Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 10 Kž-431/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić, kao predsjednice vijeća te Marijana Garca i Renate Miličević, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog PV, zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15, 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika, podnesene protiv presude Općinskog suda u Sisku, broj: K-269/2022. od 22. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 13. lipnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

Žalba optuženog PV odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Sisku, broj: K-269/2022 od 22. veljače 2023., na temelju članka 508. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.), djelomično se stavlja izvan snage pravomoćna presuda Općinskog suda u Sisku poslovnog broja K-621/2015 od 28. studenoga 2018. potvrđena presudom Županijskog suda u Rijeci poslovnog broja Kž- 154/2019 od 3. lipnja 2020. i to dio presude pod točkom 1. izreke, tako da se u odnosu na kazneno djelo iz članka 235.stavka 1. KZ/11., na temelju članka 452. točka 3. ZKP/08. protiv optuženog PV, OIB: [osobni identifikacijski broj], optužba se odbija, dok se ostavlja na snazi dio navedene presude pod točkom 2. izreke, tako da ostaje na snazi u presudi utvrđena kazna zatvora za kazneno djelo iz članka 139. stavka 3. KZ/11. i to kazna zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci, koja se na temelju članka 55. stavak 1. i 2. KZ/11. zamjenjuje radom za opće dobro.

1.1. Rad za opće dobro je u cijelosti izvršen u trajanju od 15. prosinca 2021. do 10. ožujka 2022.

2. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točka 1. i 6. ZKP/08., optuženi PV dužan je u roku 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude platiti troškove u iznosu 61,26 eura (šezdesetjedaneuro i dvadesetšestcenti)/461,54 kn (četiristošezdesetjednakuna i pedesetčetirilipe), a koji troškovi se odnose na troškove svjedoka UV u iznosu 21,44 eura (dvadesetjedaneuro i četrdesetčetiricenta)/161,54 kuna (sto šezdesetjednakuna i pedesetčetirilipe) i paušalni iznos 39,82 eura (tridesetdeveteura i osamdesetdvacenta)/300,00 kn (tristo kuna).

3. Žalbu protiv presude pravodobno je podnio optuženik po branitelju Nemanji Nožiniću, odvjetniku iz Nove Gradiške, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i zbog odluke o troškovima kaznenog postupka s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se optuženik oslobodi optužbe ili da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu vratilo je predmet na daljnji postupak (članak 474. stavka 1. ZKP/08.)

6. Žalba nije osnovana.

7. Nije u pravu optuženik kad tvrdi da su ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. i stavka 3. ZKP/08.

7.1. U okviru te žalbene osnove, optuženik navodi da je „…pobijana presude nerazumljiva, proturječna sama sebi, da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, što odlučne činjenice postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika“ i da prvostupanjski sud „…u tijeku rasprave i pri donošenja presude nije primijenio, odnosno nepravilno primijenio koju odredbu zakona“. Međutim, za te žalbene tvrdnje nisu dana obrazloženja u čemu se te povrede sastoje, već samo parafrazira dijelove zakonskog teksta citiranih zakonskih odredbi ZKP/08. U stvari, iz samih razloga žalbe proizlazi da optuženik izražava nezadovoljstvo utvrđenim činjeničnim stanjem i načinom na koji je prvostupanjski sud ocijenio izvedene dokaze (posebno iskaz svjedoka oštećenika FV, svjedoka ĆV i UV), pa se svi ti navodi svode na prigovore činjeničnog utvrđenja. Pored toga, pobijana presuda je razumljiva i bez proturječja. U obrazloženju su navedeni svi razlozi o odlučnim činjenica i oni su potpuno jasni, a nema ni bilo kakve proturječnosti između onoga što se u njima navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Pri tome, prvostupanjski sud je protivno žalbenim navodima, savjesno cijenio obranu optuženika, ocijenivši je kao nevjerodostojnu i neistinitom, konfrontirajući je i dovodeći je u vezu s iskazima spomenutih svjedoka i ostalim izvedenim dokazima, a koji su bili osnova za utvrđenje odlučnih činjenica. Stoga, pobijana presuda sadrži određene i dostatne razloge o utvrđenju kaznene odgovornosti optuženika za kazneno djelo prijetnji i o kazni zatvora, koja je zamijenjena radom za opće dobro, u čemu nema bilo kakve proturječnosti.

8. Optuženik prvostupanjsku presudu pobija i zbog povrede kaznenog zakona, koju zakonski ne označava, niti na bilo koji način obrazlaže, uslijed čega ovaj žalbeni prigovor nije osnovan. Ovo iz razloga što je prvostupanjski sud na ono činjenično stanje, koje je utvrdio, pravilno primijenio kazneni zakon, a okolnost što optuženik smatra da je prema njegovoj subjektivnoj ocjeni dokaza trebalo utvrditi neko drugo činjenično stanje, povoljnije za njega, ne može se isticati kao povreda kaznenog zakona. Ovakav žalbeni prigovor, predstavlja pobijanje prvostupanjske presude u obnovljenom postupku, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a ne povredu kaznenog zakona na koju se u uvodu same žalbe, pogrešno poziva optuženik.

9. Zbog svega iznesenog, nisu ostvarene označene povrede odredaba kaznenog postupka ili povrede kaznenog zakona, a ni bilo koje druge povrede koje bi proizlazile iz žalbenih razloga.

10. Nije u pravu optuženik kad se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

10.1. Prvenstveno valja istaknuti da se u konkretnom slučaju radi o obnovljenom kaznenom postupku, kojem je svrha ponovno izvođenje dokaza radi utvrđenja činjeničnog stanja ali i provjere činjenica o kojima ovisi dokazanost kaznenog djela prijetnje, a s tim u vezi i neposredna primjena kaznenog zakona. Obnova kaznenog postupka u korist optuženika, usmjerena je na utvrđivanje drugačijeg činjeničnog stanja u odnosu na ono koje je utvrđeno u pravomoćnoj presudi ali tako da vodi oslobođenju optužbe ili osudi za blaže kazneno djelo, a tek potonje posljedično vodi i drugačijoj odluci o kazni.

10.2. Naime, optuženik tijekom prijašnjeg i novog prvostupanjskog postupka poriče da je prijetio oštećeniku „da će ga ubiti i odrobijati“, na koji način ponavlja svoju obranu, ne iznoseći ništa novo što prvostupanjski sud nije analizirao i ocjenjivao, već polemizira s razlozima presude, iznoseći svoju subjektivnu ocjenu izvedenih dokaza, posebno prigovarajući pogrešnoj ocjeni iskaza svjedoka oštećenika FV, svjedoka ĆV i UV te konačnom zaključku o postojanju odlučnih činjenica iz takve ocjene dokaza.

10.3. Nakon ponovljenog dokaznog postupka u kojem su ispitani navedeni svjedoci i po ocjeni ovog suda za zaključiti je da se činjenično stanje nije izmijenilo, jer nisu utvrđene nove ili drugačije činjenice kojima bi ranije utvrđeno činjenično stanje bilo dovedeno u sumnju. Kod takvog stanja stvari, osnovano prvostupanjski sud ocijenio vjerodostojnim iskaze rečenih svjedoka, koji su ispitani na raspravi i tijekom prvog suđenja, dosljedno opisivali inkriminirani događaj. Njihovo svjedočenje o kaznenom djelu prijetnje u cijelosti opovrgavaju obranu optuženika, kako to osnovano zaključuje prvostupanjski sud. Ništa ne ukazuje, a niti ima bilo kakvih naznaka da je iskazivanje svjedoka oštećenika FV motivirano lažnim terećenjem optuženika. Posebice kada se taj iskaz poveže s iskazima svjedoka ĆV i UV, koji potvrđuju izgovorenu prijetnju oštećeniku od strane optuženika „da će ga ubiti i odrobijati“, koja je sadržanih u točki dva činjeničnog opisa presude, a koja je ostavljena na snazi, proizlaze svi bitni elementi bića kaznenog djela prijetnji iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. Za ta činjenična utvrđenja prvostupanjski sud je dao argumentirane i razumljive razloge, koje u svemu prihvaća i ovaj sud, na koje se upućuje žalitelj.

10.4. Kako optuženik nije s uspjehom doveo u sumnju činjenične zaključke prvostupanjskog suda, niti pravilnost primijenjenog materijalnog prava, jer u obnovljenom postupku u odnosu na kazneno djelo prijetnje nisu utvrđene nove, ni drugačije odlučne činjenice, to je pravomoćnu presudu u odnosu na ovo kazneno djelo, prvostupanjski sud osnovano ostavljena na snazi.

11. Žaleći se zbog odluke o kazni, optuženik navodi da pobijana presuda ne sadrži bilo kakve razloge „…za održavanjem na snazi kaznene sankcije…“, a ni bilo kakve okolnosti „…od kojih ovisi ispravno odmjeravanje sankcije“.

11.1. Glede ove žalbene osnove, valja pojasniti da je prvostupanjski sud pri izricanju nove presude u obnovljenom postupku, prema odredbi članka 508. stavka 3. ZKP/08., bio ovlašten izreći da se prijašnja presuda djelomično ili u cijelosti stavlja izvan snage, samo ako je utvrdio drugačije činjenično stanje i to u takvom opsegu da je potrebno izreći novu presudu, kojom se optuženik oslobađa od optužbe ili da se osuđuje po blažem zakonu.

11.2. Kako je u odnosu na kazneno djelo prijetnji, opisano pod točkom 2. pravomoćne presude, činjenično stanje nije u odlučnom mjeri i značaju izmijenilo, bilo je nužno u tom dijelu u cijelosti ostaviti na snazi, kako u odnosu na činjeničnu i pravnu oznaku djela, tako i u dijelu odluke o kazni, dok je djelomično stavljena izvan snage dio pravomoćna presuda u odnosu na kazneno djelo iz članka 235. stavka 1. KZ/11., opisano pod točkom 1. izreke, jer je na temelju članka 452. stavka 1. točke 3. ZKP/08., u tom dijelu protiv optuženika optužba odbijena.

11.3. Kada se ima u vidu navedeno, prvostupanjski sud nije niti mogao staviti izvan snage dio presude koji se odnosi na odluku o kazni. Zato je prvostupanjski sud pravilno ostavio na snazi dio presude Općinskog suda u Sisku broj: K-621/2015. od 28. studenog 2018., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Rijeci broj: Kž- 154/2019. od 3. lipnja 2020., kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. i osuđen na kaznu zatvora u trajanju sedam mjeseci, koja je (na temelju članka 55. stavka 1. i 2. KZ/11.) zamijenjena radom za opće dobro.

11.4. Ovakvom pobijanom presudom, kojom se ostavlja na snazi dio naveden presude u odnosu na ovakvu kaznu, koja je zamijenjena radom za opće dobro, izražava se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, koja će doista kao takva utjecati da ubuduće ne čini kaznena djela i da utječe i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja počinitelja.

11.5. Upravo će se odmjerenom kaznom ispuniti ciljevi kako generalne, tako i specijalne prevencije.

12. Žaleći se zbog odluke o troškovima postupka, optuženik ovu žalbenu osnovu uopće ne obrazlaže. Prvostupanjski sud je odlukom o troškovima kaznenog postupka (na temelju čl. 148 stavka 1. u vezi sa članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08.) obvezao optuženika da nadoknadi ukupne troškove kaznenog postupka u iznosu 61,26 eura /461,54 kune, koji se odnose na trošak svjedoka i paušalni iznos, a koja odluka je utemeljena na zakonu. Ako se izmjene okolnosti u pogledu mogućnosti da plati troškove kaznenog postupka, prvostupanjski sud može donijeti posebno rješenje i osloboditi ga da nadoknadi troškove kaznenog postupka, u smislu članka 148. stavka 6. ZKP/08.

13. Kako nije utvrđeno postojanje povreda zakona na koje ovaj sud u vidu članka 476. stavka 1. točka 1. i 2. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 482. ZKP/08., odbiti žalbu optuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu 13. lipnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Dušanka Zastavniković Duplančić