REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 468/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. H. iz K. M., OIB ..., koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu P. i dr. u V., protiv tuženika E. & S. B. d.d. iz R., OIB ..., kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu H. & p. d.o.o. u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-195/2022-2 od 20. rujna 2022, kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-124/2019-40 od 20. prosinca 2021, u sjednici održanoj 7. lipnja 2023,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika E. & S. b. d.d. u dijelu koji se odnosi na 1, 3. i 4. postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika E. & S. b. d.d. u dijelu koji se odnosi na 2. postavljeno pitanje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-195/2022-2 od 20. rujna 2022, kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-124/2019-40 od 20. prosinca 2021.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik predlaže da se dopusti revizija radi postavljenih pravnih pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primijeni, a koja glase:
„1. Ima li se u svjetlu Direktive 93/13 kao i odluke Suda EU u predmetu broj C- 81/19 smatrati da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli u CHF na način kako je ista ugovorena odredbom članka 7. stavka 3. predmetnog ugovora o kreditu isključenja od ispitivanja nepoštenosti, a sve budući da je ta ugovorna odredba odraz tj. sadržajno u cijelosti usklađena s odredbom članka 22. Zakona o obveznim odnosima?
2. Može li sud ništetnost ugovora, odnosno pojedine ugovorne odredbe, procjenjivati odnosno može li ih utvrditi ništetnim na temelju okolnosti koje su nastupile (godinama) nakon zaključenja ugovora, a koje nisu postojale niti su objektivno bile predvidljive u trenutku zaključenja ugovora?
3. Da li je dovoljno u pojedinačnim postupcima da se sud samo pozove na utvrđenja iz odluka iz kolektivnog spora, uzimajući u obzir da je sud u postupku kolektivne zaštite samo ocjenjivao okolnosti koje su postojale u tzv. predugovornoj fazi (reklame i oglasi), a ne u fazi pojedinačnih pregovora, bez provođenja kontradiktornog postupka gdje će se utvrditi da li je tužitelj bio odgovarajuće informiran glede valute za koju se veže glavnica kredita odnosno da li je banka upozorila tužitelja kao budućeg korisnika kredita na posljedice porasta vrijednosti strane valute (švicarskog franka) za njegove kreditne obveze?
4. Mogu li zakonske zatezne kamate na dosuđene iznose početi teći prije datuma podnošenja predmetne tužbe odnosno datuma pravomoćnosti odluka iz kolektivnog spora pod posl. br. VTS Pž-7129/13 i pod posl. br. VTS Pž-6632/17?“.
2.1. Tuženik smatra kako pitanja koja postavlja udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ocijenjeno je da prvo, treće i četvrto postavljena pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primijeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. Naime, prvo i četvrto postavljena pitanja iz prijedloga za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu s obzirom na to da pobijana odluka ne odstupa od pravnih shvaćanja izraženih u odlukama revizijskog suda poslovni broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015, Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018. i Rev-3142/18-2 od 19. ožujka 2019, a nije riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojih bi trebalo preispitati sudsku praksu (tako i ovaj sud primjerice u odluci poslovni broj Revd- 2396/2022-2 od 16. studenoga 2022. i dr.).
4.2. Jednako tako, ni treće postavljeno pitanje iz prijedloga za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, trećim postavljenim pitanjem tuženica implicira da u postupku pred nižestupanjskim sudovima nisu ispitivane okolnosti u kojima su vođeni pregovori koji su prethodili sklapanju predmetnog ugovora o kreditu, a što ne odgovara činjeničnom stanju predmetnog spisa, s obzirom na to da je sud na navedene okolnosti saslušao tužiteljicu i djelatnike tuženika D. K. i R. K..
4.3. Pritom se napominje da u odnosu na treće postavljeno pravno pitanje tuženik nije naveo odgovarajuće razloge važnosti, jer to ne može biti odluka suda EU poslovni broj C-452/18 od 9. srpnja 2020. s obzirom na to da ta odluka nije donesena u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji (tako i u Revd-2778/2022-2 od 14. rujna 2022, Revd-2396/2022-2 od 16. studenoga 2022.).
5. U pogledu drugo postavljenog pitanja ocijenjeno je da u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih podnositelj smatra da bi to pitanje koje je postavio u prijedlogu bilo važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP-a.
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao pod točkom I, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
7. Nije osnovan niti prijedlog tuženika za podnošenje zahtjeva za prethodnu odluku Sudu Europske unije o tumačenju prava Europske unije s obzirom na to da se radi o pitanjima o kojima je riješeno u postupku povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača, a o tim prigovorima bilo je potrebno raspravljati i ispitivati ih u tom postupku.
Zagreb, 7. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.
