REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-821/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. I.P., zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj 85/08. i 112/12.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe Krk od 2. prosinca 2021., broj: Pp J-24/2020, u sjednici vijeća održanoj 14. lipnja 2023.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. I.P., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. I.P. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
3. prosinca 2019. u 12:00 sati, u mjestu XX, općina XX, uputio poruku putem društvene mreže „Facebook“ u kojoj se osobno obraća predstavniku općine g. T.J. riječima na način da je ispod fotografije T.J. napisao komentar „Vrlo uredna fotografija, primamljiva za sponzoruše, udovice starije dobi, a najprimamljivija za Gay populaciju, međutim trebate se upitati koga to imate za načelnika XX, naime predstavlja se kao magistar znanosti, a taj nepismeni lik nije sposoban niti uredno ispuniti Opće informacije o dužnosnikovom imovinskom stanju pa pogledajte kako to „magistar znanosti“ radi u Imovinsko stanje dužnosnika. T.J.“… s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog,ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu i drugo,
- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. I.P. je bespredmetna.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe Krk od 2. prosinca 2021., broj: Pp J-24/2020, okr. I.P. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, za koji mu je izrečena novčana kazna 5.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 200,00 kuna.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik osobno i putem branitelja odvjetnika Ž.V.. Obje žalbe su podnesene zbog istih žalbenih osnova i razloga s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, a podredno ukine i predmet vrati na novi postupak i odlučivanje.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okrivljenik optužuje, na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, a jednako je i u optužbi, po propisu nije prekršaj.
5. Prije analize zakonskih odredaba potrebno je istaknuti slijedeće: zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
6. Okrivljenik je proglašen krivim da je počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kojom odredbom je propisano: „Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.“
7. Iz citirane zakonske odredbe je jasno da, za ostvarenje zakonskog obilježja predmetnog prekršaja, treba biti, između ostalog, i ostvaren cilj zbog kojeg je okrivljenik postupao, dakle mora nastupiti posljedica u vidu povrede tuđeg dostojanstva. Znači, nastupanje posljedice u vidu povrede tuđeg dostojanstva je odlučna činjenica koja čini biće navedenog prekršaja i, da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, mora biti navedena u činjeničnom opisu djela. Međutim, u činjeničnom opisu pobijane presude, a jednako je i u optužbi, nije naznačeno da je postupanje okrivljenika dovelo do povrede dostojanstva T.J., što znači da, u činjeničnom opisu djela za koji je okrivljenik proglašen krivim, nedostaje konstitutivni element prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
8. S obzirom da sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, a u činjeničnom opisu pobijane presude (jednako je i u optužbi) nedostaje naznaka da je radnja okrivljenika prouzročila posljedicu povrede dostojanstva T.J., djelo za koje se protiv okr. I.P. vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj. Stoga je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja, oslobođen optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
9. Uslijed ove odluke, žalba okrivljenika je postala bespredmetna, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno u skladu s odredbom čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.
10. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 14. lipnja 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
