Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik

    Poslovni broj: Gž-721/2022-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića kao predsjednika vijeća, Emira Čustovića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Marije Vetme, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. V. V. iz M., OIB: …, koju kao punomoćnici zastupaju odvjetnici u O. d. V., B. i D. u R., protiv tuženika Z. b. d.d., Z., OIB: …, kojeg kao punomoćnici zastupaju odvjetnici u O. d. P.&P. u Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji broj P-3331/2019-23 od 29. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 7. lipnja 2023.

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji broj P-3331/2019-23 od 29. lipnja 2022.

    II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnih troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom doslovce je suđeno:

    "I. Utvrđuje se da su ništetne ugovorne odredbe iz Ugovora o kreditu za kupnju motornog vozila od 5. srpnja 2007. , zaključenog između tužiteljice i tuženika, a koji je Ugovor solemniziran kod javnog bilježnika R. M., broj: … dana 9. srpnja 2007., na iznos od 15.747,31 CHF, i to:

    - odredba čl. 1. koja glasi:

    „… u kunskoj protuvrijednosti od 15.747,31 CHF…“

    - odredba čl. 2. koja glasi:

    „Korisnik kredita dužan je Kreditoru platiti u anuitetima iznos kredita od 15.747,31 CHF i redovnu kamatu koja je tijekom postojanja obveze po ovom Ugovoru promjenjiva u skladu s promjenama tržišnih uvjeta, a temeljem Odluke o kamatnim stopama Z. b. d.d., koja na dan sklapanja ovog Ugovora iznosi 5,20 % godišnje, sve u kunskoj protuvrijednosti…“

    - odredba čl. 6. koja glasi:

    Korisnik kredit otplaćuje kredit u mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti 298,63 CHF…

    Za slučaj izmjene redovne kamatne stope u skladu s Odlukom o kamatnim stopama Kreditora, Korisnik kredita pristaje da Kreditor povisi ili snizi iznos anuiteta iz prethodnog stavka te se obvezuje plaćati tako izmijenjene anuitete.“

    - odredba čl. 18. koja glasi:

    „…Potpisom ovog Ugovora Korisnik kredita potvrđuje da je upoznat s uvjetima kredita i efektivnom kamatnom stopom te da mu je uručena otplatna tablica…“

    II. Nalaže se tuženiku Z. b. d.d. Z., OIB: … da tužiteljici B. V. V. iz M., OIB: … isplati iznos od 3.430,85 kn s osnova preplaćene razlike zbog ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim za razdoblje do 31. srpnja 2015.g. po godišnjoj stopi propisanoj za novčane obveze koje ne proizlaze iz trgovačkih ugovora, odnosno po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, odnosno za razdoblje od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, i to tekućim:

    - na iznos od 49,49 kn od dana 01.11.2007. do isplate

    - na iznos od 49,28 kn od dana 01.12.2007. do isplate

    - na iznos od 48,67 kn od dana 01.01.2008. do isplate

    - na iznos od 48,81 kn od dana 01.02.2008. do isplate

    - na iznos od 73,06 kn od dana 01.03.2008. do isplate

    - na iznos od 72,98 kn od dana 01.04.2008. do isplate

    - na iznos od 69,82 kn od dana 01.05.2008. do isplate

    - na iznos od 68,05 kn od dana 01.06.2008. do isplate

    - na iznos od 67,90 kn od dana 01.07.2008. do isplate

    - na iznos od 65,42 kn od dana 01.08.2008. do isplate

    - na iznos od 64,53 kn od dana 01.09.2008. do isplate

    - na iznos od 64,40 kn od dana 01.10.2008. do isplate

    - na iznos od 68,73 kn od dana 01.11.2008. do isplate

    - na iznos od 63,58 kn od dana 01.12.2008. do isplate

    - na iznos od 66,71 kn od dana 01.01.2009. do isplate

    - na iznos od 66,05 kn od dana 01.02.2009. do isplate

    - na iznos od 65,04 kn od dana 01.03.2009. do isplate

    - na iznos od 63,09 kn od dana 01.04.2009. do isplate

    - na iznos od 61,67 kn od dana 01.05.2009. do isplate

    - na iznos od 59,40 kn od dana 01.06.2009. do isplate

    - na iznos od 57,25 kn od dana 01.07.2009. do isplate

    - na iznos od 96,34 kn od dana 01.08.2009. do isplate

    - na iznos od 95,16 kn od dana 01.09.2009. do isplate

    - na iznos od 92,31 kn od dana 01.10.2009. do isplate

    - na iznos od 89,50 kn od dana 01.11.2009. do isplate

    - na iznos od 88,47 kn od dana 01.12.2009. do isplate

    - na iznos od 87,26 kn od dana 01.01.2010. do isplate

    - na iznos od 86,00 kn od dana 01.02.2010. do isplate

    - na iznos od 83,27 kn od dana 01.03.2010. do isplate

    - na iznos od 82,61 kn od dana 01.04.2010. do isplate

    - na iznos od 79,61 kn od dana 01.05.2010. do isplate

    - na iznos od 77,90 kn od dana 01.06.2010. do isplate

    - na iznos od 79,93 kn od dana 01.07.2010. do isplate

    - na iznos od 76,13 kn od dana 01.08.2010. do isplate

    - na iznos od 77,01 kn od dana 01.09.2010. do isplate

    - na iznos od 72,14 kn od dana 01.10.2010. do isplate

    - na iznos od 67,88 kn od dana 01.11.2010. do isplate

    - na iznos od 68,94 kn od dana 01.12.2010. do isplate

    - na iznos od 68,14 kn od dana 01.01.2011. do isplate

    - na iznos od 63,28 kn od dana 01.02.2011. do isplate

    - na iznos od 60,28 kn od dana 01.03.2011. do isplate

    - na iznos od 56,00 kn od dana 01.04.2011. do isplate

    - na iznos od 53,07 kn od dana 01.05.2011. do isplate

    - na iznos od 52,89 kn od dana 01.06.2011. do isplate

    - na iznos od 49,78 kn od dana 01.07.2011. do isplate

    - na iznos od 49,17 kn od dana 01.08.2011. do isplate

    - na iznos od 44,26 kn od dana 01.09.2011. do isplate

    - na iznos od 39,01 kn od dana 01.10.2011. do isplate

    - na iznos od 35,23 kn od dana 01.11.2011. do isplate

    - na iznos od 31,42 kn od dana 01.12.2011. do isplate

    - na iznos od 28,00 kn od dana 01.01.2012. do isplate

    - na iznos od 24,38 kn od dana 01.02.2012. do isplate

    - na iznos od 20,43 kn od dana 01.03.2012. do isplate

    - na iznos od 16,32 kn od dana 01.04.2012. do isplate

    - na iznos od 12,32 kn od dana 01.05.2012. do isplate

    - na iznos od 8,30 kn od dana 01.06.2012. do isplate

    - na iznos od 4,13 kn od dana 01.07.2012. do isplate,

    sve u roku od 15 dana.

    III. Nalaže se tuženiku Z. b. d.d. Z., OIB: … da tužiteljici B. V. V. iz M., OIB: … isplati iznos od 15.222,85 kn s osnova preplaćene razlike zbog ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim za razdoblje do 31. srpnja 2015.g. po godišnjoj stopi propisanoj za novčane obveze koje ne proizlaze iz trgovačkih ugovora, odnosno po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, odnosno za razdoblje od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, i to tekućim:

    - na iznos od 13,88 kn od dana 01.09.2007. do isplate

    - na iznos od 14,09 kn od dana 01.01.2008. do isplate

    - na iznos od 7,54 kn od dana 01.02.2008. do isplate

    - na iznos od 37,06 kn od dana 01.03.2008. do isplate

    - na iznos od 19,46 kn od dana 01.04.2008. do isplate

    - na iznos od 0,71 kn od dana 01.05.2008. do isplate

    - na iznos od 2,22 kn od dana 01.06.2008. do isplate

    - na iznos od 5,97 kn od dana 01.07.2008. do isplate

    - na iznos od 4,32 kn od dana 01.09.2008. do isplate

    - na iznos od 15,81 kn od dana 01.10.2008. do isplate

    - na iznos od 96,50 kn od dana 01.11.2008. do isplate

    - na iznos od 28,64 kn od dana 01.12.2008. do isplate

    - na iznos od 147,87 kn od dana 01.01.2009. do isplate

    - na iznos od 149,80 kn od dana 01.02.2009. do isplate

    - na iznos od 109,70 kn od dana 01.03.2009. do isplate

    - na iznos od 121,09 kn od dana 01.04.2009. do isplate

    - na iznos od 124,39 kn od dana 01.05.2009. do isplate

    - na iznos od 110,42 kn od dana 01.06.2009. do isplate

    - na iznos od 115,41 kn od dana 01.07.2009. do isplate

    - na iznos od 84,76 kn od dana 01.08.2009. do isplate

    - na iznos od 103,40 kn od dana 01.09.2009. do isplate

    - na iznos od 86,85 kn od dana 01.10.2009. do isplate

    - na iznos od 102,20 kn od dana 01.11.2009. do isplate

    - na iznos od 101,23 kn od dana 01.12.2009. do isplate

    - na iznos od 136,28 kn od dana 01.01.2010. do isplate

    - na iznos od 159,00 kn od dana 01.02.2010. do isplate

    - na iznos od 155,25 kn od dana 01.03.2010. do isplate

    - na iznos od 179,56 kn od dana 01.04.2010. do isplate

    - na iznos od 222,12 kn od dana 01.05.2010. do isplate

    - na iznos od 232,32 kn od dana 01.06.2010. do isplate

    - na iznos od 276,80 kn od dana 01.07.2010. do isplate

    - na iznos od 279,04 kn od dana 01.08.2010. do isplate

    - na iznos od 374,58 kn od dana 01.09.2010. do isplate

    - na iznos od 323,27 kn od dana 01.10.2010. do isplate

    - na iznos od 340,53 kn od dana 01.11.2010. do isplate

    - na iznos od 407,99 kn od dana 01.12.2010. do isplate

    - na iznos od 406,71 kn od dana 01.01.2011. do isplate

    - na iznos od 389,86 kn od dana 01.02.2011. do isplate

    - na iznos od 406,00 kn od dana 01.03.2011. do isplate

    - na iznos od 410,97 kn od dana 01.04.2011. do isplate

    - na iznos od 453,97 kn od dana 01.05.2011. do isplate

    - na iznos od 539,37 kn od dana 01.06.2011. do isplate

    - na iznos od 639,43 kn od dana 01.07.2011. do isplate

    - na iznos od 738,44 kn od dana 01.08.2011. do isplate

    - na iznos od 583,68 kn od dana 01.09.2011. do isplate

    - na iznos od 532,72 kn od dana 01.10.2011. do isplate

    - na iznos od 540,26 kn od dana 01.11.2011. do isplate

    - na iznos od 551,82 kn od dana 01.12.2011. do isplate

    - na iznos od 603,75 kn od dana 01.01.2012. do isplate

    - na iznos od 621,97 kn od dana 01.02.2012. do isplate

    - na iznos od 610,01 kn od dana 01.03.2012. do isplate

    - na iznos od 611,89 kn od dana 01.04.2012. do isplate

    - na iznos od 623,78 kn od dana 01.05.2012. do isplate

    - na iznos od 641,80 kn od dana 01.06.2012. do isplate

    - na iznos od 626,36 kn od dana 01.07.2012. do isplate,

    sve u roku od 15 dana.

    IV. Nalaže se tuženiku Z. b. d.d. Z., OIB: … da tužiteljici B. V. V. iz M., OIB: … naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu 11.080,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, po stopi od 5,49% godišnje, odnosno u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

    2. Protiv navedene presude tuženik je izjavio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle, zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da preinači presudu i odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz obvezu naknade parničnih troškova, a podredno da presudu ukine u predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. Žalba je pravovremena i dopuštena.

    4. Tužiteljica je odgovorila na žalbu.

    5. Žalba nije osnovana.

    6. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnim odredbi članaka 1., 2., 6. i 18. Ugovora o kreditu za kupnju motornog vozila broj … sklopljenog između parničnih stranaka 5. srpnja 2007., koji je solemniziran po javnom bilježniku R. M. pod posl. brojem … od 9. srpnja 2007. na iznos od 15.747,37 CHF, kojim odredbama je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u skladu s odlukom o kamatnim stopama kreditora (članak 2. i 18. ugovora) i primjena valutne klauzule u CHF (članak 1. i 6. ugovora) kao i zahtjev za plaćanjem određenih novčanih svota na ime stečenog bez osnove sa zateznim kamatama od stjecanja pojedinih iznosa pa do isplate.

    7. Stranke su zaključile ugovor o kreditu za kupnju motornog vozila kojim je banka (kreditor) odobrila i stavila na raspolaganje tužiteljici (korisniku kredita) kredit za kupnju motornog vozila u kunskoj protuvrijednosti od 15.747,31 CHF obračunato prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate kredita, a tužiteljica se obvezala vratiti iznos kredita uz valutnu klauzulu s pripadajućim kamatama u vrijeme i način kako je to utvrđeno tim ugovorom. Ugovorena je promjenjiva kamatna stopa u skladu s odlukom o kamatnim stopama tuženika koja na dan sklapanja ugovora iznosi 5,20 % godišnje, s tim da je kamatna stopa tijekom trajanja ugovora mijenjana (povećavana) u više navrata a kojim povećanjima je tuženik obavještavao tužiteljicu. Tužiteljica se obvezala otplaćivati kredit mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti 298,63 CHF obračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećim u CHF na dan plaćanja iznosa anuiteta. Ugovoren je rok otplate kredita od 60 mjeseci.

    8. Prvostupanjski sud je utvrdio da su odredbe ugovora o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli ništetne, a zaključak o njihovoj ništetnosti je zasnovan na utvrđenjima iz odluka sudova koje su donesene u postupku radi zaštite kolektivnih prava i interesa potrošača u kojima se odlučivalo o zaštiti potrošača po pitanju ugovornih odredaba o kreditu o kojima se nije pojedinačno pregovaralo i to onih o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli vezano uz švicarski franak, a koje su banke, između kojih je tuženica, sklapale s potrošačima u određenom vremenskom razdoblju u koje spada i vrijeme sklapanja predmetnog ugovora. Radi se o odlukama Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/2013 i Pž-632/2017, te odluka Vrhovnog suda broj Rev-t- 249/2014 i Rev-2221/2018.

    9. Tim odlukama pravomoćno je utvrđeno da je, između ostalih i tuženik, u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008., iz čega slijedi da se te odluke odnose i na predmetni ugovor, povrijedio kolektivne interese i prava potrošača zaključujući ugovore o potrošačkim kreditima u kojima je koristio ništetne i nepoštene ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi u švicarskom franku kao valuti uz koju je vezana glavnica, a da nije, kao trgovac, potrošače u cijelosti informirao o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana čime su banke postupile suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj: 96/03 – dalje: ZZP), koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora.

    10. Tužiteljičino pravo pozvati se na pravna utvrđenja iz presuda donesenih povodom kolektivnih tužbi sa stajališta prvostupanjskog suda proizlazi iz članka 502.c. ZPP-a kojim je propisano da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a. stavak 1. ZPP-a, u kojem slučaju je sud vezan za utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati. Nadalje, prvostupanjski sud pravo tužitelja da se pozove na pravna utvrđenja iz navedenih presuda temelji na odredbi članka 118. ZZP-a prema kojoj odluka suda donesenog u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz članka 106. stavak 1. tog Zakona u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača obvezuje i ostale sudove u postupku koje potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika.

    11. Pored navedenog prvostupanjski sud daje razloge zbog čega smatra navedene odredbe ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli ništetnim.

    12. Nadalje, prvostupanjski sud je ocijenio da tužiteljica ima položaj potrošača a na temelju financijskog vještačenja je utvrdio koliko je tužiteljica platila tuženici više s osnove kamate u odnosu na prvotno ugovorenu, te koliko je više platila s obzirom na promjenu, odnosno povećanje tečaja CHF u odnosu na onaj početni, koji je vrijedio na dan isplate kredita, pa je obvezao tuženika platiti tužiteljici navedene razlike sa zakonskim zateznim kamatama od plaćanja pa do povrata. Sud je ocijenio da se u konkretnom slučaju radi o stjecanju bez osnove.

    13. Prigovor zastare sud je otklonio pozivajući se ne odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018. u kojoj je izražen stav da se pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača prekida zastara na temelju odredbe članka 241. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – u daljnjem tekstu: ZOO) te da zastara individualnih i restitucijskih zahtjeva počinje teći iz početka od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe. Odluka kojom je utvrđena ništetnom promjenjiva kamatna stopa je postala pravomoćna 13. lipnja 2014., a odluka kojom je utvrđena ništetnost ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli je postala pravomoćna 14. lipnja 2018., pa je uzevši u obzir da je tužba podnesena 12. lipnja 2019. sud pravilno zaključio da nije nastupila zastara.

    14. Odluka suda je pravilna.

    15. Ne može se prihvatiti tvrdnja žalitelja da presuda ne sadrži razloge o ništetnosti ugovornih odredbi. Naime, iz presude jasno proizlazi da je sud svoja utvrđenja o ništetnosti spornih odredbi ugovora temeljio na utvrđenjima iz presuda donesenih u predmetima radi povrede kolektivnih interesa i prava potrošača i odlukama sudova navedenih u točki 8. ovog obrazloženja na osnovi odredbe članka 502. c. ZPP-a. Navedenom odredbom, kao što je već ranije rečeno, propisano je pravo fizičkih i pravnih osoba da se u pojedinačnim postupcima za naknadu štete pozivaju na pravna utvrđenja iz presuda donesenih u postupcima za zaštitu kolektivnih interesa ovih grupacija kojima te osobe pripadaju, a prvostupanjski sud je pri tom pravilno pozvao na relevantnu sudsku praksu. U odnosu na iznesene tvrdnje da prema odredbi članka 502.c. ZPP-a pravo fizičke i pravne osobe da mogu u posebnim parnicama se pozvati na pravno utvrđenje iz presuda kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev iz članka 502.a. ZPP-a, se odnosi na parnice radi naknade štete a ističući pri tom da se u konkretnom slučaju ne radi o naknadi štete već o stjecanju bez osnove valja reći da takvo tumačenje odredbe nije prihvatljivo i radi se o strogo gramatičkom tumačenju. Propise treba tumačiti u skladu sa svrhom njihovog donošenja a jasno je da je svrha pružanje zaštite potrošaču u individualnim parnicama koje će pokrenuti na osnovi presuda donesenih po kolektivnim tužbama. Za primijetiti je da je izmijenjena odredba članka 502.c. dodavanjem iza riječi „naknade štete“ riječi „ili isplata“, pa ovaj sud ne nalazi da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a. S tim u vezi za navesti je da ni u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-3142/18, a ni u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2233/19, koje se također tiču primjene ove zakonske odredbe, nisu zauzeti stavovi koji bi dovodili u pitanje ovakvo tumačenje odredbe. U praksi je ovakvo tumačenje odredbe postalo općeprihvaćeno.

    16. Okolnost da je iznos dosuđen na ime preplaćenih kamata neznatno veći u odnosu na zbroj pojedinačnih mjesečnih iznosa od kojih je određeno plaćanje zateznih kamata ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

    16.1. Naime obveza tuženika je platiti na ime preplaćenih kamata 3.030,85 kn, a činjenica da je tuženici naloženo platiti zatezne kamate na pojedine iznose čiji zbroj je manji od dosuđenog ne predstavlja povredu odredaba parničnog postupka jer su u biti na taj način tužiteljici dosuđene zatezne kamate u nešto manjem iznosu nego što bi imala pravo.

    17. Protivno shvaćanju žalitelja ovaj sud nalazi da tužiteljica ima položaj potrošača jer je fizička osoba, a kredit je uzet za nabavku motornog vozila pa je na tuženiku bio teret dokaza da je to bilo za potrebe njene trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti, a ne na tužiteljici da dokazuje suprotno tj. da dokazuje negativnu činjenicu. Kod ovakvog odlučivanja valja ukazati da iz niti jedne isprave i niti jednog dokaza ne proizlazi da je tužiteljica vozilo kupila za poslovne svrhe.

    18. Brojni žalbeni navodi tuženika kojima pokušava dokazati da ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi valutnoj klauzuli nisu ništetne su nepotrebni jer prema aktualnoj sudskoj praksi u situaciji kada je tužiteljica potrošač, a u konkretnom slučaju ona jest potrošač i kada se radi o ugovoru na koji se odnose presude donesene u kolektivnom sporu a i to je utvrđeno, više nije potrebno izvoditi dokaze, dakle niti utvrđivati jesu li postojali uvjeti za proglašenje ništetnim ugovora već je dovoljno pozvati se na pravna utvrđenja iz tih presuda, a tužiteljica je upravo to uradila.

    18.1. Ovdje valja navesti da se u kolektivnom sporu ispitivala valjanost pojedinih ugovornih odredbi s aspekta prosječnog potrošača polazeći od obavijesti koje su banke dale potrošačima kroz oglas, promidžbene poruke banaka i javne izjave dakle nije bio predmet ispitivanje konkretnih odredaba iz pojedinačnog ugovora, pa su stoga banke ovlaštene tvrditi i dokazivati da su u postupku sklapanja pojedinačnog ugovora obavijestili potrošača, a u konkretnom slučaju tužiteljicu, o rizicima i posljedicama ugovornih odredbi na određivanje njihove novčane svote, a da je potrošač usprkos tome, dakle nakon što je informiran o posljedicama sklapanja ugovora sa takvim odredbama ipak donio odredbu o sklapanju ugovora. Kada bi se banci onemogućilo dokazivanje ovih činjenica onda bi se zaključak o ništetnosti pojedine ugovorne odredbe temeljio na činjenicama o kojima ni u jednom sudskom postupku nije raspravljano, niti su kao takvi utvrđeni, dakle niti u kolektivnom sporu, jer se tamo ne raspravlja o pojedinačnim ugovorima, a ni u individialnoj parnici ako bi se banka onemogućila u takvom dokazivanju. No tuženi, koji je, dakle mogao dokazivati da je informirao tužiteljicu o svim rizicima, tj. da je ugovorio kriterije za promjenu kamatne stope, nije predložio dokaze na tu okolnost pa zaključak prvostupanjskog suda o ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli koji se temelji na presudama donesenim u kolektivnom sporu nije doveden u pitanje navodima žalbe.

    19. I ovaj sud smatra da prvostupanjski sud nije trebao utvrđivati negativne tečajne razlike kada je tečaj CHF bio manji od tečaja na dan isplate kredita te da je tuženik, da bi ostvario svoju tražbinu trebao podnijeti protutužbu ili istaknuti prigovor radi prebijanja. Radi se o tuženikovoj tražbini i on bira hoće li je realizirati ili ne. U biti pravna osnova tužiteljičine tražbine stjecanje bez osnove od strane tuženika, a tuženikova tražbina proizlazi iz ugovora, predstavlja ugovornu obvezu. Kada bi se prihvatilo shvaćanje po kojemu bi trebalo uzimati u obzir tečajne razlike time bi tužiteljica bila lišena mogućnosti isticanja prigovora zastare tuženikove tražbine.

    20. Pravilno je otklonjen prigovor zastare jer zastara tužiteljičinog potraživanja, čiji zastarni rok je opći od pet godina u slučaju restitucijskih zahtjeva (povrat preplaćenih iznosa) kao posljedica utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi u postupku kolektivne zaštite potrošača (švicarac) počinje teći danom pravomoćnosti presuda kojima je utvrđena ništetnost, tako da je u konkretnom slučaju zastara počela teći za povrat preplaćenih iznosa s osnova valutne klauzule pravomoćnošću presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 koja je nastupila donošenjem presude Visokog trgovačkog suda u Zagrebu broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. a za preplaćene kamate zastara je počela teći 13. lipnja 2014. pravomoćnošću odluke Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12.

    21. I konačno valja navesti da je pravilno prvostupanjski sud zaključio da je tuženik nesavjestan od stjecanja, pa je stoga dužan platiti zakonske zatezne kamate na preplaćene svote od dana stjecanja pa do dana plaćanja. Naime, tuženik je profesionalac i u obveznom odnosu dužan je ispunjavati svoje obveze iz profesionalne djelatnosti s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima, dakle treba postupati s pažnjom dobrog stručnjaka, a kao takav mogao je i trebao znati da su ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli nepoštene,a time i ništetne.

    22. Ako su i točne žalbene tvrdnje da su pojedine anuitete plaćale treće osobe, a iz raspravne građe se to ne može sa sigurnošću utvrditi, valja navesti da je time ispunjavana obveza tužiteljice i tužiteljica bi i pored te činjenice bila aktivno legitimirana u parnici za stjecanje bez osnove.

    22.1. Žaliteljica se pozvala na odluku Općinskog suda u Puli-Pola, u kojoj sud nije prihvatio zahtjev tužitelja za anuitete koje su platile druge osobe zbog nedostataka aktivne legitimacije. Međutim, po žalbi tužitelja Županijski sud u Zagrebu je svojom odlukom preinačio presudu u tom dijelu i prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja (Gž- 1807/2021-5 od 28. ožujka 2023.).

    23. U vezi žalbenih navoda tuženika da sud nije odlučivao o preinakama tužbe te da se ne zna o čemu se raspravljalo, valja navesti da je tužiteljica podneskom od 26. listopada 2021. uskladila tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka i to tako da je glavnicu neznatno smanjila, pa ne stoji tvrdnja žalitelja da se nije znalo o čemu se raspravlja. Smanjenje tužbenog zahtjeva se ne smatra preinakom tužbe (članak 191. stavak 3. ZPP-a). Žalbeni navodi o promjeni strukture tražene isplate i/ili izmjeni dana dospijeća su suviše općeniti i kao takvi ne utječu na pravilnost presude. Inače, načelno valja navesti da je smisao odredbe o preinaci da se postupak završi brže i da se spriječi bilo kakvo odugovlačenje postupka.

    24. Budući je u cijelosti izgubio spor pravilno je naloženo tuženiku platiti parnične troškove tužiteljici. Načelno je neprihvatljivo stajalište tuženika da u situaciji kada se potrošač poziva na utvrđenja iz kolektivnog spora mu ne pripada pravo na naknadu sastavljanja podnesaka osim tužbe jer se u postupku može raspravljati i o drugim relevantnim pitanjima o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva (npr. visina tužbenog zahtjeva). U žalbi se posebno problematizira pravo tužiteljice na naplatu troška što se odnosi na sastav podneska od 26.listopada 2021., jer po stajalištu tuženika tim podneskom je samo preinačen tužbeni zahtjev bez ikakve činjenične i pravne argumentacije odlučne za uspjeh tužiteljice u sporu. Međutim ne može se prihvatiti to stajalište jer se tužiteljica tim podneskom očitovala na nalaz i mišljenje vještaka, te je precizirala tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka. Takav podnesak, po stajalištu ovog suda, je bio potreban za vođenje ovog spora i tužiteljici pripada pravo na naknadu tog troška.

    25. Radi izloženog presuđeno je kao u izreci.

    Dubrovnik, 7. lipnja 2023.

    Predsjednik vijeća:

    Srđan Kuzmanić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.