 € /18,00 kuna teče od 15. prosinac 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,56 €/ 72,00 kuna teče od 15. siječanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,77 €/ 73,60 kuna teče od 15. veljača 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,69 €/ 20,24 kuna teče od 15. ožujak 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,67 €/ 35,20 kuna teče od 15. travanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 8,06 €/ 60,72 kuna teče od 15. svibanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 7,04 €/ 53,04 kuna teče od 15. lipanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,45 € /18,48 kuna teče od 15. srpanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 10,28 € / 77,44 kuna teče od 15. kolovoz 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,39/ €33,09 kuna teče od 15. rujan 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,25 €/39,52 kuna teče od 15. listopad 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 7,52 €/ 56,64 kuna teče od 15. studeni 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 2,55 €/19,20 kuna teče od 15. prosinac 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 8,47 €/63,81 kuna teče od 15. siječanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 26,91 €/ 202,75 kuna teče od 15. veljača 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,61 € / 42,24 kuna teče od 15. ožujak 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 10,19 €/ 76,80 kuna teče od 15. travanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,82 €/ 96,59 kuna teče od 15. svibanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 25,85 € /194,74 kuna teče od 15. lipanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 43,29 € /326,17 kuna teče od 15. srpanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,29 €/ 39,84 kuna teče od 15. svibanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,64 €/ 95,20 kuna teče od 15. lipanj 2019. - zakonskom kamatom koja na iznos od 5,84 €/ 44,00 kuna teče od 15. srpanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 15,23 €/ 114,72 kuna teče od 15. kolovoz 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,97 €/97,72 kuna teče od 15. rujan 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 18,00 €/135,60 kuna teče od 15. listopad 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 33,21 €/250,24 kuna teče od 15. studeni 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 49,38 €/372,04 kuna teče od 15. prosinac 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 45,92 €/ 345,96 kuna teče od 15. siječanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 23,84 €/ 179,64 kuna teče od 15. veljača 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 29,25 €/ 220,36 kuna teče od 15. ožujak 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 40,92 €/ 308,29 kuna teče od 15. travanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 22,22 €/ 167,45 kuna teče od 15. lipanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 29,08 € /219,10 kuna teče od 15. listopad 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,35 €/ 32,80 kuna teče od 15. studeni 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 31,44 €/ 236,91 kuna teče od 15. travanj 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 7,17 €/ 54,00 kuna teče od 15. svibanj 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 33,57 €/ 252,96 kuna teče od 15. srpanj 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 92,28 €/ 695,29 kuna teče od 15. kolovoz 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 34,21 € / 257,76 kuna teče od 15. listopad 2021. do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena,

bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.225,17 eura/ 9.231,04 kuna uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana donošenja presude 14.lipnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 16.ožujka 2021. ponijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi kako je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćne radnice u službi za prehranu i dijetetiku, te da je tuženik tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće i to s osnova dodatka za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve odrađene sate rada, te je pogrešno obračunao naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje, a pri tome pozivajući se na Zakon o radu, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatke Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja,te Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. Tužiteljica napominje da će nakon što se pribavi dokazna dokumentacija od tuženika i provede vještačenje određeno postaviti tužbeni zahtjev ( čl.186.b.ZPP).

2. U odgovoru na tužbu od 16.veljače 2022. tuženik ističe kako ne osporava osnovu potraživanja do 1.travnja 2020.god., a iza 1.travnja 2020. osporava jer nakon tog datuma obračunava dodatke i na prekovremeni rad.

3. Nakon provedenog financijskog vještačenja tužiteljica je u podneskom od 28.prosinca 2022. određeno postavila tužbeni zahtjev na način da je zatražila isplatu razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom bruto iznosu od 902,50 eura/ 6.799,86 kn za razdoblje od 1.ožujka 2016. do 31.prosinca 2021. .

4. Sud je tijekom postupka izveo dokaz pregledom pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije D. C.. i obračunskih isprava za isplatu plaće-naknade za tužiteljicu i evidencija rada koje su sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka .

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan. Tužiteljica je popisala parnični trošak.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće s osnove neisplaćenog dodatka za otežane uvjete rada, temeljem odredbe čl. 57.st.1. i 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 143/13., dalje: KU/13), odnosno čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine br. 29/18.,92/19, 56/20, dalje KU/18 ) te za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a sve zbog pogrešnog načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu pomoćne radnice u Službi za prehranu i dijetetiku i da je radila u redovnom i prekovremenom radu te da joj tuženik za razdoblje do 1.travnja 2020. nije na plaći isplaćivao dodatak za posebne uvjete rada, dakle da je tuženik za utuženo razdoblje tužiteljici obračunao i isplatio navedene dodatke na osnovnu plaću, ali ne i na ostvarene sate prekovremenog rada, kao i da je pogrešno obračunao naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad.

8. Među strankama je sporno je li tuženik pogrešno obračunao pa time isplatio umanjenu plaću tužiteljici i to po osnovi dodatka za posebne uvjete rada, po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad za razdoblje nakon 1.travnja 2020. do 31.prosinca 2021.

9. Stalni sudski vještak za računovodstvo i financije D. C., dipl.oec. u pisanom nalazu i mišljenju od 7.prosinca 2022.navodi kako je provjerom svih platnih lista za tužiteljicu u razdoblju od 1. ožujka 2016. do 31. prosinca 2021. godine, utvrđeno da su dodaci za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni te blagdanom plaćeni na sve odrađene sate, da je zaključno s ožujkom 2020. godine dodatak za otežane uvjete rada obračunat samo za one sate koji su evidentirani u redovnoj satnici, odnosno da ni u jednom mjesecu u tom razdoblju nije obračunat dodatak za sate koji su evidentirani kao prekovremeni sati, a nakon ožujka 2020. godine obračun dodatka točno evidentiran i plaćen. Na osnovi izračuna prikazanih u nalazu, da je utvrđeno da kod obračuna plaća za razdoblje od 1. ožujka 2016. do 31.

prosinca 2021. godine, tuženik nije obračunao i isplatio tužiteljici: dodatke na plaću za otežane uvjete rada ukupno 2.151,04 kn, naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ukupno 1.437,55 kn i naknadu plaće za vrijeme korištenja bolovanja do 42 dana ukupno 3.211,27 kn. Zaključno vještak je dao mišljenje kako da tužiteljici u utuženom razdoblju od 1. ožujka 2016. do 31. prosinca 2021. godine po osnovi dodatka na plaću za otežane uvjete rada i po osnovi naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja do 42 dana isplaćen manji iznos mjesečno kako je to prikazano u stupcu 7 Tablice br. 4 nalaza i mišljenja , odnosno u sveukupnom bruto iznosu od 6.799,86 kn.

9.1. Na nalaz i mišljenje vještakinje D. C. tužiteljica nije imala primjedbi te je tužbeni zahtjev uredila i postavila sukladno istom.

9.2. Tuženik je očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka naveo kako je vještak utvrdio kako tuženik nakon 1.travnja 2020. sve dodatke obračunava i na odrađeni prekovremeni rad pa da posljedično tome nije ni moglo ni doći da pogrešnog obračuna naknada za godišnji odmor i naknada za bolovanje uzrokovanog neobračunavanjem dodataka i na odrađeni prekovremeni rad, a što je osnov tužbenog zahtjeva. Stoga da eventualno pogrešno izračunate naknade za godišnji odmor i bolovanje iz razloga koji nemaju veze sa neobračunavanjem dodataka na prekovremeni rad predstavljaju sasvim drugi pravni osnov koji nije predmet tužbenog zahtjeva pa da je vještakovo utvrđenje razlike u tom smislu bespredmetno za ovaj postupak.

9.3. Tužiteljica se usprotivila navodima tuženika navodeći da nigdje u naracijskom dijelu tužbe ne navodi da razliku naknade za godišnji odmor i bolovanje potražuje isključivo kao posljedicu neobračunavanja naknada na odrađeni prekovremeni rad, već upravo suprotno, da tužiteljica u svojoj tužbi pozivajući se na odredbe ZR-a i KU-a zahtijeva isplatu razlike navedenih naknada, zahtijevajući pri tom provođenje financijsko knjigovodstvenog vještačenja na način da se naknade utvrde sukladno stvarnim prosjecima iznosa plaća koje su trebale biti isplaćene tužiteljici.

9.4. Tužiteljica tužbom i tužbenim zahtjevom potražuje manje isplaćene naknade plaće zbog pogrešno obračunatih i isplaćenih naknada plaće za godišnji odmor i bolovanje koji nisu samo posljedica neobračunavanja svih dodataka na plaću, pa se prigovor tuženika ukazuje neosnovanim. Stoga sud nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za računovodstvo i financije D. C. kao stručno,

objektivno i jasno obrazloženo, te dano u skladu s pravilima struke u cijelosti prihvaća.

10. Člankom 57. st. 1. i 2. KU/2013 propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću, a u stavku 2.

tog članka navedena su radna mjesta za koja se uvećava osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima. Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljen je 26.ožujka 2018.god., a primjenjuje se od 1.ožujka 2018.god. te sadrži identične odredbe kao KU/2013, odnosno odredba čl. 55. KU/2018 sadržajno je ista kao i odredba čl. 57. KU/2013.

11. S obzirom da je tužiteljica u utuženome razdoblju obavljala poslove radnog mjesta pomoćne radnice, tužiteljica je radila u posebnim uvjetima rada, prekovremeno, pa ima pravo na uvećanje plaće i zbog posebnih uvjeta rada za sve odrađene sate. Kako tužiteljici citirani kolektivni ugovori daju istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, tužiteljica ima pravo na isplatu dodatka po osnovi iz čl. 57. KU/2013 ( čl. 55. KU/18) , zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Tužiteljici pripada pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada neovisno o tome je li rad ostvaren u redovnom radnom vremenu ili kao prekovremeni rad. Ovaj stav suda potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revr-206/12 od 02. travnja 2014.g., kojom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću odnose se kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad.

12. Također, tužiteljica potražuje i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), a koji zahtjev je također osnovan. Članak 36. KU/13 propisuje da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Članak 34. st.1 i 2 KU/18 propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Od 1.rujna 2019. Dodatkom II KU/19 izmijenjen je stavak 2.čl. 34 tako da isti glasi:"za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika. Odredbom čl. 59.st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 141/12), odnosno čl. 58.st.1 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 128/17), propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, da mu pripada naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Vještak D.

C. je u nalazu i mišljenju izračunala da je tužiteljici isplaćena manja naknada bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i za vrijeme korištenja bolovanja do 42 dana u ukupnom iznosu od 4.648,82 kn , pa sukladno svemu gore navedenom nije sporno da istu pripada navedena naknada za godišnji odmor i bolovanje do 42 dana.

13. Imajući u vidu prednje, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice na isplatu ukupnog iznosa od 902,50 eura / 6.799,86 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22 i 156/22) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate (čl. 92. st. 3. ZR/14), izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima razlike bruto plaće, kako je to tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom.

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. , 89/14. , 70/19, 80/22 i 114/22 ), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22 i 126/22 , dalje Tarifa) pa budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u svom konačno uređenom zahtjevu od 28.prosinca 2022. istoj je priznat trošak za sastav tužbe - 75 bodova, za sastav podneska od 28.prosinca 2022. - 75 bodova, za zastupanje na ročištima od 16.veljače 2022. i 8.svibnja 2023. po 75 bodova za svako, za sastav podneska od 9.siječnja 2023. -75 bodova, te za pristup na ročište za objavu i uručenje presude 37,5 bodova, ukupno 412,5 bodova što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 1,99 eura uz PDV-a daje iznos od 1.026,09 eura te na ime troškova financijskog vještačenja iznos od 199,08

eura, ukupno iznos od 1.225,17 eura/ 9.231,04 kuna koliki iznos parničnog troška je naložen tuženiku da naknadi tužiteljici. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 14.lipnja 2023. kao dana donošenja ove odluke do isplate, a kao u točki II izreke presude.

15. Sukladno navedenom, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Splitu, 14.lipnja 2023.godine

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana , a koji rok se računa:

od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira što nije na isto pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a (čl. 467. ZPP-a).

DNA: - pun. tužiteljice

- tuženiku