Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 5 Gž-1048/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Ž. L. OIB … iz S., kojeg zastupa punomoćnica J. M., odvjetnica u Odvjetničkom društvu L. i Č. j.t.d. iz S., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u S., Građansko upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-696/2019 od 7. studenog 2022., dana 9. lipnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-696/2019 od 7. studenog 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja da mu tuženik na ime naknade štete isplati iznos od 1.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 14. ožujka 2016. do isplate i da mu naknadi parnični trošak (toč. I. izreke). Naloženo je tužitelju naknadi parnični trošak tuženiku u iznosu od 1.000,00 kn/132,72 EUR[1] (toč. II. izreke).

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti uz naknadu parničnog troška ili da se presuda ukine. Traži trošak žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog izmakle dobiti u iznosu od 1.000,00 kn.

5. Radi se o sporu male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), jer novčano potraživanje tužitelja ne prelazi iznos od 10.000,00 kn.

6. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

7. Odlučujući o tužbenom zahtjevu prvostupanjski sud je u bitnome utvrdio:

- da je presudom Županijskog suda u Splitu u kaznenom predmetu K-16/01 od 27.6.2014. oglašen krivim između ostaloga i za kazneno djelo iz čl. 337. st. 4. KZH i osuđen na kaznu zatvora od dvije godine;

- da je tužitelj osnivač i član odvjetničkog društva L. i Č. j.t.d iz S.;

- da je komora rješenjem od 8.9.2014. temeljem navedene kaznene presude i disciplinske prijave suca Županijskog suda u S. M. P. tužitelju obustavila obavljanje odvjetničke djelatnost sukladno čl. 59. Zakona o odvjetništvu („Narodne novine“, broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 19/11 – dalje: ZO);

- da je Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom poslovni broj Kž-646/14 od 23 svibnja 2017. preinačio presudu Županijskog suda u Splitu, poslovni broj K-16/01 od 27.6.2014. i odbilo optužbu protiv Ž. L. (ovdje tužitelja);

- da je komora rješenjem 7070/2014 od 5.7.2017. ukinula rješenje od 8.9.2014., kojim je tužitelju kao odvjetniku bilo obustavljeno obavljanje odvjetničke djelatnosti;

- da tužitelj tvrdi da mu je zbog nezakonite kaznene presude i nemogućnosti obavljanja odvjetničke djelatnosti za vrijeme trajanja zabrane nastala šteta u iznosu od 1.000,00 kn, jer kao odvjetnik nije mogao zastupati svoju stranku N. G. u predmetu Pst-204/2014 na ročištu;

- da iz parničnog predmeta poslovni broj Pst-204/2014 proizlazi da je tuženik N. G. u tom postupku ovlastio Odvjetničko društvo L. i Č. j.t.d iz S. da ga zastupa u tom postupku, time da je pristao da ga u slučaju spriječenosti zamjenjuju vježbenici toga odvjetničkog društva ili odvjetnica J. M. iz S., koji su i zastupali tuženika na veše ročišta održanih u tom postupku;

- da je predmetni parnični postupak prekinut zbog smrti tužitelja u tom postupku.

8. Temeljem utvrđenja da je tužitelj osnivač i član u Odvjetničkom društvu L. i Č. j.t.d. iz S. u kojemu su u vrijeme izrečene zabrane rada osim tužitelja radili i drugi odvjetnici toga društava sukladno odredbi čl. 27. ZO, u vezi čl. 68. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 63/13, 110/15 i 40/19) koji su zastupali tuženika N. G. na u predmetu Pst-204/14, i da nije dokazao da bi zbog izrečene zabrane obavljanja odvjetničke djelatnosti u navedenom parničnom predmetu pretrpio štetu u utuženom iznosu, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev.

9. Utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava, kao pravilna prihvaća i ovaj sud.

10. Odredba čl. 1045. ZOO propisuje da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

11. Izvanugovorna odgovornost za štetu zbog protupravne radnje nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobo koja traži popravak štete, te da postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke, dakle subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, uzročna veza između štetne radnje i štete i protupravnost moraju biti ispunjene kumulativno, što znači da izostanak samo jedne od tih pretpostavki dovodi do isključenja odgovornosti za štetu.

12. Prema čl. 105. st. 1. Zakona o sudovima (Nar. nov. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20., 21/22., 60/22., 16/23) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnost.

13. Odredba čl. 108. st. 1. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 67/18 daje: ZDO) propisuje Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju dužnosti državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika nanese fizičkoj ili pravnoj osobi nepravilnim ili nezakonitim radom.

14. Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da tužitelj u postupku nije određeno naveo u čemu se konkretno sastoji protupravna radnja i odgovornost suda, niti je dokazao da bi njemu, ili Odvjetničkom društvu L. i Č. j.t.d. iz S., čiji je on član i osnivač uopće nastala bilo kakva šteta u predmetu Pst-204/14 zbog njemu izrečene zabrane obavljanja odvjetničke djelatnosti. Naprotiv, provedenim dokazima u postupku je utvrđeno da je navedeno odvjetničko društvo uredno zastupalo tuženika i poduzimalo parnične radnje u tom parničnom postupku (davanje odgovora na tužbu i zastupanje na svim održanim ročištima na koja su dolazili odvjetnički vježbenici ili odvjetnica J. M., koju je tuženik u tom postupku ovlastio da ga može kao zamjena zastupati u tom postupku). Stoga je utvrđenje prvostupanjskog suda da za tužitelja, kao odvjetnika koji je ujedno osnivač i član Odvjetničkog društva L. i Č. j.t.d. iz S., nije nastala nikakva šteta, pravilno.

15. Isto tako, tužitelj ne tvrdi, niti dokazuje da bi postojala odgovornost Republike Hrvatske za štetu u obnašanju dužnosti drugih tijela koja su sudjelovala u kaznenom postupku za koje odgovornost države propisuje čl. 108. ZDO. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 67/18 daje: ZDO).

16. Pri tome sama okolnost da je nadležno Županijsko državno odvjetništvo u S. iniciralo kazneni postupak protiv tužitelja, nije razlog koji bi sam po sebi ukazivao na odgovornost tuženika u smislu odredbe čl. 108. ZDO, kao niti podnošenje disciplinske prijave suca Županijskog suda u S. M. P. komori, koje je učinjeno u skladu s odredbom čl. 59. ZO.

17. Žalbeni navodi da je sud prvog stupnja trebao izvršiti uvid u spis Županijskog suda u Splitu, poslovni broj K-16/01 i da sudac Županijskog suda M. P. trebao donijeti rješenje o obustavi kaznenog postupka umjesto što je donio presudu kojom ga je oglasio krivim i dostavio kaznenu presudu komori, kojima žalitelj sadržajno osporava sadržajno pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, kao nedopušteni nisu uzeti u razmatranje, jer se presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku male vrijednosti, ne može se pobijati iz toga žalbenog razloga (članak 467. stavak 1. ZPP, u vezi s člankom 458. stavak 1. ZPP).

18. Odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i po visini troškova koji su određeni (čl. 155. ZPP).

19. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu 9. lipnja 2023.

Sutkinja:

Ksenija Grgić, v.r.