Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 13 Gž-305/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. F. P. iz V., OIB: …, rođenog … 1934., a umrlog … 2015. odlučujući o žalbi nasljednice Ž. Z. iz G. K., OIB: …, zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva „K., H. i V.“ j.t.d. iz V., protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj O-1926/2021-17 od 19. listopada 2022., dana 7. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba nasljednice Ž. Z. kao neosnovana te se potvrđuje te rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj O-1926/2021-17 od 19. listopada 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. izreke prekinut je ostavinski postupak iza pok. F. P. iz V. dok su pod točkom II. nasljednici M. P. i Ž. Z., upućeni da u roku od 30 dana pokrenu parnični postupak protiv nasljednice Z. P., radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu iza pokojnog ostavitelja ulaze pokretnine:
1. KUHINJA:
- šest visećih smeđih drvenih kuhinjskih elemenata s dvoja vrata od kojih jedan ima staklena vrata, s po dvoja vrata svaki element u dužini 247 cm X 57 cm jedan krak te drugi krak 57 X 228 cm
- donji drveni smeđi kuhinjski elementi i to dva dvokrilna ormarića s ladicama iznad vrata, jedan jednokrilni s ladicom iznad vrata te jedan ormarić s pet ladica
- jedan visoki smeđi samostojeći drveni ormar s dvoja vrata dimenzije 196 X 66 X 60 cm s ugradbenim hladnjakom „Gorenje“ s tri police, ladicom i zamrzivačem
- radna površina svijetlo siva mramornog izgleda koja se proteže po cijeloj dužini donjih kuhinjskih elemenata 247 X 57 cm jedan krak i 57 X 228 cm drugi krak
- ugradbena napa dimenzije 60 X 45 X 15 cm
- ugradbena pećnica „Gorenje“ sa štednjakom – dvije ploče plin, dvije struja,
- rostfrajni sudoper s dva korita i slavinom s dva navoja
2. BLAGOVAONA:
- TV Grundig dimenzije 89 X 51 cm (dijagonala 102 cm),
- drveni stol na razvlačenje 80 X 120 cm
- šest stolaca drvenih, s drvenim naslonom s tri prečke i tapeciranim sjedalom
- trosjed tapecirani smeđi s cvjetnim uzorkom 200 X 120 x 180 cm
- drveni ormarić svjetlo smeđe boje s dvoja vrata i dvije ladice 76 X 114 x 33 cm,
- automatski klima uređaj marke LG s unutarnjom i vanjskom jedinicom
- ormarić za TV tamno smeđi s dvije police i rostfrajnim nogama i kotačićima 84 X 39 X 55 cm
3. SPAVAĆA SOBA
- tamno smeđi ormar dimenzija 270 X 236 X 58 cm s dva elementa s dvoja vrata gore i dvoja vrata dolje te jedan element s dvoja vrata na kojima se nalazi ogledalo te iznad toga dvoja manja vrata, i ladicom na dnu,
- tamno smeđi krevet 160 X 200 cm s drvenim naslonom i policom iznad naslona,
- dva tamno smeđa noćna ormarića s dvije ladice 40 X 50 x 50 cm,
- tamno smeđi kutni ormarić s dvije police 50X66x55 cm,
- tamno smeđi ormar „psiha“ s ogledalom, policom, dimenzije 250X172X40 cm s malim ormarićem s lijeve strane sa staklenim vratima, s tri tapecirane ladice i dva spojena donja elementa s dvije ladice dimenzija 50X66x55 cm
- smeđi tapecirani tabure 45X56x41 cm
4. SOBA:
- kutija za posteljinu 120X57x63 cm – tamno smeđa sa svijetlo smeđom prednjom stranicom,
- kauč tapecirani smeđi 220X56x50 cm,
- dvije fotelje tapecirane zelenkaste boje s tamnosmeđim rukohvatima 69X73x68 cm,
- drveni stolić sa staklom 110X50x50 cm
5. KUPAONA:
- protočni plinski bojler Vailant
- stroj za pranje rublja „Gorenje Senso Care“ za 7 kg rublja
6. HODNIK:
- vješalica u izgledu drvene letve za 5 dvokračnih kuka za vješanje
7. PODRUM:
- metalne tačke
- plastična smeđa kaca za grožđe dimenzija 65X70 cm
- staklena boca sa zaštitom i metalnim obručem 50X52 cm,
- staklena boca s plastičnom zaštitom 40X52 cm
- četiri lopate za snijeg, jedna veća metalna i jedna manja metalna, jedna drvena i jedna plastična
- jedna metalna lopata za vrt
8. GARAŽA:
- kosilica s košarom MTD opti 3209
- jedne aluminijske ljestve „ALPOS“ dužine 454 cm
9. - televizor marke Telefunken
- drvena kaca za grožđe od 150 l
- muljača za grožđe.
Nadalje, pod točkom III. riješeno je da su o pokretanju parnice nasljednici M. P. i Ž. Z. dužni obavijestiti sud, a pod točkom IV. da će prekid postupka trajati dok parnica ne bude pravomoćno završena te pod točkom V. ako nasljednici M. P. i Ž. Z. u danom roku ne pokrenu parnicu, ostavinski postupak će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjev glede kojeg su upućeni na parnicu.
2. Protiv navedenog rješenja žali se nasljednica Ž. Z. kako proizlazi iz sadržaja žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 2.i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), a u vezi sa čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje ZN) s prijedlogom da se pobijana odluka ukine u cijelosti i predmet vrati na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijanu odluku i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a u svezi s čl. 175. st. 2. ZN na koje ovaj sud, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.
5. Nadalje, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, a na isto je pravilno primijenio materijalno pravo.
6. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da su u ostavinskom postupku iza pok. F. P. utvrđeni zakonski nasljednici ostavitelja: supruga Z. P. i djeca M. P. i Ž. Z. te je utvrđeno da je ostavitelj raspolagao svojom imovinom Ugovorom o doživotnom uzdržavanju od 25. studenoga 2014. s D. B. kao davateljicom uzdržavanja. U nastavku postupka predmet raspravljanja u pogledu ostavinske imovine su isključivo pokretnine koje se nalaze u kući u kojoj je ostavitelj živio na adresi …, V., za koje pokretnine nasljednica Ž. Z. smatra da ulaze u sastav ostavinske imovine i to one navedene u podnesku nasljednice Z. P. (supruge koja je živjela s ostaviteljem) od 26. listopada 2016. Stoga je provedeno uredovanje u kući na adresi …, V., u kojoj je u času smrti živio ostavitelj, proveden je popis pokretnina i nasljednica Z. P. navela je da su sve pokretnine koje se nalaze u kući kućanski predmeti koji su uglavnom bili u posjedu ostavitelja i nje osobno u času njegove smrti, s time da stvari koje su popisane u sobi pod brojem 4. zapisnika predstavljaju stvari koje je naslijedila od svoje majke M. K., a i predočila je račun za kupnju popisanog televizora marke Grundig od 16. kolovoza 2021. (dakle nakon smrti ostavitelja), dok su nasljednici Ž. Z. i M. P., iako ne osporavaju činjenicu da je Z. P. u času smrti živjela s pokojnim ostaviteljem, tvrdili da u sastav ostavinske imovine ulaze pokretnine koje su na tom uredovanju i popisane (navedene u točki II., točki 1. do 8. izreke pobijanog rješenja).
7. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud uputio u parnicu nasljednika M. P. i Ž. Z. radi utvrđenja da pokretnine navedene u osporenom rješenju ulaze u ostavinsku imovinu pokojnog ostavitelja, pozivajući se na odredbu čl. 224. st. 1. toč. 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje: ZN) kojom je propisano da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, a prema čl. 225. st. 1. ZN sud će uputiti na parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim. Slijedom toga, kako je pretpostavka za izdvajanje kućanskih predmeta u korist nadživjelog bračnog druga da se radi o predmetima koji služe za zadovoljavanje svakodnevnih kućanskih potreba, pri čemu nije sporno da se veći dio pokretnina odnosi upravo na takve potrebe, ali je sporno u pogledu pokretnina koje su popisane u podrumu i garaži, a i sporno je radi li se o predmetima znatnije vrijednosti kao i da li su svi od predmeta popisanih na uredovanju predstavljali ostavinsku imovinu ostavitelja ili se radi o vlastitoj imovini nasljednice Z. P. naslijeđenoj od njezine majke, to je prvostupanjski sud sukladno odredbi čl. 224. st. 1. toč. 1. ZN prekinuo ostavinski postupak te nasljednike Ž. Z. i M. P. uputio u parnicu jer njihovo pravo u tom pogledu smatra manje vjerojatnim i to iz razloga što se, a sudeći po vrsti i stanju pokretnina popisanih na uredovanju, radi o predmetima koji služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba te isti nisu odavali dojam znatnije vrijednosti budući da ni po čemu nisu odstupali od uobičajenih pokretnina (namještaja i kućanskih aparata) koje služe za takve potrebe. Osim toga, vidljivo proizlazi da se ne radi o novijem namještaju, što uostalom proizlazi i iz navoda samih nasljednica.
8. Takva utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.
9. Nije osnovan žalbeni razlog da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je, prije svega utvrdio, da nije osnovan prigovor zastare nasljednice P. Z. na postavljanje zahtjeva za izdvajanje kućanskih predmeta iz ostavine i kada je zbog navedenog prekinuo ostavinski postupak jer da takav zahtjev predstavlja zakonski zapis (legat) vindikacijskog tipa koji zastarijeva u roku propisanom odredbom članka 59. Zakona o nasljeđivanju, a u kojem roku je nasljednica P. Z. propustila postaviti isti.
10. Valja reći da osobama kojima pripada pravo na predmete kućanstva, takvi predmeti pripadaju iz ostavine po sili zakona kao legat (zakonski legat), pa se one u pogledu tih predmeta trebaju smatrati zakonskim legatarima, a u slučaju kada su te osobe ujedno i ostaviteljevi nasljednici bilo zakonski li oporučni pripadaju im izdvojeni predmeti kućanstva kao zakonski prelegat. Stoga pravo koje pripada preživjelom bračnom drugu i potomcima u takvom slučaju zastaruje u rokovima koji važe za zastaru prava zahtijevati ostavinu kao nasljednici ostavitelja po odredbi čl. 138. Zakona o nasljeđivanju, a ne u roku u kojem zastaruje pravo tražiti izvršenje legata po odredbi čl. 59. Zakona o nasljeđivanju, slijedom čega su žalbeni navodi neosnovani jer nisu protekli rokovi iz odredbe čl. 138. Zakona o nasljeđivanju budući da je nasljednica P. Z. predmete kućanstva popisala još u podnesku od 27. listopada 2016. tako da pravilno prvostupanjski sud odbio prigovor nasljednice Ž. Z. da je nastupila zastara prava nasljednice Z. P. na postavljanje takvog zahtjeva.
11. Dakle, u konkretnom slučaju radi se o sporu među nasljednicima glede opsega (sastava) ostavinske imovine (da li u ostavinsku imovinu ulaze pokretnine navedene u izreci pobijanog rješenja ili ne), a te se procesne situacije rješavaju sukladno odredbama čl. 224. i 225. ZN, upravo onako kako je sud prvog stupnja postupio.
12. Odredbom čl. 225. st. 1. ZN propisano je da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim. Dakle, sukladno odredbi čl. 225. st. 1. ZN, sud na pokretanje parnice u slučaju spora o sastavu ostavine upućuje stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim, a u pobijanom rješenju navedeni su iscrpno razlozi zbog čega smatra da je pravo žalitelja manje vjerojatno od prava nasljednice Ž. P., supruge ostavitelja, koja je u času smrti živjela s ostaviteljem. To zato što po vrsti i stanju pokretnina popisanih na uredovanju, radi se o predmetima koji služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba te isti nisu odavali dojam znatnije vrijednosti budući da ni po čemu nisu odstupali od uobičajenih pokretnina (namještaja i kućanskih aparata) koje služe za takve potrebe, a niti je proizlazilo da se radi o novijem namještaju, što uostalom proizlazi i iz navoda samih nasljednica (Z. P. tvrdi da su pokretnine kupljene 80-ih godina, a Ž. Z. da su kupljene 1992. do 1993. godine iz čega je evidentan protek vremena do trenutka smrti ostavitelja kao trenutka relevantnog za utvrđenje njihove vrijednosti) dok su žalitelji samo paušalno isticali da se radi o predmetima veće vrijednosti, pogotovo u garaži i podrumu.
13. Odlučivanje o tome koju će stranku uputiti u parnicu jest procesno ovlaštenje suda prvog stupnja, riječ je o sumarnoj procijeni vjerojatnosti, ne o meritornoj odluci odnosno svodi se na ocjenu vjerojatnosti, a ne dokazanosti. U konačnici pitanje tko će biti upućen na parnici nema veliki značaj s obzirom da dodjeljivanjem uloge tužitelja jednoj strani ne znači i obvezu te stranke da isključivo na njoj leži teret dokazivanja (u parnici je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika /članak 219. stavak 1. ZPP-a/).
14. Stoga je u okolnostima konkretnog slučaja pravilna ocjena prvostupanjskog suda da je pravo zakonskog nasljednika koji je upućen u parnicu manje vjerojatno, pa je sud pravilnom primjenom odredaba čl. 224. i 225. ZN-a donio pobijano rješenje.
15. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi s čl. 175. st. 2. ZN, žalbu žaliteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 7. lipnja 2023.
Sutkinja:
Sabina Dugonjić, v.r.
