Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 24 Gž-995/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. B., D. Z., OIB: …, koga zastupa punomoćnik A. B., odvjetnica iz Z.1 , protiv tuženika M. H.1 , Z. , OIB: …, koju zastupa punomoćnik I. Č., odvjetnik, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1269/2016-37 od 30. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 13. lipnja 2023.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1269/2016-37 od 30. prosinca 2022. i predmet se vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi održavanja nove glavne rasprave.

II. O troškovima nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1269/2016-37 od 30. prosinca 2022. suđeno je:

„I Utvrđuje se da je tužitelj M. B., D. Z., OIB: … jedini zakonski nasljednik iza pokojnog H. M. iz Z.1 , sin E., rođenog ... umrlog ... OIB: …, umirovljenika državljana Republike Hrvatske te je kao nasljednik iza pokojnog stekao vlasništvo ostavinske imovine:

NEKRETNINE:

a) pravo suvlasništva nekretnine uključujući zemljište i zajedničke prostorije u zgradi povezano temeljem odredbe čl. 68 i čl. 370 st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, koja u naravi predstavlja: 1. stan na II (drugom) katu ravno, koji se sastoji od četiri i pol sobe i ostalih prostorija ukupne površine 125,23 čm, koji se nalazi u 1.1. stambena zgrada …, Z.1 , sagrađena na kč.br. 3505, po novoj izmjeri kč.br. 2075 k.o. C., sve upisano u podulošku broj 28396, zk.ul.br. 21001, k.o. G. Z., u 1/2 dijela.

b) pravo suvlasništva nekretnine uključujući zemljište i zajedničke prostorije u zgradi povezano temeljem odredbe čl. 68 i čl. 370 st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, koja u naravi predstavlja: 1. suvlasnički dio: 352/2000 etažno vlasništvo (E-1) 1. poslovni prostor u prizemlju koji se sastoji od lokala površine 35 m2, kuhinje površine 14,25 m2, klozeta osoblja površine 3,45 m2, spremište površine 1 m2, klozet muški 6,80 m2, klozet ženski 3,90 m2, hodnika 4,10 m2, ukupne površine 65,80 m2 obojano u elaboratu žutom bojom i 3. suvlasnički dio: 938/2000 etažno vlasništvo (E-3) 1. stan na prvom katu koji se sastoji od hodnika površine 10 m2, kupaone 2,30 m2, klozeta 4,20 m2, sobe 21,40 m2, ukupne površine 53 m2 s pripadajućim dijelom dvorišta obojano u elaboratu žutom bojom koji se nalazi na kč.br. 1796 u naravi kuća i dvor površine 468 m2 zk.ul.br. 13304, k.o. Z. - suvlasnički dio: 352/2000 etažno vlasništvo (E-1) u 1/2 dijela i suvlasnički dio 938/2000 etažno vlasništvo (E-3) u 1/2 dijela.

POKRETNINE:

c) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na tekućem računu broj … kod Z. b. d.d. na ime M. H.2 ,

d) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na deviznom računu IBAN: … kod Z. b. d.d. na ime M. H.2 ,

e) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na žiro računu IBAN: … kod Z. b. d.d. na ime M. H.2 ,

f) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na tekućem računu IBAN: … kod R. A. d.d. na ime M. H.2 ,

g) master card kartica broj … kod R. A. d.d. na ime M. H.2 ,

h) potraživanje prema H. po osnovi preplate po osnovi dopunskog zdravstvenog osiguranja.

II Nalaže se tuženoj M. H.1 , Z. , OIB: … da tužitelju M. B., D. Z., OIB: …, na ime parničnog troška isplati iznos od 21.472,80 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 29. prosinca 2022. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.“

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tuženica zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine2 broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine. Traži naknadu troška žalbe.

3. Protiv navedene presude pod točkom II. izreke, i to u dijelu razlike između zatraženih 31.472,80 / 4.177,16 eura[1] i dosuđenih 21.472,80 kuna koja nije obređena tužitelju, pravodobno se žali tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. ZPP. Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine. Traži naknadu troška žalbe.

4. Žalbe su osnovane.

5. Predmet ovog postupka jesu zahtjevi tužitelja za utvrđenjem kako je on jedini zakonski nasljednik pokojnog M. H.2 i kako je stekao vlasništvo njegove ostavine, te za naknadom troškova postupka. Tijekom postupka utvrđene su slijedeće bitne činjenice:

-M. H.2 , pjevač, bariton i glazbeni pedagog, rođen u Z. ..., preminuo je u Z. ...;

- M. H.2 bio je oženjen za K. R. ali je njihov brak prestao razvodom, i u tom braku nije bilo djece;

- M. H.2 nije imao potomaka, a u času smrti imao je sestru, ovdje tuženicu M. H.1 , te polusestru po ocu A. H. F.;

-na ostavinskoj raspravi A. H. F. se odrekla nasljeđivanja dok se M. H.1 prihvatila nasljeđivanja temeljem zakona;

-tužitelj M. B. tvrdi kako je 17 godina, sve do smrti ostavitelja, živio s njim u neformalnom životnom partnerstvu;

-na ostavinskoj raspravi javni bilježnik nije prihvatio navode tužitelja o neformalnom životnom partnerstvu s ostaviteljem pa je temeljem zakona i izjave ostaviteljeve polusestre A. H. F. o odricanju od nasljedstva, u rješenju o nasljeđivanju poslovni broj O-397/16 od 8. veljače 2016., pravomoćnim istog dana, nasljednicom proglasio tuženicu M. H.1 u cijelosti;

-ostavitelj je živio u stanu u Z.1 na adresi … sa svojom majkom sve do njene smrti 2008.;

-predmetni stan u … bio je faktično podijeljen na dva zasebna dijela, jedan kog je koristio ostavitelj i drugi kog je koristila tuženica;

-M. B. je bio prijavljen na drugoj adresi od prebivališta ostavitelja, naime u D.

D., pokraj S. I. Z.;

-prvostupanjski sud je utvrdio kako su M. H.2 i M. B. doista živjeli u neformalnom životnom partnerstvu od 2000. godine pa do smrti ostavitelja ...

6. Na ove utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio propise iz čl. 3. i čl. 4. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“ broj: 92/14, 98/19, dalje: ZŽP), odredbe Zakona o istospolnim zajednicama („Narodne novine“ broj: 116/03, dalje: ZIZ), pa odlučio kao u izreci osporene presude i rješenja.

7. Sud je prvog stupnja povjerovao navodima tuženika i dijelu saslušanih svjedoka: J. L., V. P. G., S. i Z. K., I. S.1 , B. C., Ć. H. i V. B., te na temelju njihovih iskaza utvrdio postojanje neformalnog životnog partnerstva tužitelja i ostavitelja.

8. Prvostupanjski sud nije povjerovao tuženici dok iskaze svjedoka D. S., B. O., A. F. H., M. M., D. P. i I. S.2 je ocijenjuje neistinitim ili nebitnim. Iz iskaza tuženice i navedenih svjedoka ne može se zaključiti o postojanju neformalnog životnog partnerstva tužitelja i ostavitelja.

9. K tome, kako u žalbi osnovano prigovara tuženica, sud prvog stupnja uopće nije cijenio iskaze svjedoka A. M. i F. R. Upravo ova dva svjedoka, po prirodi svog odnosa s pokojnim ostaviteljem, mogu imati o ovoj spornoj činjenice precizna saznanja. A sadržaji iskaza ovo dvoje svjedoke nisu sukladni s iskazima svjedoka kojima je sud prvog stupnja povjerovao. Sud ih prvog stupnja uopće nije spomenuo u obrazloženju, pa i zbog toga presuda nema svih razloga o bitnim činjenicama.

10. Postojanje emotivne istospolne veze između M. B. i M. H.2 proizlazi iz niza dokaza. U konačnici tuženica to i ne poriče. Vjerodostojni su i navodi tužitelja o značaju prstena s ugraviranim datumom ... čija se fotografija nalazi u spisu (list 55 spisa), a ne nekoliko fotografija se sličan prsten vidi i na ruci pokojnog M. H.2 (listovi 44-48). Vjerodostojni su iskazi svjedoka koji pripovijedaju o toj emotivnoj vezi, o značenju istovjetnih prstenja na njihovim rukama, o zajedničkim ljetovanjima, druženjima i sličnom. Ali postojanje emotivne istospolne veze nije istovjetno s neformalnim životnim partnerstvom, sadržajno izjednačenim s izvanbračnom zajednicom.

11. Sud prvog stupnja nije pružio jasne razloge zašto ne vjeruje iskazu svjedoka D. S. U osporenoj odluci je navedene samo kako taj svjedok nije uvjerljiv i da je kontradiktoran, ali bez razloga takvog zaključka. D. S. potanko opisuje narav veze između tužitelja i ostavitelja što mu je poznato jer je ostaviteljev dobar poznanik i profesionalni kolega. Za sebe kaže kako je dosta senzibilan u ovom predmetu iz razloga što potječe iz istog miljea. Svjedok iznosi niz detalja o odnosu tužitelja i ostavitelja. Kaže da je s ostaviteljem bio blizak, ai sam ga tužitelj spominje kao osobu s kojom su se družili on i ostavitelj. Tužitelj kaže da je D. S. bio M. prijatelj i da je dolazio na njihove fešte sa svojim ljubavnikom. D. S. potvrđuje postojanje emotivne veze tužitelja i ostavitelja, ali spominje i neke probleme u toj vezi. Pa tako kaže da mu se ostavitelj požalio kako je tužitelj znao otići na putovanja s nekim nepoznatim ljudima itd. A i tužitelj je upoznao stanovitog B. G. iz B. s kojim je bio u emocionalnoj vezi. Zna da je M. često odlazio u Z.2 i to kad je već bio bolestan, znači pod kraj svog života. Govorio mu je kako ide u Z.2 da bi tamo bio s B. Kaže da tužitelj nije živio s ostaviteljem u njegovom stanu u ...

12. O svemu tome sud prvog stupnja ne pruža razloge, a činjenice koje smatra utvrđenim (neformalno životno partnerstvo) odudaraju od sadržaja zapisnika o iskazu D. S.

13. Po čl. 3. st. 1. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“ broj: 92/14, 98/19, dalje: ZŽP), neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. A po st. 2. istog članka, postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazuje se na isti način i pod istim uvjetima kao i izvanbračna zajednica.

14. Neformalno životno partnerstvo zakon po svojim pravnim učincima izjednačuje s izvanbračnom zajednicom i upućuje na propise koji reguliraju izvanbračnu zajednicu. Sudska praksa viših sudova, odlučujući u predmetima utvrđenja izvanbračne zajednice, stala je na stajalište kako, osim potrebnog trajanja koje je zakonski normirano, nije dovoljno da partneri zajednički stanuju, već i da su uspostavili emocionalne odnosno egzistencijalne povezanosti i ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe (psihičke, emocionalne, seksualne …) te se međusobno pomažu i brinu jedno o drugome – čak neovisno o eventualnoj namjeri da zaključe brak (VSRH, Rev-1881/12-2 od 25. rujna 2012.).

15. Dakle, emocionalna i egzistencijalna povezanost te ekonomska zajednica moraju biti jačeg intenziteta da bi se u predmetnom slučaju zaključilo postojanje neformalnog životnog partnerstva. Sud prvog stupnja o tome nije pružio razloge. Nije dostatno utvrđenje postojanja emocionalne veze između 2000. i 2015. godine, te ocjena iste kao neformalnog životnog partnerstva.

16. Presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude proturječi razlozima presude, dijelom presuda nema uopće razloga, dijelom u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, a o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, čime je ostvaren bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

17. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP uvažiti žalbe kao osnovane i ukinuti presudu prvog stupnja te vratiti predmet istom prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

18. Kako konačan uspjeh stranaka u postupku još nije poznat valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.

19. Na novoj glavnoj raspravi sud će prvog stupnja izvesti sve dokaze koje stranke predlože na bitne okolnosti, ocijeniti sve izvedene dokaze i utvrditi bitne činjenice, osobito da li je između tužitelja i ostavitelja postojala emocionalna i egzistencijalna povezanost te ekonomska zajednica jačeg intenziteta, potom na utvrđene činjenice primijeniti materijalno pravo i donijeti novu zakonitu odluku.

20. O zahtjevima stranaka za naknadom troškova žalbi odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 13. lipnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević, v.r.