REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 441/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Dragana Katića predsjednika vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice A. R., OIB ..., iz Z., kao nasljednice pok. V. R., OIB ..., protiv prvotuženice-protutužiteljice M. V., OIB ... i drugotuženice- protutužiteljice S. V. M., OIB ..., obje iz S., i obje zastupaju punomoćnici V. L. i Ž. V., odvjetnici Odvjetničkog društva L., V. & P. d.o.o. iz S., uz sudjelovanje umješača na strani tuženica N. V., OIB ..., iz Italije, L., koju zastupa punomoćnik M. V., odvjetnik u S., radi iseljenja, i po protutužbi prvotuženice-protutužiteljice M. V., OIB ... i drugotuženice-protutužiteljice S. V. M., OIB ..., obje iz S., i obje zastupaju punomoćnici V. L. i Ž. V., odvjetnici Odvjetničkog društva L., V. & P. d.o.o. iz S., protiv tužiteljice-protutuženice A. R., OIB ..., iz Z., kao nasljednice pok. V. R., OIB ..., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužiteljice-protutuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2887/2017-6 od 5. travnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-1/2017 od 5. rujna 2017., u sjednici održanoj 13. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tužiteljice-protutuženice te se ukidaju presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2887/2017-6 od 5. travnja 2018. i presuda Općinskog suda u Splitu broj Ps-1/2017 od 5. rujna 2017. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O zahtjevu za naknadu troškova odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom u točki I. izreke odbijen u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je traženo naložiti tuženicama-protutužiteljicama iseliti iz stana u S., ..., položenog na prvom katu sa sjeverne strane zgrade te ga isprazniti i slobodnog od osoba i stvari predati u posjed tužiteljici-protutuženici. U točki II. izreke prihvaćen je u cijelosti kao osnovan protutužbeni zahtjev kojim je traženo ovlastiti tuženice-protutužiteljice temeljem ove presude izvršiti upis prava suvlasništva za po 1/6 idealnog dijela cjeline na stanu u S., anagrafske oznake ..., upisanom u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu kao zk tijelo II-3, etaža 0/0, četverosobni stan na prvom katu sjeverne strane zgrade izgrađene na čest. zgr. 1081/1 ZU 1670 K.O. S., uz istodobno brisanje tog prava s imena tužiteljice-protutuženice. Odlukom je o parničnom trošku sadržanom u točki III. izreke obvezana tužiteljica-protutuženica nadoknaditi tuženicama-protutužiteljicama parnični trošak u iznosu od 16.562,50 kuna (2.198,22 €) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 5. rujna 2017. do isplate, dok je u točki IV. izreke naloženo tužiteljici-protutuženici nadoknaditi umješaču trošak u iznosu od 13.437,50 kuna (1.783,46 €).
2. Drugostupanjskom je presudom odbijena žalba tužiteljice-protutuženice i potvrđena prvostupanjska presuda.
3. Protiv drugostupanjske presude tužiteljica-protutuženica podnosi reviziju iz članka 382. stavka 2. točke 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se revizija prihvati, ukinu obje nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Tuženice-protutužiteljice nisu odgovorile na reviziju.
5. Revizija je dopuštena i osnovana.
6. Prema odredbi članka 382. stavka 2. ZPP, kada stranke ne mogu podnijeti reviziju iz članka 382. stavka 1. ZPP, mogu je podnijeti protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj u njegovoj primjeni (izvanredna revizija), primjerice: 1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, 2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem i 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda - trebalo preispitati sudsku praksu.
7. U reviziji koju podnosi na temelju odredbe članka 382. stavka 2. ZPP stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela te određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, kao i izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (članak 382. stavak 3. ZPP). Iz sadržaja navedenih odredaba ZPP proizlazi da je za dopuštenost izvanredne revizije potrebno kumulativno ispunjenje slijedećih pretpostavki: da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, da su uz pitanje određeno navedeni propisi i drugi važeći izvori prava koji se na njega odnose, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i da revizija sadrži određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
8. Revidentica u reviziji postavlja pravna pitanja: može li se tražiti uknjižba prava (su)vlasništva na stanu bez navođenja da se radi o posebnom dijelu nekretnine čije vlasništvo proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno odnosno ako se traži ovlaštenje na uknjižbu u pogledu stana kao posebnog dijela nekretnine, a ne traži istovremeno i pravo suvlasništva na odgovarajućem dijelu cijele nekretnine, kao i može li se u okolnostima derivativnog stjecanja prava vlasništva ovlastiti stjecatelje na uknjižbu prava suvlasništva kojeg je njihova prednica otkupila temeljem Ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo zaključenog 15. lipnja 1993. Revidentica smatra da su pravna shvaćanja na kojima su utemeljene nižestupanjske presude nepodudarna s pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženima u odluci broj Rev-x 1151/2011 od 19. rujna 2012. prema kojem se ne može tražiti uknjižba prava (su)vlasništva na stanu bez navođenja da se radi o posebnom dijelu nekretnine čije vlasništvo proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno, odnosno ako se traži ovlaštenje na uknjižbu u pogledu stana kao posebnog dijela nekretnine, a ne traži se istovremeno i pravo suvlasništva u odgovarajućem dijelu cijele nekretnine, odluka suda kojom bi takav tužbeni zahtjev bio prihvaćen, bila bi u suprotnosti s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; kao i Rev-148/2008 od 18. veljače 2009. u kojoj je izraženo pravno shvaćanje "kad na temelju ugovora o prodaji nekretnine od 30. travnja 1985. kupac nije upisao pravo vlasništva u javnu knjigu, nije stekao to pravo".
9. Predmet je tužbenog zahtjeva iseljenje tuženica-protutužiteljica iz stana u S., ... položenog na prvom katu sa sjeverne strane zgrade, ispražnjenje i predaja stana slobodnog od osoba i stvari u posjed tužiteljici-protutuženici. Predmet je protutužbenog zahtjeva ovlaštenje tuženica-protutužiteljica na upis prava vlasništva svake od njih za po 1/6 idealna dijela cjeline na stanu u S., anagrafske oznake ..., upisanog u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu kao zk. tijelo II-3, etaža 0/0, četverosobni stan na prvom katu sjeverne zgrade izgrađene na čest. zgr. 1081/1 ZU 1670 k.o. S. uz istodobno brisanje tog prava s imena tužiteljice-protutuženice.
10. Nižestupanjski su sudovi odbili ovako postavljeni tužbeni, a prihvatili protutužbeni zahtjev nakon što su, u bitnom, utvrdili da je predmetni stan prednik tužiteljice- protutuženice E. R. početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća prodao Fond ... pošto mu je taj stan ostavljen u postupku nacionalizacije te su prednici tužiteljice- protutuženice stan napustili 1962. Nakon toga je prednica tuženica-protutužiteljica A.
V. s Poduzećem ... S. sklopila Ugovor o korištenju stana broj 6315 od 3. studenoga 1962., uselila u stan i u stanu neprekidno stanovala sa svojim sinom, sada pokojnim J., i njegovom obitelji (obitelj tuženica-protutužiteljica), na temelju čega je stekla stanarsko pravo na tom stanu i otkupila ga od G. S. U. o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo broj 1948/93 Klasa: 370-03/93-06/1693, Urbroj: 2181-12- 06/02-93-3 od 15. lipnja 1993., ali se nije mogla uknjižiti jer prodavatelj nije bio upisan kao vlasnik stana u zemljišnoj knjizi, budući da je bio upisan prednik tužiteljice-protutuženice E. R..
11. U postupku utvrđene činjenice ukazuju da se predmetni stan nalazi u zgradi s više stanova kao posebnih dijelova nekretnine i da je prednik tužiteljice-protutuženice upisan kao vlasnik jedne etaže (Etaža 0/0).
12. Razmatrajući u reviziji postavljena pitanja u kontekstu sadržaja zahtjeva stranaka i posljedično sadržaja izreke pobijane presude, revizijski sud ocjenjuje da su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zato što pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova u pogledu sadržaja zahtjeva za iseljenje i predaju kao i za utvrđenje prava vlasništva nekretnine nije podudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog u presudi broj Rev- x 1151/11-2 od 19. rujna 2012., na koju revidentica ukazuje kao razlog važnosti (ali i drugima, primjerice Rev 794/2022-3 od 24. kolovoza 2022.).
13. Naime, prema pravnom shvaćanju revizijskog suda, nakon stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZVDSP), odnosno od 1. siječnja 1997., odluke sudova, bez obzira na kojem se propisu temelje, moraju uvažavati načelo jedinstva nekretnine i ne mogu glede pitanja prava vlasništva na nekretnini glasiti tako da odstupaju od tog načela. Prema tom načelu, a sukladno odredbi članka 9. stavka 1. ZVDSP, pojedinačnu nekretninu čini zemljišnoknjižna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kada je više zemljišnoknjižnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Prema odredbi članka 395. tog Zakona, od dana njegova stupanja na snagu, odredbe propisa koji je na snazi, a različito uređuju pripadanje zgrada, odnosno dijelova zgrada od pripadnosti zemljišta, treba tumačiti i primjenjivati samo u skladu s načelom jedinstva nekretnine.
14. Kada je predmet raspravljanja vlasništvo stana kao posebnog dijela nekretnine u smislu odredbe članka 66. stavka 1. ZVDSP, za ocjenu osnovanosti zahtjeva za iseljenje, ispražnjenje i predaju te za utvrđenje prava vlasništva, odlučno je cijeniti da vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, dok na temelju odredbe članka 67. stavka 1. ZVDSP, vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija, a prema odredbi članka 69. stavka 1. ZVDSP, vlasništvo je posebnog dijela nekretnine (u ovom postupku stana) neodvojivo povezano s ogovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine, pa se stoga samo zajedno s njim može ograničiti, prenijeti i za slučaj smrti podvrgnuti ovrsi.
15. Kako u ovom postupku tužiteljica-protutuženica traži iseljenje i ispražnjenje iz stana, kao i predaju stana, odnosno kako tuženice-protutužiteljice traže ovlaštenje na uknjižbu stana kao posebnog dijela zgrade, a da u isto vrijeme nemaju na umu da je vlasništvo posebnog dijela neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, to pobijana presuda ne uvažava načelo jedinstva nekretnine, štoviše odstupa od tog načela čime je nepodudarna s praksom revizijskog suda. Budući da sudovi zbog pogrešnog pravnog pristupa nisu u postupnosti utvrdili sve činjenice odlučne za primjenu citiranih odredbi ZVDSP o načelu jedinstva nekretnine, valjalo je na temelju odredbe članka 395. stavka 2. ZPP prihvati reviziju i ukinuti obje nižestupanjske presude te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
16. Uzgred valja napomenuti da revidentica nije u pravu kada ukazuje na revizijsku odluku broj Rev 148/08-2 od 18. veljače 2009. kao razlog važnosti jer ta odluka nije donesena u primjeni ZVDSP, već Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91 i 91/92), a odredbom je članka 388. stavka 2. ZVDSP propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinak i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U tom smislu pobijana presuda nije nepodudarna s presudom broj Rev 148/08-2 od 18. veljače 2009., već je naprotiv u skladu s ustaljenom praksom revizijskog suda nastaloj u primjeni u primjeni članka 388. stavka 2. ZVDSP prema kojoj se na mogućnost stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla sklopljenog u vrijeme primjene austrijskog Općeg građanskog zakonika primjenjuju njegova pravna pravila koja dopuštaju stjecanje prava vlasništva pravnim poslom bez upisa u zemljišne knjige pod uvjetom da je ugovor ispunjen.
17. U nastavku će postupka sudovi ocijeniti u postupku izvedene dokaze u svjetlu primjene mjerodavnih materijalnopravnih odredbi na koje upućuje ovo ukidno rješenje te će potom ponovno odlučiti o osnovanosti tužbenog i protutužbenog zahtjeva.
18. O parničnom je trošku odlučeno na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP.
Zagreb, 13. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Dragan Katić, v.r.
