Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Broj: Ppž-5755/2022

    Zagreb

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. D.P. i dr., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.) i dr., odlučujući o žalbi okr. D.P., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 21. ožujka 2022., broj: Pp-1732/2022-12, u sjednici vijeća održanoj 14. lipnja 2023.,

    r i j e š i o  j e

    Djelomično se prihvaća žalba okr. D.P., ukida se pobijana prvostupanjska presuda u dijelu kojim je okr. D.P. proglašen krivim za prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te se predmet, u tom dijelu, dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    p r e s u d i o  j e

    I. U ostalom dijelu, žalba okr. D.P. se odbija kao neosnovana te se u pobijanom, a neukinutom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

    II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. D.P. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 15 EUR (petnaesteura) / 113,02 HRK (stotrinaestkunaidvijelipe) u roku 15 dana od primitka ove presude.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 21. ožujka 2022., broj: Pp-1732/2022-12, okr. D.P. je proglašen krivim da je počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 750,00 kuna, te da je počinio prekršaje iz čl. 70. st. 1. t. 1. i t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koje mu je, nakon utvrđenja kazni zatvora za svaki prekršaj, izrečena ukupna kazna zatvora 25 dana, u koju se uračunavaju dva dana lišenja slobode (19. i 20. veljače 2022.), tako da mu je preostala ukupna kazna zatvora 23 dana. Osim navedenog, na temelju čl. 76.a st. 1. Prekršajnog zakona i čl. 70. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, od okr. D.P. je oduzet jedan pištolj marke Crvena zastava, model M57, kalibar 7,62 mm, serijski broj M140275 te šest komada pripadajućeg streljiva, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da je okr. D.P. obvezan naknaditi iste u iznosu 200,00 kuna.

    1.1. Istom presudom, na temelju čl. 182. st. 1. t. 3. (ispravno: čl. 182. t. 3.) Prekršajnog zakona, okr. L.R. je oslobođen optužbe da bi počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a proglašen je krivim da je počinio prekršaje iz čl. 70. st. 1. t. 1. i t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koje mu je, nakon utvrđenja kazni zatvora za svaki prekršaj, izrečena ukupna kazna zatvora 25 dana, u koju se uračunavaju dva dana lišenja slobode (19. i 20. veljače 2022.), tako da mu je preostala ukupna kazna zatvora 23 dana. Osim navedenog, na temelju čl. 76.a st. 1. Prekršajnog zakona i čl. 70. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, od okr. D.P. je oduzet jedan pištolj marke Crvena zastava, model M57, kalibar 7,62 mm, serijski broj AA771 te šest komada pripadajućeg streljiva, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da je okr. L.R. obvezan naknaditi iste u iznosu 200,00 kuna.

    1.2. Istom presudom, na temelju čl. 182. st. 1. t. 3. (ispravno: čl. 182. t. 3.) Prekršajnog zakona, okr. N.T. je oslobođen optužbe da bi počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka, u odnosu na ovog okrivljenika, padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

    2. Protiv te presude, žalbu je podnio okr. D.P., putem branitelja odvjetnika N.J., iz čijeg sadržaja proizlazi da se u odnosu na prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u odnosu na prekršaje iz čl. 70. st. 1. t. 1. i t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovni postupak odnosno da se preinači na način da se, umjesto bezuvjetne kazne zatvora, izrekne novčana kazna ili uvjetna kazna.

    3. Žalba je djelomično osnovana.

    U odnosu na rješenje.

    4. Nije u pravu okrivljenik kada ističe da je CD snimka nezakonit dokaz, jer „nije znao da ga se snima niti da uopće postoje nadzorne kamere u kafiću“, čime, iako to nije izrijekom naveo u žalbi, očigledno ističe povredu iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona. Naime, CD snimka kamere koja je snimala unutarnji prostor ugostiteljskog objekta za vrijeme radnog vremena tog objekta nije dokaz koji bi bio pribavljen kršenjem nekog Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenog prava, jer se ne radi o snimanju mjesta koje spada u domenu zaštićenih prostora, a ni o mjerama kojima bi se privremeno ograničavala ljudska prava. Radi se o snimanju javnog prostora u kojem slučaju nema povrede privatnosti, jer se ni na koji način ne zadire u privatnost osoba koje se tamo nalaze. Zvučna ili slikovna snimka predstavlja nezakonit dokaz ako se njezinim pribavljanjem povređuje pravo na nepovredivost osobnog i obiteljskog života zajamčeno Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom. Podrazumijeva se da je osoba koja se nalazi na javnom mjestu, a u ovom prekršajnom postupku nije sporno da se okr. D.P. nalazio u ugostiteljskom objektu za vrijeme radnog vremena tog objekta prihvatila da njeni postupci budu opaženi od strane drugih subjekata pa i mogućnost da ih se tamo snimi. To se odnosi na bilo koju vrstu sadržaja koji može biti obuhvaćen poput činjenice nazočnosti, načina ponašanja, kontakta s određenim osobama ili predmetima, verbalnog izražavanja i slično.

    5. Dakle, nesporna je dopustivost dokazne ocjene predmetne video snimke i njena mogućnost uporabe u dokazne svrhe, jer takvim snimanjem nije povrijeđeno okrivljenikovo pravo na nepovredivost osobnog i obiteljskog života zajamčeno Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom. Iz navedenih razloga, DVD snimka koja je pregledana u dokaznom postupku i na kojoj prvostupanjski sud temelji svoju odluku nije nezakonit dokaz, kako to neosnovano tvrdi okr. D.P..

    6. Međutim, u pravu je okrivljenik kada se, u odnosu na prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, okr. D.P. je proglašen krivim da je ovaj prekršaj počinio na način da se u caffe baru J., s nepoznatom osobom, „međusobno naguravao i fizički obračunavao udarajući jedan drugoga rukama i nogama“. Iz obrazloženja pobijane presude (zadnja četiri odlomka na strani 9 i prva dva odlomka na strani 10) proizlazi da zaključak u vezi ovog prekršaja prvostupanjski sud temelji isključivo na sadržaju CD snimke.

    7. Reproducirajući dio sadržaja pregledane CD snimke koji se odnosi na ovaj dio inkriminiranog događaja (četvrti odlomak na strani 8), a tako je konstatirano i na zapisniku od 20. veljače 2022., prvostupanjski sud navodi: „… potom sudac uočava da se ta NN osoba podiže sa stola, podiže se i P., te dolazi do odguravanja između P. i NN osobe i to na način da P. odguruju NN osobu koja fizički nasrće na njega, N. stoji između njih dvojice i razdvaja ih cijelo vrijeme…“. Dakle, jedina radnja okr. D.P., koju je prvostupanjski sud utvrdio pregledavajući CD snimku, je da odguruje NN osobu koja fizički nasrće na njega.

    8. Kod takvog utvrđenja radnji okr. D.P. s pregledane CD snimke, potpuno je nejasno na temelju čega je prvostupanjski sud zaključio da se okr. D.P. „međusobno naguravao i fizički obračunavao“ s NN osobom „udarajući jedan drugoga rukama i nogama“, kako ga je proglasio krivim, kada to nije utvrdio pregledavajući CD snimku. Ni jedan udarac rukom i nogom okr. D.P. prvostupanjski sud nije konstatirao da je utvrdio pregledavajući CD snimku, a proglasio ga je krivim za te radnje. Je li okr. D.P. inkriminirane prilike nekim drugim radnjama remetio javni red i mir, ovaj sud nije bio ovlašten razmatrati. Svakako treba napomenuti da je prvostupanjski sud ovlašten, pa i dužan, izvršiti izmjenu činjeničnog opisa prekršaja za koji donosi osuđujuću presudu ako se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onoga koje mu je stavljeno na teret ili ako se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužnim aktom stavljeno na teret pri čemu takva izmjena ne smije predstavljati preinačenje na gore za okrivljenika.

    9. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica, koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, zbog čega je prvostupanjsku presudu, u dijelu kojim je okr. D.P. proglašen krivim za prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

    10. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

    U odnosu na presudu.

    11. Žaleći se zbog odluke o izrečenoj kazni zatvora za prekršaje iz čl. 70. st. 1. t. 1. i t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, okr. D.P. ističe da je prekršajno neporočan, da je u bitnome priznao djelo, izrazio kajanje i obećao da se tako nešto neće ponoviti, da je oženjen, otac dvoje djece, nezaposlen te da povremeno honorarno radi od čega uzdržava obitelj.

    12. U odnosu na okolnost dosadašnje neosuđivanosti, koja se ističe u žalbi, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati takvom olakotnom okolnosti koja bi u bitnom značaju utjecala na izbor vrste i visine prekršajnopravne sankcije.

    13. Po ocjeni ovog suda, osnovano je prvostupanjski sud, pravilno obrazloživši, istaknuo iznimnu opasnost i pojačanu protupravnu količinu u radnjama okr. D.P. kojima je počinio prekršaje iz čl. 70. st. 1. t. 1. i t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana. Razloge prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud i radi nepotrebnog ponavljanja žalitelj se upućuje na iste. Sve to tim više što okrivljenik u obrani navodi da „ni ne zna rukovati pištoljem“, pa je, dakle, opasnost od držanja vatrenog oružja bez odobrenja nadležnog tijela s pripadajućim streljivom puno veća nego kod osobe koja je osposobljena za rukovanje predmetnim oružjem. Okolnosti priznanja prekršaja i izraženog kajanja, koje se ističu u žalbi, nemaju, u ovom prekršajnom predmetu, utjecaja na izricanje vrste i visine prekršajnopravne sankcije, jer iz podataka u spisu proizlazi da je predmetno oružje i streljivo pronađeno radnjom policijskih službenika po dojavi o oružju, a ne po informacijama koje im je dao okr. D.P. pa se, dakle, radi o priznanju djela nakon što je njegovo oružje i streljivo već bilo pronađeno. Kod takvog stanja stvari, ni ostale okolnosti koje se ističu u žalbi (da je oženjen, otac dvoje djece, nezaposlen te da povremeno honorarno radi od čega uzdržava obitelj) nemaju utjecaja na izbor vrste i visine prekršajnopravne sankcije.

    14. Stoga, i ovaj sud smatra da je, cijeneći sve olakotne i otegotne okolnosti, koje je prvostupanjski sud pravilno utvrdio te koje se ističu u žalbi, otklonjena bilo kakva mogućnost izricanja blaže vrste kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

    15. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja ili nesposoban za rad pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 40,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

    16. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. i 3. Prekršajnog zakona (rješenje) i čl. 205. Prekršajnog zakona (presuda), odlučeno je kao u izreci ove odluke.

    Zagreb, 14. lipnja 2023.

    Zapisničarka:

    Predsjednica vijeća:

    Nikolina Maretić, v.r.

    Goranka Ratković, v.r.

    Odluka se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okr. D.P., branitelja i tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.