REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5000/2022-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, te mr.sc. Dražena Jakovine, Željka Šarića i Dragana Katića članova vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice AM i II. tužitelja JM, oboje iz [adresa] kod [adresa], koje oboje zastupa punomoćnica Slađana Čanković, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko- upravni odjelu, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2662/2021-3 od 24. svibnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2171/19-48 od 26. travnja 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 13. lipnja 2023.
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužiteljima podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2662/2021-3 od 24. svibnja 2022. radi slijedećih pravnih pitanja:
"1.Trebaju li sudovi u slučajevima kad su odvedeni ratni zarobljenici kojima se gubi svaki trag, a potom proglašeni umrlima, teret dokaza da su preživjeli zarobljavanje i preminuli u drugim okolnostima prebaciti na državu, sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) Baljak protiv Hrvatske?
2. Jesu li sudovi namećući visoke sudske troškove stavili nesrazmjeran teret na predlagatelje, u slučajevima kad je protustranka Republika Hrvatska koju zastupa državno odvjetništvo?"
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2662/2021-3 od 24. svibnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2171/19-48 od 26. travnja 2021.
2. Tužitelji su predložili da im se dopusti podnošenje revizije u odnosu na pitanja navedena u izreci ovog rješenja, a obrazlažući važnost tog pitanja u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) pozvali su se na odluku ESLJP Baljak protiv [adresa], A protiv [adresa] te J i F protiv Republike Hrvatske.
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog je dopušten.
5.1. Prvostupanjski sud je odbivši tužbeni zahtjev tužitelja zaključio da tužitelji, na kojima je sukladno odredbi čl. 221.a ZPP bio teret dokaza, nisu dokazali da je njihov prednik ubijen od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga, dok samo utvrđenje da je prednik tužitelja bio zarobljen od strane pripadnika Hrvatske vojske to ne dokazuje. Pritom je naloženo tužiteljima da svaki od njih naknadi parnični trošak u iznosu od 20.400,00 kn.
5.2. U pobijanoj odluci drugostupanjski sud je potvrđujući prvostupanjsku presudu izrazio shvaćanje da je pravilno prvostupanjski sud primijenivši odredbu čl. 221.a ZPP odbio tužbeni zahtjev tužitelja s obzirom da tužitelji, na kojima je bio teret dokaza, nisu dokazali odgovornost tuženice za nastalu štetnu posljedicu - smrt prednika tužitelja. Sudovi zaključuju da tužitelji nisu dokazali da je njihov prednik FM ubijen od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga, a da samo utvrđenje da je FM bio zarobljen od strane pripadnika Hrvatske vojske to ne dokazuje.
5.3. Sudovi su ocijenili da tuženica ima pravo na naknadu parničnog troška i to svaki tužitelj da je dužan naknaditi tuženici iznos od 20.400,00 kn, s obzirom da je tuženicu zastupalo državno odvjetništvo, pa da sukladno odredbi čl. 163. ZPP troškovi postupka obuhvaćaju i iznos koji bi se stranci priznali na ime nagrade odvjetniku.
6. U predmetu Baljak protiv RH, Europski sud za ljudska prava je istaknuo da u slučajevima u kojima je ratni zločin povezan s prisilnim odvođenjem od pripadnika oružanih snaga, a poslije se saznalo da je ta osoba nađena mrtva, država je odgovorna za smrt žrtve i to zbog uzročne veze između odvođenja (nestanka) i smrti žrtve.
6.1. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. ZPP vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da su pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije važna za rješenje ovoga spora, te da su važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. toč. 2. ZPP, jer je riječ o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda, a shvaćanje drugostupanjskog suda u odnosu na teret dokazivanja odstupa od odluke ESLJP (Baljak protiv Republike Hrvatske) dok odluka u odnosu na trošak parničnog postupka odstupa od odluke ESLJP (J i F protiv Republike Hrvatske).
7. Stoga su u ovoj pravnoj stvari ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije.
8. U odnosu na prvo pitanje (predstavlja li zarobljavanje ratnog zarobljenika "odvođenje" u smislu tumačenja Baljak protiv Republike Hrvatske) te treće pitanje (u odnosu na sudsko inzistiranje na pravomoćnoj osuđujućoj kaznenoj presudi), ista nisu razmatrana jer se odnose na prigovore tužitelja koje drugostupanjski sud nije obrazložio niti je u odnosu na to izrazio pravno shvaćanje.
9. Na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. podst. 2., u vezi čl. 387. st. 1. i 6. ZPP, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 13. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
