REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1901/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. L., OIB: … iz Š. B., koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva V. & R. & C. C., u G. protiv tuženice A. b. d.d., OIB … Z., koju zastupa punomoćnik B. B., odvjetnik iz Odvjetničkog društva Š. & P. u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-554/2022-2 od 31. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj P-221/2019-48 od 6. svibnja 2022., u sjednici održanoj 7. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-554/2022-2 od 31. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj P- 221/2019-48 od 6. svibnja 2022.,u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Jesu li prvostupanjski i drugostupanjski sudovi pravilno primijenili odredbe čl. 502.c. Zakona o parničnom postupku i čl. 116. odnosno 138. a Zakona o zaštiti potrošača kada su u posebnoj parnici, pozivajući se na navedene odredbe zakona, utvrdili da bi tuženik kao pravni slijednik svojim postupanjem ili propuštanjem povrijedio prava i interese tužitelja kao potrošača , odnosno da bi tuženik kao pravni slijednik odgovarao za obveze pravnog prednika koji je s tužiteljem sklopio pravni posao (ugovor o kreditu), iako je nesporna činjenica da 1.) u postupku po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava iz čl. 502. a st. 1. ZPP pravni prednik tuženika nije sudjelovao kao stranka, niti kao treća osoba, niti je 2.) presudom donesenom u postupku za zaštitu kolektivnih interesa i prava bilo utvrđeno da bi pravni prednik tuženika svojim ugovorima o kreditu ili na bilo koji drugačiji način povrijedio prava tužitelja kao potrošača?“
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom je potvrđena presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj P-221/2019-48 od 6. svibnja 2022.
1.1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe članka 385. a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a u prijedlogu je postavila pitanja slijedećeg sadržaja:
„1. Jesu li prvostupanjski i drugostupanjski sudovi pravilno primijenili odredbe čl. 502.c. Zakona o parničnom postupku i čl. 116. odnosno 138. a Zakona o zaštiti potrošača kada su u posebnoj parnici, pozivajući se na navedene odredbe zakona, utvrdili da bi tuženik kao pravni slijednik svojim postupanjem ili propuštanjem povrijedio prava i interese tužitelja kao potrošača , odnosno da bi tuženik kao pravni slijednik odgovarao za obveze pravnog prednika koji je s tužiteljem sklopio pravni posao (ugovor o kreditu), iako je nesporna činjenica da 1.) u postupku po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava iz čl. 502. a st. 1. ZPP pravni prednik tuženika nije sudjelovao kao stranka, niti kao treća osoba, niti je 2.) presudom donesenom u postupku za zaštitu kolektivnih interesa i prava bilo utvrđeno da bi pravni prednik tuženika svojim ugovorima o kreditu ili na bilo koji drugačiji način povrijedio prava tužitelja kao potrošača?“
2. Je li sud vezan za utvrđenja iz parnice za zaštitu kolektivnih interesa u pojedinačnom postupku pokrenutom od strane potrošača radi povrata stečenog bez osnove?
3. Je li sud u postupku pokrenutom temeljem članka 138. a ZZP/09 beziznimno vezan za utvrđenja iz parnice za zaštitu kolektivnih interesa unatoč drukčijem činjeničnom stanju utvrđenom u pojedinačnom postupku?
4. Je li sud prilikom utvrđivanja ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli dužan provesti test nepoštenja, odnosno dati obrazloženje vezano za kontrolu nepoštenosti u smislu postojanja okolnosti za izuzeće od kontrole, sukladno odredbama članka 81. stavak 5. i članka 84. ZZP/03?
5. Je li sud ovlašten tumačiti ugovor suprotno zajedničkoj namjeri ugovornih strana odnosno suprotno odredbi članka 319. stavka 2. ZOO-a te na taj način drukčije pravno kvalificirati ugovor?
6. Da li se udruga potrošača može smatrati vjerovnikom u skladu s odredbom članka 241. ZOO-a odnosno da li se podnošenjem tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava od strane udruge potrošača prekida tijek zastare za tražbine individualnih potrošača?
7. Ima li tužitelj, u slučaju ništetnosti odredbe ugovora o kreditu koja se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu, pravo na povrat preplate sa zateznim kamatama koje teku od dana uplate svakog pojedinog iznosa ili od dana podnošenja tužbe?
8. Je li dopušteno sudu prigovor zastare ocijeniti primjenom pravnog pravila koje nije bilo na snazi u vrijeme nastupanja zastare?
9. U posebnim parnicama koje pokrenu potrošači protiv banke radi povrata stečenog bez osnove na temelju ništetnih ugovornih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopu i valutnoj klauzuli u CHF, treba li prilikom izračuna iznosa stečenog bez osnove (restitucijski zahtjev) koji je banka stekla od potrošača zbog nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF primijeniti početno ugovorenu kamatnu stopu iz ugovora o kreditu koji je bio denominiran u CHF, a koji je nakon utvrđenja nepoštenom ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli pretvoren u ugovor o kreditu u kunama, ili treba primijeniti kamatnu stopu koju su banke redovno naplaćivale za kredite u hrvatskim kunama?“
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenilo da je prvo postavljeno pravno pitanje važno u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer u odnosu na prvo pitanje postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.
4. Stoga je postupajući u smislu odredbe članka 389. b stavka 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.
5. U odnosu na ostala pravna pitanja (2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9.) uzima se da je prijedlog za dopuštenje povučen u smislu odredbe članka 389. b stavka 3. ZPP-a.
Zagreb, 7. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
