REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4866/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Dragana Katića, člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, Podružnica Pula, Industrijska 15c (ranije JADRANSKO OSIGURANJE d.d., Zagreb), kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 1309/2021-3 od 30. kolovoza 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj, P-327/2020-55 od 23. prosinca 2020., u sjednici održanoj 6. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e:
1. Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1309/2021-3 od 30. kolovoza 2022., radi pravnog pitanja:
Ako postoji uzročno posljedična veza između smrti osiguranika tužitelja zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika i priznatog prava na obiteljsku mirovinu obitelji pokojnog osiguranika, odnosno ako tužitelj isplaćuje mirovinu obitelji pokojnog osiguranika koji po redovnom tijeku stvari, da nije bilo prometne nesreće, ne bi isplaćivao i isplatama tako priznate mirovine trpi štetu, predstavljala li tu štetu razlika između visine priznate mirovine i one koja bi bila priznata zbog ozljede na radu?
2. U odnosu na pitanja navedena pod brojevima 1., 2., i 3. prijedlog se odbija, kao neosnovan.
3. U odnosu na pitanje navedeno pod brojem 5. prijedlog se odbacuje, kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelj je prijedlogom od 24. listopada 2022., predložio da mu Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1309/2021-3 od 30. kolovoza 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj, P-327/2020-55 od 23. prosinca 2020., te je u prijedlogu postavio pitanja, koja glase:
"1. Treba li u konkretnom slučaju primijeniti odredbu čl. 161. st. 2. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) prema pravnom načelu „lex posteriori derogat legi priori“, odnosno da kasni nakon derogira raniji ili pak odredbu čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) s obzirom na to da isto pitanje uređuju na različit način?
2. Primjenjuju li se odredba čl. 27. st. 3. ZOOP-a (NN 151/05), koja nigdje ne spominje obiteljske mirovine, u slučaju kada tužitelj potražuje naknadu isplaćene obiteljske mirovine priznate obitelji pokojnog osiguranika tužitelja, koja smrt je posljedica ozljeda pretrpljenih u prometnoj nesreći koju je uzrokovao osiguranik tuženika?
3. Ako šteta za tužitelja nastaje prilikom isplate svake invalidske/obiteljski mirovine, a prema čl. 27. ZOOP-a (NN 151/15) štetu predstavlja razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, a taj iznos se određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju, koji propisi o mirovinskom osiguranju treba primijeniti kada važeći Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) propisuje da štetu za tužitelja predstavlja novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu?
4. Ako postoji uzročno posljedična veza između smrti osiguranika tužitelja zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika i priznatog prava na obiteljsku mirovinu obitelji pokojnog osiguranika, dakle ako tužitelj isplaćuje mirovinu obitelji pokojnog osiguranika koji po redovnom tijeku stvari, da nije bilo prometne nesreće, ne bi isplaćivao i isplatama tako priznate mirovine trpi štetu, zašto bi ta šteta predstavljala upravo razliku između visine priznate mirovine i one koja bi bila priznata zbog ozljede na radu?
5. Budući da ZOMO ničim ne uvjetuje, niti ne ograničava pravo tužitelja da potražuje naknadu štete bilo u jednog ukupnoj svoti kao kapitaliziranu štednju na određeni dan, bilo kao stvarnu štetu prema isplatama pojedinih davanja koje se odnose na određeno razdoblje, ima li tužitelj pravo potraživati od tuženika kapitaliziranu štetu i temeljem kojeg propisa?".
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Prijedlog je djelomično osnovan.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 83.150,50 kn na ime naknade štete koju je pretrpio isplatama obiteljske mirovine udovici pok. LO, FO, u razdoblju od 6. veljače 2015. do 30. rujna 2017.
5. Drugostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja uz obrazloženje:
a) U sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine.
b) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
c) U konkretnom slučaju udovici pok. osiguranika tužitelja priznato je pravo na obiteljsku mirovinu zbog ozljede izvan rada slijedom čega je valjalo primijeniti upravo odredbu članka 27. ZOOP-a te utvrditi razliku između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
d) Da je u razdoblju od 1. svibnja 2011. do 30. rujna 2017., tužitelj izvršio isplatu s osnove obiteljske mirovine u ukupnom iznosu od 197.621,24 kn, te da bi za isto razdoblje obveza isplate pretpostavljene invalidske mirovine zbog ozljede na radu iznosila 336.172,43 kn, sukladno čemu prema odredbi čl. 27. ZOOP-a nema štete za tužitelja, odnosno da je tužitelj manje isplatio s osnova obiteljske mirovine nego što bi bio obvezan isplatiti invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu koju bi pretpostavljeno ostvario pok. LO u tom razdoblju.
6. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da je u izreci naznačeno pravno pitanje važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ je o pravnom pitanju koje je važno za razvoj prava i sudsku praksu, pogotovo što je za očekivati veliki broj predmeta u kojima odluka zavisi od odgovora na postavljeno pitanje, a revizijski sud se još nije izjasnio što bi konkretno predstavljao navedeni razmjerni iznos.
7. Stoga je u odnosu na navedeno pitanje valjalo dopustiti reviziju i riješiti kao u izreci po čl. 385.a st. 1. podstavak 1. u svezi čl.389.b st. 3 ZPP-a.
8. Prva tri pitanja nisu važna jer je na navedena pitanja revizijski sud odgovorio u više odluka (tako i u Rev- Rev 850/2022-2 od 5. travnja 2022., Rev 206/2022-2 od 23. ožujka 2022., i dr.), a izneseno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda ne odstupa od prakse revizijskog suda.
9. Posljednje (peto) pitanje nije važno jeo za to pitanje nisu uopće izneseni razlozi važnosti toga pitanja, niti su o tome pitanju nižestupanjski sudovi iznosili pravna shvaćanja.
10. Iz navedenog razloga je u odnosu na ta pitanja odlučeno je na temelju odredbe 389. b st. 1. i čl. 389.a st. 1. i 2. ZPP-a.
Zagreb, 6. lipnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Jasenka Žabčić
