Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 11 Gž Ovr-321/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari E. P., OIB:..., P., zastupanog po punomoćnici J. Ž., odvjetnici u P., protiv protivnika osiguranja mlt. T. P. iz P., OIB:..., zastupane po majci i zz. A. Ć., OIB:... i protivnice osiguranja A. Ć., OIB:... iz P., radi osiguranja privremenom mjerom, povodom žalbe predlagatelja osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno, poslovni broj: Ovr-441/2023-2 od 5. travnja 2023., dana 7. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno, poslovni broj: Ovr- 441/2023-2 od 5. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:
"I. Odbija se prijedlog za osiguranje od 4. travnja 2023. koji glasi:
"Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja E. P. prema 1-protivnici osiguranja T. P., OIB:..., zastupanoj po majci i zz. A. Ć., OIB:..., u iznosu od 15.144,16 eura/114.103,67 kuna1 na ime dva puta plaćenog zakonskog uzdržavanja, koji iznos je naplaćen na račun 2-protivnice osiguranja majke i zz. A. Ć., IBAN:... kod H. p. b., sa kamatama u visini od 5,31 % za razdoblje od 6. srpnja 2022. pa do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. pa do isplate u visini određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te radi osiguranja troška ove privremene mjere određuje se osiguranje
privremenom mjerom
- nalaže se H. p. b. d.d. P. da A. Ć. (OIB:...) ili trećoj osobi na temelju naloga A. Ć., sa računa koji ima kod te banke, IBAN :..., te svim drugim bankama sa računa koje A. Ć. ima kod tih banaka, sve prema osobnom identifikacijskom broju iste OIB:...,
- nalaže se bankama kod kojih mlt. T. P. ima račune, sve prema njenom osobnom identifikacijskom broju OIB:..., da T. P. ili trećoj osobi po nalogu T. P. ili njene majke i zz. A. Ć. uskrate isplatu iznosa od 15.144,16 eura/114.103,67 kuna1 sa kamatama u visini od 5,31 % za razdoblje od 6. srpnja 2022. pa do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023.g. pa do isplate u visini određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, kao i troška ovog postupka.
2. Ova privremena mjera smatra se provedenom dostavom FINI (Banci) i protivnicama osiguranja A. Ć. i mlt. T. P..
3. Ova privremena mjera trajat će do isteka 30 dana od dana pravomoćnosti presuda koje će biti donijete u predmetima posl.br. P-31/2023 odnosno po novo podnijetoj tužbi.
4. Predlagatelj osiguranja traži naknadu troškova ove privremene mjere u visini od 600,00 eura (3.750,00 kn odvjetničke nagrade i sudske pristojbe na prijedlog i rješenje po odluci suda)."
II. Odbija se u cijelosti zahtjev predlagatelja za naknadom troška ovog postupka."
2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom predlagatelj osiguranja pobija rješenje zbog pogrešne primjene odredbi Ovršnog zakona. Predlaže da sud usvoji njegov prijedlog i odredi predloženu privremenu mjeru.
3. Žalba nije osnovana.
4. Nakon reproduciranja sadržaja čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (NN br. 112/12; 25/13; 93/14; 55/16 - odluka US RH; 73/17; 131/20 i 114/22; dalje: OZ), prvostupanjski sud utvrđuje da je novčana tražbina predlagatelja osiguranja učinjena vjerojatnom, dok drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere - opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način opteretio (čl. 344. st. 1. OZ-a), predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom. Sud navodi da predlagatelj osiguranja smatra da će protivnice osiguranja bez predložene mjere osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje njegove tražbine za povratom dvostruko plaćenog zakonskog uzdržavanja protivnice osiguranja mlt. T. P., obzirom da su obje protivnice osiguranja nezaposlene, kao i zbog toga što je protivnica osiguranja A. Ć. navodno sakrila zaplijenjena novčana sredstva na računu protivnice osiguranja mlt. T. P., ali da za takve tvrdnje predlagatelj osiguranja nije predložio nikakve dokaze iz kojih bi opasnost bila učinjena vjerojatnom. Pored toga sud zaključuje da predlagatelj osiguranja nije učinio niti vjerojatnim da bi protivnice osiguranja predloženom mjerom pretrpjele samo neznatnu štetu, slijedom čega, a kako nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 344. st. 1. OZ-a, niti pretpostavka iz st. 2. istog članka, odbija prijedlog predlagatelja osiguranja u cijelosti.
5. Kako se predlagatelj osiguranja ne poziva na niti jednu konkretnu bitnu povredu postupka, prvostupanjsko rješenje je najprije ispitano u odnosu na one bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH; 70/19; 80/22 i 114/22; dalje: ZPP). Utvrđeno je da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna tako normirana bitna povreda.
5.1. Prema odredbi čl. 21. st. 1. OZ-a u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
6. Nisu ostvareni niti žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno pogrešne primjene materijalnog prava.
6.1. Prije svega, potpuno je pogrešan stav predlagatelja osiguranja (koji posebno podcrtava u žalbi) da: "Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za privremenu mjeru nije dužan ništa dokazivati, niti jednu činjenicu na koju se poziva." Naime, stranka koja bi morala činjenice učiniti vjerojatnima (kako to proizlazi iz odredbe čl. 344. OZ-a) morala bi navesti te činjenice i ponuditi za njih toliko dokaza da bi sud stekao potrebni niži stupanj uvjerenosti koji se naziva vjerojatnošću. Iznesenim stavom predlagatelj osiguranja nije mogao dovesti u sumnju zaključak prvostupanjskog suda da u cilju utvrđenja (na razini vjerojatnosti) relevantnih činjenica nije predložio provedbu odgovarajućih dokaza.
6.2. Nadalje, promašena je tvrdnja predlagatelja osiguranja da se on poziva na općepoznate činjenice i predmnjeve jer po shvaćanju ovoga suda okolnost da predlagateljica osiguranja mlt. T. P. nema prihoda i da živi s predlagateljicom osiguranja A. Ć. koja da je nezaposlena i koja uz nju ima još dvoje djece, nisu općepoznate činjenice (već je predlagatelj osiguranja ove činjenice trebao učiniti vjerojatnim i u tom pravcu predložiti odgovarajuće dokaze), pa se posljedično ne može prihvatiti niti tvrdnja (predmnijeva) da je općepoznato da osobe bez vlastitih prihoda troše bilo koji novac koji steknu po bilo kojoj osnovi.
6.3. Zaključno, kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da se na računu protivnice osiguranja A. Ć. nalaze, po tvrdnji predlagatelja osiguranja, isključivo nezakonito stečena sredstva (tuđi novac), ne može se prihvatiti niti daljnja žalbena tvrdnja (predmnijeva) da protivnice osiguranja donošenjem predložene privremene mjere ne bi trpjele nikakvu štetu.
6.4. Zbog navedenog, prema ocjeni i ovoga suda nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za donošenje privremene mjere iz čl. 344. st. 1. OZ-a, a niti pretpostavka iz st. 2. istog članka, pa je odbijanjem prijedloga predlagatelja osiguranja u cijelosti, prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo.
7. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbijena je žalba predlagatelja osiguranja i potvrđeno pobijano rješenje o osiguranju.
U Varaždinu 7. lipnja 2023.
Sudac
Milko Sambolek v.r.
