REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 826/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Dragana Katića, predsjednika vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te mr.sc. Dražena Jakovine, Željka Šarića i Darka Milkovića, članova vijeća, članova vijeća u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika (dalje: protutuženik) Rasadnici Hadrović d.o.o., OIB 29050089412, Erdut, A. Šenoe 15a, kojega zastupa punomoćnik Josip Konjevod, odvjetnik iz Zagreba, Ilica 36., protiv tuženika-protutužitelja (dalje: protutužitelj) Petra Cindrića, OIB 80057447335, vlasnika OPG Petar Cindrić iz Čepina, Kralja Zvonimira 116, kojega zastupa punomoćnica Svetlana Marohnić, odvjetnica u Zagrebu, Kijevska 20, radi isplate, odlučujući o reviziji protutuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3188/2018-2 od 9. rujna 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Osijeku, poslovni broj P-125//2017-97 od 29. ožujka 2018., u sjednici održanoj 13. lipnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika, ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3188/2018-2 od 9. rujna 2020. i presuda Trgovačkog suda u Osijeku, poslovni broj P-125//2017-97 od 29. ožujka 2018., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. 1. Prvostupanjskom presudom, u točki I. izreke, naloženo je protutuženiku Rasadnicima Hadrović d.o.o., da protutužitelju Petru Cindriću, vlasniku OPG Cindrić iz Čepina, platiti iznos od 354.602,84 sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 10. studenog 2010., pa do isplate, po stopi preciznije navedenoj u toj presudi, sve u roku osam dana, kao i da protutužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 47.855,45 kn.

1. 2. U točki II. izreke, zahtjev protutužitelja za isplatu iznosa od 10.248,00 kn sa pripadajućim zateznim kamatama na te iznose, kao i zahtjev za naknadu troška u iznosu od 43.830,00 kn, odbijen je kao neosnovan, te je u točki III izreke i zahtjev protutuženika za naknadu parničnih troškova u iznosu od 40.763,50 kn, odbijen kao neosnovan.

2. 1. Drugostupanjskom presudom, u točki I. izreke, odbijena je žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda u točki I. izreke u dijelu u kojem je protutuženiku naloženo platiti protutužitelju 354.602,84 sa zateznim kamatama, kao i u dijelu u kojem mu je obvezan nadoknaditi troiškove postupka u iznosu od 47.855,45 kn.

2. 2. U točki II. izreke preinačena je presudaTrgovačkog suda u Osijeku, poslovni broj P-125//2017-97 od 29. ožujka 2018., u dijelu toćke I. izreke na način da je odbijen zahtjev protutužitelja da mu protutuženik plati zatezne kamate na iznos od 354.602,84. kune preko stope određene u točki I. izreke navedene prvostupanjske presude.

3. Ovaj sud rješenjem broj Revd-134/2021 od 24. ožujka 2021. dopustio je reviziju protiv drugostupanjske presude radi pitanja:

"Je li sud prilikom donošenja presude ovlašten cijeniti i koristiti kao dokaz nalaz i mišljenje vještaka (makar i njegov dio), koji je nakon podnošenja pisanog nalaza i mišljenja, rješenjem suda izuzet od vještačenja?".

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude protutuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i preinači drugostupanjsku presudu na način da odbije protutužbeni zahtjev u cijelosti, te naloži protutužitelju da nadoknadi protutuženiku prouzročeni parnični trošak ili drugostupanjsku presudu ukine i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. U odgovoru na reviziju protutužitelj smatra pogrešnim zaključak protutuženika kako je dopunski nalaz i mišljenje vještakinje Skendrović Babojelić jedini nalaz i mišljenje u predmetnome postupku, smatrajući da taj, dopunski nalaz i mišljenje čini cjelinu zajedno s prvotnim nalazom i mišljenjem vještakinje Skendrović Babojelić, te da ga je sud kao takvoga i cijenio. Predlaže odbiti reviziju kao neosnovanu uz obvezivanje protutuženika na naknadu troška revizijskog postupka protutužitelju.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev protutuženika za isplatu naknade štete u visini od 354.602,84 kn, koji temelji na činjenici da je protutuženik isporučio protitužitelju sadnice šljiva i jabuka koje nisu bile zadovoljavajuće kvalitete i time mu prouzročio štetu u navedenom iznosu.

8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporna mogućnost korištenja nalaza i mišljenja vještaka koji je izuzet u postupku.

9. Između stranaka nije sporno da je protutuženik, kao prodavatelj, isporučio protutužitelju, kao kupcu, sadnice šljiva i jabuka, koje je tuženik i preuzeo, dok je sporno jesu li postojali nedostatci na preuzetim sadnicama, te ima li protutuženik, uslijed navedenog, pravo na naknadu štete u iznosu od 354.608,84 kn, odnosno postoji li odgovornost protutuženika za štetu.

10. Prvostupanjski sud je na prijedlog protutuženika, raspravnim rješenjem od 06. listopada 2011., izuzeo vještakinju Dijanu Janković Čoko od vještačenja u ovom predmetu, zbog sukoba interesa. Na ročištu za glavnu raspravu od 27. rujna 2017., raspravnim rješenjem je odbijen prijedlog protutuženika za saslušanje vještakinje Janković Čoko iz razloga što je ista u ovom predmetu već ranije izuzeta iz vještačenja zbog prigovora protutuženika i sukoba interesa. U obrazloženju prvostupanjske presude se među izvedenim dokazima ne spominje pisani nalaz i mišljenje Dijane Janković Čoko, a niti njen iskaz.

11. 1. Neovisno o naprijed navedenom, i prvostupanjski i drugostupanjski drugostupanjski sud u pobijanim presudama ipak koriste nalaz i mišljenje vještakinje Janković Čoko, koju je prvostupanjski sud izuzeo od vještačenja.

11. 2. Naime, prvostupanjski sud, raspravljajući o visini štete je u obrazloženju presude naveo: „

Što se tiče visini štete koju je protutužitelj pretrpio, sud je imao u vidu kako protutuženik nije prigodom isticanja prigovora na nalaz vještaka Dijane Janković Čoko, prigovarao načinu, metodi i visini utvrđene štete. Sud je utvrdio kako se nije zaprimilo 827 sadnica (...).''

11. 3. Jednako tako i drugostupanjski sud u obrazloženju navodi "(...) da je prvostupanjski sud pravilno povezao osnovu protutužiteljevog zahtjeva i sva provedena vještačenja u postupku te dodatna očitovanja vještaka u ponovljenom postupku (...)", te da "Kod utvrđivanja visine štete, valja reći da protutuženik izračunu vještakinje Dijane Čoko nije prigovorio, pa je stoga prvostupanjski sud, na temelju tog izračuna, pravilno utvrdio kako se nije zaprimilo 827 sadnica, što znači 0,827 ha neuspjeloga voćnjaka".

12. Prema navedenom, iz obrazloženja obiju presuda proizlazi da su sudovi koristili pisani nalaz i mišljenje vještakinje Dijane Janković Čoko, koju vještakinju je sud rješenjem izuzeo od vještačenja.

13. Prema odredbi čl. 250. ZPP-a sud će izvesti dokaz vještačenjem kada je radi utvrđivanja ili razrješenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, a prema čl. 254. ZPP-a vještak može biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudac, dok prema odredbi čl. 8. ZPP-a, koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjena svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Određeni vještak je dužan odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mišljenje( čl. 253. st. 1. ZPP-a), a on je to dužan učiniti savjesno i po pravilima struke.

14. Prema pravnoj teoriji dokazna sredstva su nedopuštena ako je njihovo korištenje zabranjeno, a ako je njihovo korištenje ograničeno, ona su nedopuštena u mjeri u kojoj je njihovo korištenje ograničeno. Povrede odredaba dokaznog-procesnog prava sankcionirane su kao i druge procesne povrede, u pravilu kao relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka, a kada su ispunjene određene zakonske pretpostavke i kao apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka. Zakon o parničnom postupku pojam dokaza pribavljenih na nezakonit način nije do 2022. godine definirao. Prema naprijed navedenim odredbama ZPP-a vještačenje je dokazno sredstvo čiju je dokaznu vrijednost sud ovlašten slobodno ocjenjivati, jednako kao i kod ostalih dokaznih sredstava, na temelju savjesne i brižljive ocjena svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a). To znači da sud nije bezrezervno vezan ni nalazom ni mišljenjem vještaka, jer od sposobnosti suda da podvrgne kritici nalaze i mišljenje vještaka zavisi faktički stupanj njegove vezanosti za mišljenje vještaka.

15. Prema shvaćanju ovoga suda, s obzirom na izneseno, unatoč zahtjevu za izuzeće i izuzeću vještaka nakon što je već dao svoje mišljenje, sud samo izuzetno (u nuždi, dakle, ako nema druge mogućnosti) može svoju odluku zasnovati i na nalazu i mišljenju vještaka koji je izuzet od vještačenja, ali ne može nastaviti rad s izuzetim vještakom, kao što je to u konkretnom slučaju učinjeno. Takvo shvaćanje ima svoj pravni temelj u načelu o nevezanosti suda za nalaz i mišljenje vještaka, jer se i to dokazno sredstvo, kako je naprijed navedeno, ocjenjuje po općim pravilima o slobodnoj ocjeni dokaza (čl. 8. ZPP-a), a u konkretnom slučaju to tim više što je vještakinja Dijana Janković Čoko izuzeta od vještačenja tek nakon što je već izradila i sudu dostavila svoj nalaz i mišljenje. Osim toga u nastavku postupka izuzeta vještakinja je usuglašavala svoj nalaz s nalazom novog (drugog) vještaka, a nakon toga je bilo određeno i vještačenje po trećem vještaku (Georgu Galu), koji je nakon što je, kako je naveo " temeljito proučio predmet" dao svoje očitovanje u kojem stoji da "postoji splet okolnosti koje me navode do saznanja da su obje stranke(tuženik/tužitelj) imale propuste u svom radu", da "rezultati dodatne ili ponovljene analize ne garantiraju da će se naći novi dovoljno jaki argumenti za bilo koju stranu u postupku", (...) "imamo tri stručne ekspertize, vrlo detaljne, uvaženih kolegica koje pokazuju sinergiju propusta sa obje strane. S jedne strane manipulaciju (u smislu skladištenja, odobrenja, pregleda, papira, distribuciji, kapacitetima itd.) sadnim materijalom, a s druge strane sadni materijal koji očito, uprkos velikoj brizi za sadnice, uz nažalost i djelovanje agroklimatskih faktura, i malo i njihovog načina sadnje i pripreme tla pokazuje propuste, uzrokovane tadašnjim načinom života i tržišnog poslovanja“, te moli sud da ga oslobodi izrade nalaza i mišljenja, nakon čega je sud odbio prijedlog tuženika za provođenje novog vještačenja.

16. U takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji su, prema daljnjem shvaćanju ovoga suda, nižestupanjski sudovi trebali uzeti u obzir razmjer težine povrede prava zbog izvođenja "nezakonitog" dokaza usuglašavanjem vještaka koji je već izuzet od vještačenja s nalazom i mišljenjem novo pribavljenog nalaza i mišljenja drugog vještaka, imajući u vidu interes da se u postupku pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje, i zavisno od ocjene koje je pravo pretežitije, (što u konkretnom slučaju nije učinjeno), te postoji li ili nema druge mogućnosti utvrditi sporne činjenice i ocijeniti jesu li mogli nastaviti rad s izuzetim vještakom (usuglašavanjem sa drugim vještakom, što u konkretnom slučaju nije učinjeno), i svoju odluku zasnovati i na nalazu i mišljenju vještaka koji je izuzet od vještačenja.

17. 1. Takvo pravno shvaćanje ima pravnu osnovu i u odredbi čl. 220.a ZPP-a, unesenom u naš građanski procesni sustav 19. srpnja 2022., (novelom ZPP-a, "Narodne Novine broj 80/22", dalje ZID ZPP/22), kojom je uveden institut nezakonitog dokaza koji sadržava suvremeni europski pristup uporabe nezakonitih dokaza u parničnom postupku. Naime, odredbom dodanog čl. 1.a ZID ZPP/22., određeno je da se tim Zakonom osigurava provedba pravnih akata Europske unije i to, između ostalih i, Uredbe (EU) br. 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza) (preinaka) (SL L 405, 2. 12. 2020.), u daljnjem tekstu: Uredba 2020/1783.

17. 2. Tom odredbom je definiran pojam nezakonitog dokaza i primjena testa razmjernosti prilikom njegovog ocjenjivanja, a odredba glasi:

"Sudska odluka ne može se temeljiti na dokazu pribavljenom na nezakonit način (nezakonit dokaz).

Sud može rješenjem dopustiti izvođenje nezakonitog dokaza i uzeti u obzir njegov sadržaj ako ocijeni da je to potrebno kako bi se utvrdila odlučna činjenica. Prilikom odlučivanja o dopuštenosti dokaza sud će uzeti u obzir razmjer težine povrede prava zbog izvođenja nezakonitog dokaza te interesa da se u postupku pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba".

17. 2. Pri iznošenju naprijed navedenog pravnog shvaćanja vijeće ovog suda je smatralo potrebnim pozvati se i na taj propis i preispitati već zauzeo pravno shvaćanje ovoga suda izneseno u odluci Rev-445/1990 od 06. srpnja 1990., na koju se pozvao revident, osobito uvažavajući razloge iznesene u reviziji ii promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom temeljenim na zakonodavstvu EU-e, neovisno o tome što se taj propis ne primjenjuje u konkretnom slučaju, jer je unošenjem u naš građanskopravni sustav institut "nezakonitog dokaza" citiranom odredbom trasiran pravac u kojem sudovi trebaju prosuđivati valjanost-zakonitost i pravnu snagu pojedinih izvedenih dokaza, ukoliko se pokaže ili posumnja u njihovu (ne)zakonitost. Stoga takav pristup u tumačenju pojma nezakonitog dokaza u postupcima pokrenutim prije stupanja na snagu citirane novele ZPP-a ne znači i njegovu retrogradnu primjenu već samo, kako je već navedeno, misao vodilju pri rješavanju navedenog pravnog pitanja.

18. Prema tome, neovisno što je u presudi Vrhovnog suda Hrvatske br. Rev- 445/1990 od 06. srpnja 1990., zauzeto shvaćanje prema kojem sud nalaz i mišljenje vještaka koji je izradio pisani nalaz i mišljenje, a onda rješenjem izuzet od vještačenja, ne treba ocjenjivati prilikom donošenja odluke, revizijski sud preispitujući postojeću sudsku praksu, imajući u vidu sve navedeno, odstupa od pravnog shvaćanja iznesenog u citiranoj presudi jer je ocijenio da je potrebno izmijeniti dosadašnju praksu ovoga suda i istu prilagoditi novom zakonodavnom okviru.

19. Slijedom navedenog odgovor na postavljeno pitanje glasi:

Prilikom donošenja presude sud je u određenim okolnostima ovlašten cijeniti i koristiti kao dokaz nalaz i mišljenje vještaka (makar i njegov dio), koji je nakon podnošenja pisanog nalaza i mišljenja, rješenjem suda izuzet od vještačenja, a to će biti u situaciji kada razmjer težine povrede prava zbog izvođenja "nezakonitog" dokaza, imajući u vidu interes da se u postupku pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje, ocjeni da pravo da se u postupku pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje ima veći značaj od povrede prava zbog izvođenja "nezakonitog" dokaza, te ako nema druge mogućnosti utvrditi sporne činjenice.

20. Budući da nižestupanjski sudovi na navedeni način nisu ocijenili mogućnost korištenja dokaza, nalaza i mišljenja vještakinje koja je izuzeta iz vještačenja za sada nije moguće ispitati pravilnost primijene materijalnog prava, kada su tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenili osnovanim u cijelosti.

21. Slijedom iznesenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili na pravilan način nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

22. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 13. lipnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Dragan Katić

Broj zapisa: 9-3085b-418ca

Kontrolni broj: 06d07-0848c-f08ce

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=DRAGAN KATIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.